Macron - Foto TANJUG

EU i Zapadni Balkan – Partnerstvo bez žara

Vesko GarčevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Politika

Često se dešava da se par sprema za zajednički život, a da zapravo ni jedan ni drugi partner nijesu spremni za to. Ljubav je uvijek bila sporedni glumac u njihovoj vezi; nepovjerenje je prikriveno ali jako; duboko u sebi oboje razmišljaju o nekom “trećem” ili boljem rješenju, ali i dalje javno tvrde kako je sve u redu. Ovo tako podsjeća na sadašnji odnos Evropske Unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana (ZB). Brisel ponavlja da je posvećen ovom dijelu Evrope, a zapravo naš region odavno nije na listi prioriteta. Lideri ovih, problemima opterećenih i za EU sve manje značajnih, zemalja pričaju o reformama, a zapravo se time sve manje bave.

U regionu se i dalje vjeruje da se u klub može ući bez karte (reformi), dok Brisel i dalje vjeruje da je neodoljivo atraktivan pa zato može da drži buduće partnere da dugo čekaju smatrajući da su oni ludi za onim što EU može da ponudi.

Kada je na početku svog mandata 2014. godine, uskoro odlazeći predsjednik Evropske Komisije (EK), Žan Klod Junker najavio da neće biti prijema novih članica EU tokom njegovog mandata (https://www.dw.com/bs/bez-prijema-u-eu-u-narednih-pet-godina/a-17912789) izgledalo je to kao neko daleko buduće vrijeme. Sada, pet godina kasnije, situacija sa proširenjem ne da se nije poboljšala, nego se stvari čine lošije nego ikad.

Kao i u svakoj vezi, krivica nije samo na jednoj strani. Tačno je da zemlje ZB nijesu napravile zadovoljavajući napredak u pogledu reformi. Reklo bi se većina je nazadovala. O kakvom kvalitetu govorimo, najbolje dokazuje činjenica da je “najbolji učenik u razredu”, Crna Gora, ocijenjena ocjenom 3 (https://www.slobodnaevropa.org/a/29972435.html). Jasno je, EU polet je u regionu odavno presahao. Ako je i ideja o članstvu živa, ona se više nalazi u političkim platformama, lijepo sročenim govorima političara i na skupo plaćenim propagandnim spotovima tokom čestih izbornih kampanja, nego na đelu.

Nekako slično se osjeća i Brisel. Zamislimo na momenat da je jedna od država napravila velike reformske iskorake i da je spremna za članstvo. Da li bi EU tada odmah otvorila vrata za njen prijem? Ako bi sudili po onome što se upravo dešava sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, odgovor bi bio – ne; ili ne, odmah. Iako su ove dvije države ispunile potrebne kriterijume za otpočinjanje pregovora o pristupanju EU, zemlje članice nijesu spremne da to ozvaniče odlukom u junu (http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/3557916/eu-odlaze-odluku-o-pregovorima-sa-severnom-makedonijom-i-albanijom.html). Rečenica – izvinite, da li bi ste malo mogli da sačekate – najbolje bi opisala trenutni odnos EU prema mogućim budućim članicama.

Zapravo, EU se prema aspirantima ponaša slično kao ZB prema Briselu. Razlika je u tome što, kao moćnija u vezi, EU ne priznaje svoje probleme i ne želi da se o tome govori. Krivica će ionako pasti na onoga ko izgleda problematičan. Ne treba puno napora da bi se pronašao razlog zašto neko iz ovog dijela Evrope nije zaslužio dobru ocjenu, ali treba uložiti napor da bi se proces demokratske transformacije ubrzao.

Od samog početka, još u zlatnom dobu entuzijazma za širenje EU, bilo je jasno da ovaj kutak Evrope traži poseban program, posebnu posvećenost i neprestano angažovanje. To je sve ono što zemlje članice ne pokazuje već godinama. Proširenje EU odavno nije prava tema. Proces je postao tehnički i neodoljivo podsjeća na balkansku željeznicu. Traje sporo, ima puno usputnih stanica, voz se često zaustavlja na crvenim signalima, osvježenje (poput vizne liberalizacije) se više ne služi tokom vožnje. Iako postoji vozni red, niko ne zna kada će voz stići na posljednju stanicu. Oni koji bi željeli da na cilj dođu što prije, postaju nervozni i nezadovoljni. Nemoćni da promjene stvari, žele da izađu iz voza što prije i krenu svojim putem.

Situacija podsjeća na začarani krug. Brisel kritikuje Balkance zbog nedostatka rezultata i to uzima kao glavni razlog za usporavanje procesa i smanjenje svog prisustva u regionu. Na drugoj strani, nejasna perspektiva ubija želju za promjenom i jača one koji promovišu anti-EU alternative. Kada bi odnos među partnerima bio drugačiji i rezultati bi bili bolji.

