Došli smo do tačke ključanja i mladi će ubrzo preuzeti stvar u svoje ruke

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

„Hoćemo l’ VIŠE?“ naslov je nove predstave Altteatra, ali i pitanje s kojim treba početi svaki intervju, svaki posao, svaki rad, svaki cilj. „Hoćemo l’ VIŠE?“ izraziti ljutnju, pokazati bunt, započeti revoluciju. „Hoćemo l’ VIŠE?“ započeti promjene. Džejna Hodžić, scenaristkinja i dramaturginja Narodnog pozorišta u Sarajevu te autorica teksta za predstavu „Hoćemo l’ VIŠE?“, odgovara za Remarker… ali se i prisjeća predstave posvećene preminuloj majci, nagrade Evropske filmske akademije, analizira proteklu sezonu u NP-u Sarajevo, pokušava prihvatiti ovo „novo normalno“ pandemijsko stanje…

I „Meso“ i „Kosti“ su Banja Luka

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

U BiH se jako malo snima, a u Banja Luci gotovo nikako, s obzirom da se za kulturu i umjetnost po pravilu izdvaja najmanje novca. Koliko prostora za napredak i ostvarenje imaju mladi kulturni radnici, umjetnici poput Saše Hajdukovića, reditelja iz Banja Luke koji je, zajedno sa svojim saradnicima, iz jednog mraka filmske i televizijske produkcije, na svjetlo, pred željnu domaću publiku, uspio“izvući”dva filma i dvije TV serije. Kako? Zašto? Kome? Šta jednom Banjalučaninu znači premijera na SFF-u, na koncu? Saša Hajduković odgovara za Remarker.

Ja budućnost BiH vidim u onoj manjini koja i dalje sanja i radi za pravdu

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…”, napisao je jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih pjesnika, Mak Dizdar. Pustinja je tu, još uvijek, i veća je nego ikad. „Mi“, više ne koračamo kao Mak, već pužemo na rukama pustinjskim pijeskom, ali dostojanstveno gledamo naprijed i ne mislimo odustati. „Mi“ je i Gorčin Dizdar, Makov unuk i sljedbenik puta svoga djeda i poštovalac tragova naših hrabrih i ponosnih predaka. Premostava pustinju koju su stvorili, ostavlja svoje tragove i, sada, govori za Remarker.

Nama ne treba pravi đavo, dovoljni smo sami sebi

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Sarajevski ratni teatar ovu tzv. korona sezonu je okončao dugoočekivanom predstavom “Nije to to”, reditelja Tomija Janežiča i dramatičarke Simone Semenič, koja je nastala u koprodukcikciji Sarajevskog ratog teatra, Kraljevskog pozorišta Zetski Dom sa Cetinja, Beogradskog dramskog pozorišta i Festivala MESS. Jedan od centralnih aktera u ovoj jedinstvenoj predstavi je mladi student dramaturgije na ASU u Sarajevu, Benjamin Konjicija. O ovome iskustvu, saradnji sa Tomijem, ali i teatru, Faustu, mladima, pandemiji, autorskoj „predstavi na livadi u Fojnici“, sebi, Konjicija govori za Remarker.

Imamo dva ili tri zla, a dobro je samo jedno

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

O najavljenoj misi za Bleiburg u Sarajevu, Svjetskom danu slobode medija, aferi „Respiratori“, „Njenom podcastu“, doktoratu čija je tema „Sedma republika“, o mladima, novoj stvarnosti, o tome „šta ćemo svi nakon pandemije“… Mlada novinarka i književnica, Vanja Šunjić aka GospoDŽa Suncokret govori za Remaker, dok se svi ostali bave svađom Svetlane Ražnatović i Čedomira Jovanovića.

Vjera je u suštini čista, onaj koji je interpretira to nije

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Danas smo se igrali barbika. Imany i ja. Udovoljim joj tako, ovih dana vrlo često, kad joj slobodno vrijeme preraste u dosadu, nakon igrica i filmova. Uloge i likove, pa i scenarij, ona već ima osmišljene u svojoj glavi. Brat, ili seka, ponekad Elsa, ili neki od kućnih ljubimaca, cuko, maca, jednorog, ili mali poni, samo su neki, kojima svakodnevno posuđujem glas, pokret, i privid životnosti.

Da bismo postali bolji ljudi, moramo se baviti i tuđim problemima

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Nedavno je okončan prvi dio programa ovogodišnjeg Modula Memorije, koji je zbog trenutne pandemije koronavirusa sproveden online. Dok čekamo na njegov nastavak, a istovremeno držimo fige da 1. oktobra uživo u Narodnom pozorištu, otvorimo 60. jubilarni MESS, razgovarali smo o ratu, teatru pod opsadom, životu, prisjetili se prvog odlaska u pozorište… Hana Bajrović govori za Remarker.

