Vedran Prodić, urednik Omladinskog programa BH Radija 1
Kada je 1938. godine, američki režiser, glumac i pisac Orson Welles emitovao radio dramu „Rat svjetova“ koja je kao dramatizovana invazija Zemlje od strane Marsovaca u svojih 62 minute sadržavala brojne lažne „reportaže s terena“ i razgovore s navodnim pripadnicima vojske, te tako izazvao sveopštu paniku u Americi, prvi put je svijetu prezentovana neograničena moć radija koji je tada bio na samom vrhu medijskog hranindbenog lanca. Danas, 81 godinu poslije jedan mali program, jednog malog radija u jednoj maloj zemlji i dalje neumorno pokušava utjecati na svoje slušatelje, zabaviti ih, ali i obrazovati. Ipak, s jednom malom razlikom, jer dok je Welles svoje sugrađane zamalo protjerao iz zemlje, fokus Omladinskog programa BH Radija 1 jeste da mladima ponudi što više ideja za ostanak u BiH. Mladi urednik ovoga programa, Vedran Prodić, govori za Remarker.
Od nedavno si preuzeo uredničku poziciju Omladinskog programa BH Radija 1. Kako je izgledala ova promjena za tebe, s obzirom da si veliki dio karijere proveo ispred kamere?
Prodić: Svaka pozitivna promjena je dobrodošla, a ova je itekako bila dobar potez. Radio je moja prva ljubav, na radiju sam počeo raditi prije 12 godina u Banjaluci, a potom nastavio na televiziji. Sve najvažnije osnove u novinarskoj karijeri stiču se na radiju i neke se stvari nikada ne zaboravljaju. Također, i dalje sam dio televizijske ekipe BHT1 u ulozi prezentera Dnevnika 2, gdje i dalje koristim vještine stečene na radiju.
Koje su u suštini razlike između televizije i radija, u načinu funkcionisanja, ali i utjecaju koji oni ostavljaju na gledatelje, odnosno slušatelje?
Prodić: Radio je zasigurno neposredniji, konkretniji, brži, jednostavniji i, za razliku od televizije, njegov glavni adut nije izgled nego sadržaj i suština onoga što radite. Tu se tek može vidjeti koliko imate britku misao, koliko ste sposobni da dočarate situaciju. Za radio uvijek imate vremena, u vožnji automobilom ili na rolerima, dok za televiziju morate izdvojiti vrijeme, a to danas nije jednostavno. Mislim da je radio detaljniji u svom radu, i to konzumenti trebaju imati na umu.
Koje su to neke promjene ili novine koje si donio u ovaj program, a koji će to biti njegovi osnovni ciljevi u budućnosti? Koji je to neki nepisani manifest Omladinskog programa BH Radija 1, nešto poput njegovog zaštitnog znaka od kojeg se nikada neće odustati?
Prodić: Omladinski program BH Radija 1 ima dugogodišnju praksu da, kao što to i treba biti, u centar svog rada stavi položaj mladih ljudi u zemlji. Pokušavamo uz pomoć naših saradnika iz više gradova da donesemo što više pozitivnih primjera iz oblasti obrazovanja, nauke, sporta, kulture. Fokus stavljamo na to da mladima dajemo ideje za ostanak u BiH. Za mjesec dana počinje jesenja šema našeg Radija i tada ćemo napraviti i male izmjene u radu OP, koje će svakako pomoći i u jednostavnijoj organizaciji rada.
Omladinski program BH Radija 1 sedmično donosi više od pet sati programa za mlade i sve one koji se tako osjećaju. Tih pet sati već nakon najave zaista izgleda raznoliko, zabavno i intelektualno osvješteno, tu su emisije „Čuj BiH“, „Anatomija zvuka“… Da li možeš predstaviti tu jednu sedmicu Omladinskog programa BH Radija 1?
Prodić: Naša radna sedmica počinje svakog petka kada se dogovaramo o sadržajima za narednu sedmicu. Redakcija funkcioniše tako da svako ima slobodu da u skladu sa svojim osluškivanjem događaja u mjestu u kome živi predlaže sadržaje. Vodimo se naravno javnim interesom onoga što pratimo, ali u svakom slučaju, polazna pozicija mora biti „ja kao mladi čovjek i moja uloga u konkretnom slučaju“. Kada su sadržaji u pitanju, svakog ponedjeljka emitujemo „Čuj BiH“, jednu od najdugovječnijih emisija koja je kolažnog tipa, čiji je autor Denis Hadžić. Utorkom naizmjenično idu „Anatomija zvuka“ i „Demo liga“. U prvoj prezentujemo novitete iz BiH i regiona i sve što urednik emisije Dragan Vuković smatra da zaslužuje pažnju u našem programu. „Demo liga“ je takođe jedna od najstarijih emisija, za nju je zadužena Aleksandra Marinković i cilj je da mladim i neafirmisanim bendovimna pružimo priliku da za njih čuje veći broj ljudi. Srijedom također naizmjenično slučamo „Infopol“, emisiju o školstvu i obrazovanju, te „Like and share“ u kojoj njeni autori Inda Čaušević i Hamza Agić, donose najrazličitiji spektar tema. Četvrtak je rezervisan za „Slobodni poligon“ i u njemu se najčešće bavimo dužim formama poput intervjua ili reportaža. Petkom je vrijeme za opuštanje za naše slušaoce pa smo odlučili da ovaj dan posvetimo samo muzici. Tako jednom mjesečno od 19.10 sati možete čuti „RAM show“, muzička izdanja urbanih žanrova, zatim „Oscilator“ koji je posvećen savremenoj elektronskoj muzici te „Češalj“ u kome možete čuti apsolutno sve, od onoga što svakodnevno imamo priliku čuti u medijima pa do iznenađenja za koja možda niste ni znali ko su autori.
