Uprkos tome što spadaju među najsrećnije tinejdžere u Evropi, mladi Holanđani takođe prolaze kroz različite problematične faze, a raste i broj dece koja traže pomoć institucija specijalizovanih za zaštitu i pomoć mladima. Prema nedavno objavljenim podacima Centralnog biroa za statistiku, svaki deseti tinejdžer, odnosno njih 428.000 je prošle godine imalo kontakt sa institucijama za pomoć. U poređenju sa podacima od 2015. godine, ukupan broj je porastao za skoro 50.000.
Odrastanje – Mladi u sistemu institucionalne podrške
U Srbiji deca ulaze u sistem socijalne zaštite najčešće u slučajevima kada roditelji nisu u stanju da brinu o njima (rizik od zanemarivanja, napuštanje ili ostavljanje), odnosno zbog sprečenosti roditelja da se o njima staraju. Najčešće te zahteve podnose upravo roditelji ili srodnici deteta, a tek potom nadležne službe, od čega najviše zahteva dolazi zbog prijava zdravstvenih ustanova.
Holandski tinejdžeri
Holandska deca već godinama unazad osvajaju titulu najsrećnije dece po različitim statistikama Unicefa i sličnih organizacija. Postoji formula koju je ovo društvo bar delimično pronašlo, zbog koje su im deca i tinejdžeri okarakterisani kao najsrećniji, a nivo vršnjačkog nasilja je veoma nizak.
Odrastanje – Tinejdžeri
Najstarija generacija tinejdžera u Srbiji, rođena je krajem 1999. ili tokom 2000. godine. Niko od njih ne pamti ratove i sankcije koji su obeležili mladost njihovih roditelja, građanske proteste na kojima su učestvovali, a oni rođeni u jesen 2000. obeležiće ulazak u svet odraslih kada i Srbija bude obeležavala 19 godina od pada Miloševića.
Obrazovanje na holandski način: poštovanje, a ne strahopoštovanje
Krajem 2019. godine, očekuju se rezultati PISA testiranja, najvećeg međunarodnog istraživanja obrazovanja, koje je održano u aprilu 2018. godine i na kome su učenici iz Srbije učestvovali prvi put posle 2012. godine, kada su se našli na 43. mestu u konkurenciji od 65 zemalja. Na PISA testiranju 2015. godine, učenici iz Holandije su se našli na 17. mestu, iza učenika iz Estonije, Finske, Slovenije, Velike Britanije, i Nemačke, od evropskih zemalja. Na PISA testu se rešavaju zadaci iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske oblasti, a test ocenjuje stepen funkcionalnosti obrazovanja, stepen primenjivosti usvojenog znanja u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u svakodnevnom životu i na taj način omogućava uvid u efikasnost obrazovnog sistema jednog društva.
Koje su razlike između Srbije i Holandije u oblasti obrazovanja? Na koji način se razlikuje sistem ocenjivanja u školama u Srbiji i Holandiji? O ovim i nekim drugim pitanjima, Remarker predstavlja drugi tekst autorke Tanje Matić iz serijala Odrastanje.
Bez jednakijih: trudnoća i porođaj na holandski način
Kako izgleda odrastanje u jednoj zapadno-evropskoj zemlji, a kakvo je ono u bivšoj Jugoslaviji? Kakva su iskustva detinjstva u zemlji o kojoj se danas govori sa nostalgijom, i da li je detinjstvo bitno drugačije u zemljama u kojima, kako tvrde mnogi u Srbiji, ‘nema duše’. Kroz razgovore sa ljudima koji žive u Holandiji, pokušaću odgovorim na ova pitanja, počevši od trudnoće do osamostaljivanja dece od roditelja.
Odrastanje
Članstvo u Evropskoj uniji je jedan od glavnih spoljno-političkih ciljeva Srbije. Nakon hapšenja i predaje poslednjih optuženika za ratne zločine 2011. godine, Srbija se nalazi u procesu evropskih integracija. I dok se u Srbiji najčešće govori o političkim reformama koje je neophodno preduzeti radi ulaska u EU, retko se ili nimalo ne govori o promenama koje sa sobom donosi punopravno članstvo – promenama u pogledu usvajanja vrednosti, menjanja društvene klime, i promenama koje će članstvo doneti na nivou svakodnevnog života.