Moja generacija se ugradila u sjećanja naših roditelja

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Kako ne pričati o koroni, ali opet pričati? Kako ne smarati dodatno svijet, ali opet reći barem nešto: nosite maske!, skinite maske!, ostanite kući! Kako razgovarati o nečemu drugome, a da nije korona? Recimo o književnosti? Recimo o zbirci kratkih priča naslova „Ljetne himne“? Kako spomenuti rat, onaj naš sa oružjem, na koji i sada pomislimo dok skidamo medicinske rukavice? Kako najaviti nečiju novu zbirku „Pivske priče“, koja nastaje upravo sada, u Belgiji, u Leuvenu, dok svijet bjesomučno broji svoje umrle? O koroni, o Mostaru, o zbirkama, o ratu, o prošlosti, o Stranama, o sebi… Srđan Gavrilović, govori za Remarker.

Vršnjacima zamjeram njihovu želju za komforom u nezdravom društvu

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Sarađujući sa mladima u BiH, tinejdžerima i studentima, imao sam priliku upoznati se sa njihovim pogledima na svijet, stavovima, razmišljanjima, njihovim nadama, razgovarati sa njima o dobrim filmovima, lošoj muzici i biti oduševljen spoznajom kako veliki broj naprednih, inteligentnih, obrazovanih, talentovanih mladih ljudi živi u BiH. Onda sam vremenom prepoznavao i njihovu drugu stranu, koja je bila obavijena jednim dubokim sivilom vlastitog nezadovoljstva, nesigurnosti i straha od postojanja u društvu kakvo je bosanskohercegovačko. Onda sam razgovarao sa jednim 19-godišnjakom koji nije bio depresivan, ljut, umoran i koji je pucao od samopouzdanja. Zašto i kako? Dino Bešić odgovara za Remarker.

U našem društvu ja ne vidim da je iko sretan

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Nikad svoj život u Sarajevu nisam propitivala kao ovih dana. Sve mi dođe da nešto napišem, kažem, pa se onda presaberem i odustanem. Sve ove dana (iako mi govore da to ne radim) čitam šta mnogi u ovom gradu misle o nama: da nas treba na kolac, metak u čelo, da smo neljudi, nakaze, spominju se neki volovi, a koliko vidim u opticaju je i neka kvazi mozgalica sa šarafima i maticama. Da mi je sve potpuno neočekivano, nije. Ali opet kad čitaš, kad to ljudi napišu i izgovore, logično da se počneš pitati: šta ja više radim ovdje?

Sve koji negiraju genocid, pozivam da dođu u Srebrenicu

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Koračajući tri uzavrela ljetna dana hrabro i ponosno kroz guste šume i teško prohodne planinske krajeve na putu Nezuk – Srebrenica, dužem od stotinu kilometara, šest hiljada učesnika iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta odavalo je počast žrtvama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Dok su jedni ponosno koračali u ime ubijenih Srebreničana, drugi su hodali po vlastitim stopama koje su ostavili prije dvadeset dvije godine gazeći u suprotnom smjeru, zajedno štiteći žrtve od zaborava, pretvarajući “put smrti”u “put života”.

Tihom drekom poezije do jedinstva čovjeka i vasione

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Zbog nedostatka prostora, ali i ono bitnije, dostojnih riječi, za najaviti ovaj intervju, odlučio sam ga početi poezijom moga sagovornika. Talentovani pjesnik i ponosni Balkanac, Marko Bačanović govori za Remarker, u najobimnijem intervjuu možda ikada, a koji bi morao pročitati svaki mladi čovjek… Svaki mladi umjetnik koji traga… Svaki čovjek… Previše riječi.

Vještina dizajnera se krije u rješavanju problema

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

U teatarskom mikrosvijetu BiH, posljednih godina svi pričaju o Adisi Vatreš Selimović, o njenom talentu, kreativnosti, sposobnosti da za svaki problem pronađe rješenje. I tek što mi se ukazala prilika da sarađujem sa njom i lično posvjedočim o njenoj stvaralačkoj energiji, rad na mojoj predstavi je prekinut zbog „tehničkih razloga“. Ovaj intervju je zamjena za taj razgovor koji se nije desio na nekoj od proba, ali sada nećemo pričati o mojoj predstavi, već o Adisi, kostimografkinji, scenografkinji, dizajneru, ženi. Adisa Vatreš Selimović govori za Remarker.