Svima je jasno da EK nema takvu političku moć da utiče na brzinu procesa pristupanja, niti ima moć da odlučuje o njegovom karakteru. Ideja o mogućem članstvu Crne Gore i Srbije do 2025, kako je to formulisano u strategiji EK za ZB iz februara 2018 (https://eeas.europa.eu/delegations/kosovo/39448/strategija-za-zapadni-balkan-eu-postavlja-nove-reprezentativne-inicijative-i-pru%C5%BEa-podr%C5%A1ku_sr) živjela je vrlo kratko jer nikada nije bila iskreno podržana od članica.

Bez snažnijeg angažovanja EU članica priča se svodi na sljedeće: EK je dobra da kritikuje i zahtjeva, ali ne može da nagrađuje. O nagradi odlučuju države, a one posljednjih godina imaju važnija posla. Ne radi se samo o Brexitu koji opterećuje odnose Brisela i Velike Britanije, već o dubokim, suštinskim reformama koje EU mora da preduzme kako bi ostala važan politički i ekonomski sudionik na svetskoj sceni. Brisel kasni sa sopstvenim reformama skoro kao što naše države kasne sa demokratskom transformacijom.

Nedavni susret lidera regiona sa kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom je potvrdio ovaj trend. To je bio hladan tuš i za one koje su vjerovali da se može u EU prečicom, kao i za one koji su mislili da će ovo biti susret koji će promijeniti dinamiku odnosa regiona i EU (https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-48100330). Lideri Njemačke i Francuske su, osim jalovih poziva za obnovu pregovora između Beograda i Prištine, najveći značaj stavili na stabilnost. Takav stav se u postojećim okolnostima čita kao podrška onima koji mogu da garantuju stabilnost bez obzira na njihovu političku reputaciju.

Ubrzo nakon ovog susreta, Francuska je izašla sa svojom strategijom za Zapadni Balkan (https://europeanwesternbalkans.com/2019/05/01/macron-published-new-strategy-western-balkans/). Ne iznenađuje da u ovoj strategiji nema nedvosmislene poruke da je budućnost regiona u EU. Umjesto toga govori se o evropskoj budućnosti ZB, što je izraz koji se može višestruko tumačiti. Nije nikakva tajna da je Francuska jedan od najvećih skeptika u EU kada je proširenje u pitanju. Rame uz rame sa Parizom su i mnoge zemlje Zapadne Evrope. Glavni promoteri daljeg širenja Evrope su balkanske i srednjoevropske EU članice, ali njihova muzika u posljednje vrijeme ne godi slušaocima u Parizu, Berlinu, Briselu ili Hagu. Nakon iskustva sa Rumunijom, Bugarskom, pa i Mađarskom ili Poljskom, mnoge “stare” članice, poput Francuske, Holandije, Belgije ili nekih skandinavskih zemalja, ne žele nove članice sa sličnom reputacijom.

EU perspektiva ZB neće postati bolja nakon izbora za Evropski Parlament (EP). Jačanje nacionalističke desnice i euroskeptika (ne treba uvjek stavljati znak jednakosti između ova dva bloka) stvari će učiniti samo komplikovanijim. Zbog problema u svojoj kući, EU će sa istom lakoćom žrtvovati Balkan, kao sto će lideri iz regiona žrtvovati demokratske reforme.

Koliko god da to apsurdno izgleda, Brisel i ZB mogu lako naći zajednički jezik u postojećoj situaciji. Ne želeći da u bliskoj budućnosti kaže “sudbonosno DA”, EU će odgovarati nedostatak demokratije u regionu. Ona će kritikovati zemlje članice, ali će ozbiljno angažovanje (mimo EK) biti dozirano i sporadično. Kad god se ukaže prilika, a biće ih mnogo, dolaziće do odlaganja i usporavanja, skoro do granice besmisla. Na drugoj strani, godiće to i balkanskoj partokratiji čija su usta puna EU, a ruke pune ruskih ili kineskih projekata. To će omogućiti da se reformišete bez reformi, integrišete bez integracija i živite od obećanja iščekujući “dan D” – članstvo koje će jednom doći.

Veze obilježene velikim očekivanjima i neispunjenim obećanjima najčešće imaju neočekivani završetak. Umješa se neko treći, dovoljno atraktivan i “sličan nama” kao Rusija ili neodoljivo bogat (u našim očima) kao Kina. Ne bi bilo iznenađenje da u godinama pred nama mnogi iz regiona završe u “zagrljaju” novog partnera.

Lead foto: TANJUG

Podeli sa prijateljima

FB  TW