Autoritarni vladari vs. Liberali: Narastajuća ideološka podela na Zapadnom Balkanu?

Artan ÇollakuPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Politika
EN | AL

U stavovima autoritarnih lidera, evropeizacija nema ništa sa političkim vrednostima i normama. Oni je razumeju isključivo kao retoriku koja ih čini ‘normalnim’ u očima Evrope i njenih građana, a koju koriste isključivo da steknu, učvrste i prošire moć.

Jasno je da su naši autoritarni lideri glavna prepreka političkoj transformaciji društava Zapadnog Balkana koja je neophodna za evropeizaciju. Favorizovanjem stroge poslušnosti njihovoj moći, čak i po cenu evropskih reformi, balkanski autoritarni lideri zloupotrebljavaju slabe demokratske sisteme da zadrže i prošire svoju moć nad svojim društvima. Njihovi politički stavovi, motivacija i ponašanje su oblikovali narativ koji se nalazi u otvorenom sukobu sa evropeizacijom. Stoga, što duže je njihova vlast ušančena u političke, ekonomske i društvene institucije, veća je i duže će trajati ideološka podela između autoritarnih lidera i liberala. To je podela između pravih autoritarnih lidera koji dominiraju našom politikom poslednjih 25 godina i idealnih liberala koje tek treba da pronađemo.

Ova dva suprotstavljena načina upravljanja pripadaju drugačijim erama političkog razvoja. Autoritarni lideri pripadaju eri etatizma koja je stvorena oko suvereniteta etničke nacije nad svojom etničkom teritorijom i državljanima, iznad zakona i bilo kakvih institucija, na unutrašnjem i međunarodnom polju. Liberali pripadaju političkoj eri ‘post-država’, gde je država kao jedan od izvora političke moći izgrađena oko podeljenog suvereniteta građanskih nacija, i organizuje se oko građana, zakona i institucija a ne nad njima.

Autoritarni lideri vide vlast kao instrument države nad pojedincem; liberali je vide kao formu političke organizacije. Autoritarni lideri operišu svojim državama kao instrumentom koji ograničava obim individualnih i kolektivnih sloboda, povećavajući nejednakost pred zakonom u okviru samovolje koja se vodi tvrdnjama o autoritetima dobijenim izbornom demokratijom. Liberali vide cilj države u društvenoj konstrukciji koja služi da ojača i zaštiti individualne i kolektivne slobode i jednakost pred zakonom u okviru institucionalizovane vladavine prava.

U stavovima autoritarnih lidera, evropeizacija nema ništa sa političkim vrednostima i normama. Oni je razumeju isključivo kao retoriku koja ih čini ‘normalnim’ u očima Evrope i njenih građana, a koju koriste isključivo da steknu, učvrste i prošire moć. Oni smatraju da možete biti bilo šta u smislu političkog identiteta i ipak verovati u priključenje EU, samo ako radite ‘šta vam se kaže’, iako istovremeno delujete protiv evropskih vrednosti i normi. Za liberale, evropske vrednosti i norme su fundamentalne činjenice, koje se oblikuju unutar društava koja su se uspešno priključila EU. Oni su uvereni da njihov politički identitet i uverenja najviše doprinose razvoju zasnovanom na pojačanoj slobodi.

Autoritarni lideri imaju monolitan odnos prema institucijama: one postoje samo u državnoj formi i društva se organizuju prema njima. Liberali imaju pluralistički odnos prema institucijama: one su različite, kako državne, tako i nevladine i pojedini građani i grupe su slobodni da se organizuju kako oni to žele, bez uplitanja države. Budući da su politički oportunisti bez mnogo obzira prema normama, autoritarni lideri vide institucije i pravila njihovog funkcionisanja kao savitljive i promenljive prema njihovoj volji, i nakon svakog izbornog ciklusa, i kao takva, služe samo konstituisanju državnih institucija. Za liberale, institucije i pravila njihovog funkcionisanja su fiksirana i politički akteri im se moraju povinovati, dok je konstituisanje državnih institucija služi samo za pretvaranje javnih institucija u funkcionalnu vlast. Za autoritarne lidere, evropske reforme se mogu samo nametati od strane državnih institucija, od gore, kao što i njih državi nameće EU. Ako to ne funkcioniše, onda je to greška EU. Za liberale, evropeizacija je u vezi sa reformama koje se oblikuju i implementiraju u participativnom procesu, i donose promene unutar čitavog društva.

Autoritarni lideri vide političko takmičenje samo kao sredstvo za sticanje moći, odvojeno od vlasti. Oni veruju da je poverenje koje im je ukazano na izborima znak da su jedino oni obdareni mogućnošću za političku participaciju. Ovo je elitistički, hijerarhijski pogled na političku participaciju, zasnovan na političkoj nejednakosti. Za liberale, političko takmičenje je integralan deo upravljanja. Oni veruju da se ukazano poverenje može oduzeti, te se mora stalno proveravati i testirati od strane građana koji su ti koji imaju mogućnost političke participacije. Oni dele egalistički odnos prema političkoj participaciji koji je zasnovan na političkoj jednakosti.

Dok stvarno veruju u etničke države, autoritarni lideri se pretvaraju da veruju da evropeizacija donosi post-etničke države. Ipak, neograničeni vrednostima, normama i pravilima ponašanja, njima do toga nije stalo jer se uvek mogu vratiti etničkim državama. Za liberale, evropeizacija je i o sredstvima i ciljevima post-etničkih država kao krajnjem cilju političkog razvoja, jer bi povratak na etničku državu značio povratak na prevaziđeno.

Stoga, radije nego da kažu u šta stvarno veruju samo zarad zadržavanja na vlasti, autoritarni lideri bi bili iskreniji da priznaju svojim građanima i EU u šta stvarno veruju: da je EU tek klub bogataša koji treba da pomogne ekonomskim reformama. Ovo znači reduciranje odnosa sa EU na razmenu ekonomskih interesa, što bi predstavljalo promovisanje ‘suverenističkih’ političkih aktera unutar EU i nemogućnost priključenja EU ikada. Ovo bi dalje značilo i oduzeti svima nama mogućnost EU političkog uslovljavanja kao ključnog podstreka za reforme.

Na nama je, kao građanima Zapadnog Balkana, Evropljanima ili ne, da izaberemo gde želimo da živimo, za nas i generacije koje dolaze. Ovde se radi o neizbežnom izboru između autoritarnosti i liberalizma, između Evrope i svega onoga što ona nije.

*Stavovi izraženi u tekstu su lični stavovi autora.

Artan Çollaku
Ekspert za javne politike i EU integracije iz Kosova


Tekst je dostupan i na engleskom jeziku i deo je zajedničkog projekta razmene sa portalom sbunker.net iz Prištine.

Pročitajte i verziju na albanskom jeziku na sajtu Sbunkera.

Podeli sa prijateljima


Banner Region 2020