Svako ko sluša naše pjesme, treba da zamisli svoj nadrealni film

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

„KOSMO i Kviteri“ su novi bend na sve raznovrsnijoj savremenoj bosanskohercegovačkoj muzičkoj sceni. Upravo su izdali svoj prvi album i iako je genijalan, oni trenutno ne mogu svirati uživo, jer je u međuvremenu polovina članova napustila BiH. Priželjkuju ponovno okupljanje i da ponovno dobro „krhaju i pjevaju i usput pritišću pravu dugmad na instrumentima“. Oni su aosocijativna slika i prilika BiH. Oni su blaženstvo u užas. Govore za Remarker.

Safer Grbić: Moja pisanja u književnosti su dnevnici mojih strahova

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Sa 16 je godina počeo pisati zbog straha od nepravde, subjektivnog osjećaja ugroženosti, nelagode. Zatim je sa 17 objavio svoju prvu knjigu „Noćnik čuvara Tešnja“, uvršten je među deset najboljih mladih pisaca na Balkanu, a ove godine je osvojio godišnju nagradu Hrvatskog književnog društva za najbolju objavljenu knjigu izvan HKD-u. Njegovu petu, djelo iz filozofije religije naslova „Al-Birunijev uvod u hinduizam“. I dalje piše zbog istog straha.

Scenografija za bolju državu

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Scenografija (lat. scaenographia < grč. σϰηνογραφία, od σϰηνή: skena + -grafija), je skup vizualnih, ukrasnih, oslikanih, trodimenzionalnih ili arhitektonskih elemenata te svjetlosnih efekata, koji određuju prostor glumačkoga djelovanja. Definicija je koju koristi Vedran Hrustanović, jedan od predvodnika nove generacije bosanskohercegovačkih scenografa, koji svojim scenografijama, njihovim skicama, izradama i postavkama, nesvjesno mijenjaju i popravljaju svijet zemlje u kojoj žive.

Poljakinja koja prevodi balkanske drame

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Gabriela Abrasovič je doktorirala humanističke nauke iz područja nauke o književnosti. Završila je srpski i hrvatski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Vroclavu. Balkanci vjeruju da je „Srpkinja udata za Poljaka pa je naučila par rečenica na poljskom”, Poljaci znaju da je Poljakinja koja voli Balkan. Prevodi dramske tekstove sa srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Živi u Vroclavu. Putuje po Balkanu. Govori za Remarker.

Sa mladima, o mladima, za mlade

Mirza Skenderagić Društvo, Politika, Tekst, Vesti

Dok se državnici nadmeću u pripremama za novi rat, dok nacionalistička bura ponovno rasplamsava vječno tinjajuće zlo prošlosti, dok mržnja prema drugom i drugačijem guta i preostale mrvice slobode, mladi u BiH i regionu se bore, za svoja oduzeta prava i ne odustaju od svojih ukradenih zemalja. Da neodustajanje nije uvijek uzaludno, dokazuje i prestižna nagrada Vaclav Havel koju dodjeljuje Vijeće Evrope, a koja je ove godine pripala Inicijativi mladih za ljudska prava. Njen ponosni, vrijedni, hrabri i samo ponekad uplašeni ogranak u BiH, govori za Remarker.

Opciju za rikverc na kolicima gotovo nikada ne koristim

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Premijerno je na sceni sarajevskog Pozorišta mladih izvedena fizičko-dokumentarna predstava „All Inclusive“ koja se preko problema s kojima se susreću osobe sa invalidietom, bavi tjelesnošću i njenom ulogom u današnjem idealiziranom svijetu. Jedan od protagonista ovoga intrigantnog teatarskog ostvarenje jeste i Jasmin Džemiđić koji je samo nekoliko dana nakon premijere, na festivalu AJB DOC predstavio i dokumentarni film „Sjedi da se ispričamo“, čiji je glavni protagonista i koautor. Negdje između, stigao je i da poruši svoju publiku sa nogu, na sada već poznatim „sit-down“ nastupima i šalama na vlastiti račun.

Jedna klasa dramaturgije u borbi za ljubav

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

U Sarajevu je osmog septembra održana prva Parada ponosa pod sloganom „Ima izać“ i povorka od oko 3000 ljudi je prošla bez ijednog incidenta, što je zasigurno jedan od rijetkih događaja ovoga tipa u Evropi koji je okončan na ovaj način. Ipak, ispočetka nije sve išlo tako jednostavno, ali jedna sarajevska klasa Dramaturgije se posebno založila za ljubav, učestvujući u radiodramskom omnibusu „Sve faze ljubavi“. Dvije Emine i jedan Benjamin govore za Remarker.