Na koji način i u kojoj mjeri uspijevate spojiti zabavu sa obrazovnim segmentom, i čemu se daje više prostora? Šta je, na koncu, slušanije?
Prodić: Jedna od funkcija Javnog servisa je obrazovanje publike, a kako je naša ciljna grupa mlađa populacija, pokušavamo što više da učestvujemo u događajima koje njih zanimaju. Nedavno su Omladinski savjet Republike Srpske i Vijeće mladih FBiH u saradnji sa DW, napravili istraživanje o programima koji su namijenjeni mladima, i moram se pohvaliti pozitivnim reakcijama. Pohvale su stigle za izbor tema i način na koji ih obrađujemo, te time da nismo podlegli populizmu i tzv. žutilu u novinarstvu, već da se čvrsto držimo faktografije. Postoje i zamjerke, naravno, a one se odnose na to da ovakav program zaslužuje više medijske pažnje, ali i tome ćemo se posvetiti vrlo brzo.
Tu je i kulturno umjetnički program edukativnog karaktera, „Kupek“ Dejana Kožula iz Beograda, koji se ponedjeljkom emituje i na frekvenciji BH Radija 1?
Prodić: „Kupek“ je jednom riječju ono što zovu društveno-angažovana emisija. Kolega Dejan Kožul, na svoj specifičan način svake sedmice, kako u programu našeg radija, tako i na svojoj stranici www.kupek.org, na živopisan, duhovit i zabavan, ali prije svega edukativan način, obrađuje teme, događaje i ljude iz svakodnevice. Ne libi se kritikovati, ali ni pohvaliti. Tokom ljeta smo slušali muzičke mikseve u njegovoj pripremi, a od jesenje šeme nastavljamo po starom.
Kakva je na koncu slušanost Omladinskog programa u kojoj mjeri jedna radijska emisija može utjecati na mlade u BiH, u vremenu agresije internet tehnologije?
Prodić: Uvijek može bolje. Prema reakcijama koje imamo na našim društvenim mrežama potrebna je veća promocija sadržaja, ograničeni smo brojem ljudi i tehnikom, ali uspijevamo popuniti pet sati sedmično. U BiH postoji veliki broj medija, možda i previše, ako uzmemo u obzir naše ekonomsko tržište, broj stanovnika i finansijske mogućnosti. Mnogo toga zavisi i od novinara, njegove kreativnosti i snalažljivosti. Nekad je potrebno i više puta neku stvar uraditi kako bi imala adekvatan odjek.
Kakva je budućnost radija? Jasno je da ovaj prvi tehnološki medij nikada neće umrijeti, ali kako unaprijediti ili prilagoditi njegov položaj i utjecaj u 21. stoljeću?
Prodić: Internet jeste trenutno dominantan u svijetu, ali naše društvo je tradicionalno više okrenuto „starim“ medijima, pa vjerujem da radio i televizija imaju budućnost. Ipak, u mnoštvu medija i informacija, čini mi se da mlađe generacije sve manje imaju želje da se zaista posvete nečemu. To svakodnevno primijetimo na ulici, javnom prevozu, itd. U društvu od pet osoba najmanje tri će tipkati na telefonu. Ali, zaista, vjerujem, da će radio uvijek imati svoju publiku.
U konačnici, koji su to najveći problemi iz kojih opet proizilaze svi strahovi, nedoumice, jedna sveopća bezizlaznost, s kojima se mladi u BiH susreću i kako to stanje promijeniti?
Prodić: Opšta je slika da su mladi previše opušteni, mada ne treba generalizovati. Postoje izuzetno svijetli primjeri da to nije tako, ali mislim da je to u najvećem broju slučajeva isključivo zasluga pojedinaca i njihova želja za znanjem i napredovanjem. Ovaj tromi sistem je svakako zakazao, tako da je sve prepušteno pojedincu. Ipak, ima nagovještaja da će se sve promijeniti nabolje.
Podeli sa prijateljima


