Odrastanje – Tinejdžeri

RemarkerDruštvo, Tekst, Vesti

Društvo Redakcija Remarkera

Najstarija generacija tinejdžera u Srbiji, rođena je krajem 1999. ili tokom 2000. godine. Niko od njih ne pamti ratove i sankcije koji su obeležili mladost njihovih roditelja, građanske proteste na kojima su učestvovali, a oni rođeni u jesen 2000. obeležiće ulazak u svet odraslih kada i Srbija bude obeležavala 19 godina od pada Miloševića.

Neki od njih su promenili tri državljanstva a da nikada nisu promenili adresu stanovanja: rođeni su u Saveznoj Republici Jugoslaviji, rano detinjstvo su proveli kao građani državne zajednice Srbije i Crne Gore, a od 2006. imaju državljanstvo Republike Srbije, koju je 2008. napustila njena južna pokrajina Kosovo, proglasivši nezavisnost nakon višegodišnjeg međunarodnog protektorata, uvedenog 1999. godine, nakon što je završena NATO intervencija kojom je okončan rat na Kosovu između srpskih snaga i Kosovskih Albanaca.

U istraživanju Demostata i fondacije Fridrih Ebert, Mladi u Srbiji 2018-2019, objavljenoj pre nekoliko dana, mladi u Srbiji, a među njima i tinejdžeri između 14 i 19 godine života, svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Najvažniji izvor podrške mladima u Srbiji predstavlja porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu sigurnost. Sa druge strane, uloga države je minimalna, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. Kako kažu autori istraživanja: “To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive.” Ono što najviše zabrinjava u ovom istraživanju (koje je sprovedeno u 10 zemalja jugoistočne Evrope: Albaniji, Bosni i  Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji i Sloveniji) je izražena želja mladih da napuste Srbiju, viša nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Motiv za ovo nije kosmpolitizam mladih, ili želja za upoznavanjem novih kultura, već gotovo osetna očajnička potreba da svoju budućnost smeste u društvo uređenije nego što je Srbija. Čak 28% njih želi da ode iz zemlje radi poboljšanja životnog standara, 13% njih želi da ima veću platu u odnosu na one koje im se nude u Srbiji, a 6% njih želi da pobegne od nepovoljne životne situacije.

Kako sa druge strane odrastaju tinejdžeri u Holandiji i koje su razlike u odnosu na njihove vršnjake u Srbiji? O ovome piše Tanja Matić, u svom trećem autorskom tekstu u serijalu Odrastanja za Remarker.

Pročitajte tekst autorke Tanje Matić – Holandski tinejdžeri.

Podeli sa prijateljima

FB  TW