Ne možemo našu historiju poznavati „otprilike“

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Sajra Subašić, dobitnica Specijalnog priznanja žirija na 25. SFF-u, za kratki dokumentarni film „Gomila materijala“. Znate onaj film Der Untergang iz 2004. godine koji oživljava posljednjih 12 dana Hitlerova života i Trećeg Reicha? Sjećam se da smo ga gledali na prijemnom ispitu na Dramaturgiji pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i da mi je zauvijek ostao urezan kadar malog šarenog cvijeta u sivilu betonske ruševine.

Radio će uvijek imati svoju publiku

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Kada je 1938. godine, američki režiser, glumac i pisac Orson Welles emitovao radio dramu „Rat svjetova“ koja je kao dramatizovana invazija Zemlje od strane Marsovaca u svojih 62 minute sadržavala brojne lažne „reportaže s terena“ i razgovore s navodnim pripadnicima vojske, te tako izazvao sveopštu paniku u Americi, prvi put je svijetu prezentovana neograničena moć radija koji je tada bio na samom vrhu medijskog hranindbenog lanca. Danas, 81 godinu poslije jedan mali program, jednog malog radija u jednoj maloj zemlji i dalje neumorno pokušava utjecati na svoje slušatelje, zabaviti ih, ali i obrazovati. Ipak, s jednom malom razlikom, jer dok je Welles svoje sugrađane zamalo protjerao iz zemlje, fokus Omladinskog programa BH Radija 1 jeste da mladima ponudi što više ideja za ostanak u BiH. Mladi urednik ovoga programa, Vedran Prodić, govori za Remarker.

Ne smijemo dozvoliti realnosti da nas proguta

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Kade me poznanici i prijatelji iz drugih zemalja zapitkuju gdje da odu na ćepave kada dođu u Sarajevo, koju džamiju ili crkvu da slikaju, šta da posjete, ja im kažem samo da dođu za vrijeme Sarajevo Film Festivala, pogledaju film na „Metalcu“, popiju kafu ispred Narodnog pozorišta i izađu navečer i osjete atmosferu grada. Pa će ostati vremena i za ćevape, a sve džamije i crkve u Sarajevu su svakako jednako lijepe. „Dobrodošli na 25. Sarajevo Film Festival“, ove će godine izgovoriti mladi bosanskohercegovački glumac Igor Skvarica koji se u razgovoru za Remarker prisjeća nekih prijašnjih izdanja SFF-a, govori o 25., ali i prolazi kroz svoju karijeru, filmove i predstave, analizira položaj mladih glumaca u BiH i naslućuje budućnost. Svijetlu, vjerujemo.

MESS me učinio boljim čovjekom

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Bliži se 59. Internacionalni teatarski festival MESS. Ta intimna sarajevska teatarska čarolija tokom koje sve dobija drugu perspektivu. Za sve probleme se otvore rješenja, u mraku beznadežnosti se ukaže put svjetla, život u BiH ne postane bolji, ali barem dobije jedan večernji dodatak nakon napornog radnog dana, s kojim buđenje ujutru i svakodnevna borba na trenutak postaju smisleniji. Jer, teško da postoji mjesto u svijetu gdje je teatar kao živa umjetnost, potrebniji, nego li je to u BiH. Zato se MESS u Sarajevu i BiH bezuslovno voli već skoro šest decenija, čak i ovakav kakav je trenutno, osiromašen i umoran, ali i dalje hrabar, mlad, svoj i uporan poput, bosanskohercegovačkog čovjeka. Poput Belme Jusufović koja je MESS-u posvetila svoj život, a koji joj je uzvratio, čineći je boljom osobom. U susret novom MESS-u koji će se ove godine održati od 28. septembra do 5. oktobra, Belma Jusufović govori za Remarker.

Džaba nam sve bez stručne kritike

Mirza Skenderagić Kultura, Tekst, Vesti

Kritika je jedini nezavisni izvor informacije. Ostalo je reklamiranje, rekla je svojevremeno američka kritičarka Pauline Kael. U BiH je stručna kritika zaista u lošem stanju i preciznije reći, gotovo na izumiranju, ali zahvaljujući nekolicini pojedinaca „stare škole“ i neobjašnjive strasti i volje mladih, ona još uvijek živi. I ono najvažnije, ljubav prema zapisivanju argumentovane kritičke misli, posebno je prisutna kod novih generacija studenata koji upravo u kritici prepoznaju priliku za ostvarenje svoga spisateljskog talenta. Jedna o njih je svakako i studentica dramaturgije na ASU Sarajevo Emina Kovačević koja zajedno sa nešto starijim kolegama Elvisom Ljaljićem i Seadom Vegarom, govori za Remaker. O kritici. Filmskoj, književnoj, teatarskoj. Kritici.