Holandska dilema: ko bolje vaspitava decu – institucije ili porodica

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Uprkos tome što spadaju među najsrećnije tinejdžere u Evropi, mladi Holanđani takođe prolaze kroz različite problematične faze, a raste i broj dece koja traže pomoć institucija specijalizovanih za zaštitu i pomoć mladima. Prema nedavno objavljenim podacima Centralnog biroa za statistiku, svaki deseti tinejdžer, odnosno njih 428.000 je prošle godine imalo kontakt sa institucijama za pomoć. U poređenju sa podacima od 2015. godine, ukupan broj je porastao za skoro 50.000.

Odrastanje – Mladi u sistemu institucionalne podrške

RemarkerDruštvo, Tekst, Vesti

U Srbiji deca ulaze u sistem socijalne zaštite najčešće u slučajevima kada roditelji nisu u stanju da brinu o njima (rizik od zanemarivanja, napuštanje ili ostavljanje), odnosno zbog sprečenosti roditelja da se o njima staraju. Najčešće te zahteve podnose upravo roditelji ili srodnici deteta, a tek potom nadležne službe, od čega najviše zahteva dolazi zbog prijava zdravstvenih ustanova.

Holandski tinejdžeri

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Holandska deca već godinama unazad osvajaju titulu najsrećnije dece po različitim statistikama Unicefa i sličnih organizacija. Postoji formula koju je ovo društvo bar delimično pronašlo, zbog koje su im deca i tinejdžeri okarakterisani kao najsrećniji, a nivo vršnjačkog nasilja je veoma nizak.

Odrastanje – Tinejdžeri

RemarkerDruštvo, Tekst, Vesti

Najstarija generacija tinejdžera u Srbiji, rođena je krajem 1999. ili tokom 2000. godine. Niko od njih ne pamti ratove i sankcije koji su obeležili mladost njihovih roditelja, građanske proteste na kojima su učestvovali, a oni rođeni u jesen 2000. obeležiće ulazak u svet odraslih kada i Srbija bude obeležavala 19 godina od pada Miloševića.

Obrazovanje na holandski način: poštovanje, a ne strahopoštovanje

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Krajem 2019. godine, očekuju se rezultati PISA testiranja, najvećeg međunarodnog istraživanja obrazovanja, koje je održano u aprilu 2018. godine i na kome su učenici iz Srbije učestvovali prvi put posle 2012. godine, kada su se našli na 43. mestu u konkurenciji od 65 zemalja. Na PISA testiranju 2015. godine, učenici iz Holandije su se našli na 17. mestu, iza učenika iz Estonije, Finske, Slovenije, Velike Britanije, i Nemačke, od evropskih zemalja. Na PISA testu se rešavaju zadaci iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske oblasti, a test ocenjuje stepen funkcionalnosti obrazovanja, stepen primenjivosti usvojenog znanja u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u svakodnevnom životu i na taj način omogućava uvid u efikasnost obrazovnog sistema jednog društva.

Koje su razlike između Srbije i Holandije u oblasti obrazovanja? Na koji način se razlikuje sistem ocenjivanja u školama u Srbiji i Holandiji? O ovim i nekim drugim pitanjima, Remarker predstavlja drugi tekst autorke Tanje Matić iz serijala Odrastanje.

Bez jednakijih: trudnoća i porođaj na holandski način

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Kako izgleda odrastanje u jednoj zapadno-evropskoj zemlji, a kakvo je ono u bivšoj Jugoslaviji? Kakva su iskustva detinjstva u zemlji o kojoj se danas govori sa nostalgijom, i da li je detinjstvo bitno drugačije u zemljama u kojima, kako tvrde mnogi u Srbiji, ‘nema duše’. Kroz razgovore sa ljudima koji žive u Holandiji, pokušaću odgovorim na ova pitanja, počevši od trudnoće do osamostaljivanja dece od roditelja.

Odrastanje

RemarkerDruštvo, Tekst, Vesti

Članstvo u Evropskoj uniji je jedan od glavnih spoljno-političkih ciljeva Srbije. Nakon hapšenja i predaje poslednjih optuženika za ratne zločine 2011. godine, Srbija se nalazi u procesu evropskih integracija. I dok se u Srbiji najčešće govori o političkim reformama koje je neophodno preduzeti radi ulaska u EU, retko se ili nimalo ne govori o promenama koje sa sobom donosi punopravno članstvo – promenama u pogledu usvajanja vrednosti, menjanja društvene klime, i promenama koje će članstvo doneti na nivou svakodnevnog života.