Optužnice protiv pripadnika OVK: Nevinost bez zaštite razuma

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Politika

Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti. Bez tih dobrih osobina koje su onda davno bile prisutne na polju Kosovu, rekao je još 1989. godine Slobodan Milošević. U tim neisključenim, zapravo podrazumevajućim oružanim bitkama, počinjeni su zločini. Miloševićevim saučesnicima ne bi smelo da bude lakše zbog optužnog predloga protiv predsednika Kosova. A biće, evo već seire, puni srpske nevinosti.

Kao da su se odnekud, iz daljine već čule gusle i deseteračko naricanje nad mogućom predvidovdanskom izdajom, a Specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine počinjene na Kosovu obavestilo je javnost 25. juna da je pretpretresnom sudiji u aprilu predalo nacrt optužnice za ratne zločine protiv predsednika Kosova Hašima Tačija i Kadrija Veseljija, dugogodišnjeg funkcionera, jednog od zapovednika Oslobodilačke vojske Kosova i još nekoliko osoba. Razgovor o budućnosti Kosova koji je trebalo da se održi u Vašingtonu je otkazan, prvo je odustao Tači, a potom i premijer Avdulah Hoti; kosovski je predsednik najavio i obraćanje naciji, ali ga je u nedelju odložio za danas (ponedeljak) u 20 sati.

Mimo uobičajene prakse, Tužilaštvo je predočilo javnosti postojanje ovog akta, budući da su Tači i Veselji, kako je saopšteno, “sproveli tajnu kampanju da bi se ukinuo zakon kojim su Specijalizovana veća osnovana kao sud, kao i da bi na drugi način opstruirali rad suda, a sve sa ciljem da oni sami ne budu izvedeni pred lice pravde”.

Protiv čovečnosti

Hašim Tači prvi put se pojavio u javnosti tokom pregovora Srba i Albanaca u Rambujeu; nakon rata postaje predsednik Demokratske partije Kosova koja je na izborima 2007. ostvarila pobedu, a godinu dana kasnije Kosovo proglašava nezavisnost.

Okružni sud u Prištini ga je u odsustvu osudio na deset godina zatvora, zbog “terorističkih aktivnosti” OVK. Pred srbijanskim pravosuđem optužen je i za genocid.

Kadri Veselji bio je predsenik Skupštine Kosova u prethodnom sazivu, a sada je na čelu Demokratske partije Kosova. Tokom kosovskog sukoba rukovodio je obaveštajnim službom.

U nacrtu optužnice, saopštava Tužilaštvo, Tači i Veselji se po deset tačaka terete za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine, uključujući ubistvo oko sto žrtava, prisilne nestanke, progon i mučenje, a žrtve su kosovski Albanci, Srbi, Romi i lica drugih nacionalnosti, kao i politički protivnici.

Kao da je već prozvano zbog tajminga u kojem se oglašava, Tužilaštvo ukazuje na to da “optužnica predstavlja isključivo optužbu”, odnosno da je uvereno kako će, van razumne sumnje, dokazati sve navode koje je iznelo protiv osumnjičenih. Jedino je sigurno da je ritam pregovora promenjen, ali ne i kome to i zbog čega odgovara. Tek malobrojni posmatrači kosovskih prilika ostavljaju mogućnost da je razlog obelodanjivanja nacrta optužnice to što Tači i Veselji, kako ističe Tužilaštvo, pokušavaju da ukinu Specijalizovana veća, kao deo kosovskog pravosuđa sa međunarodnim osobljem.

Govoreći o navodima Tužilaštva, Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova kaže je Kadri Veselji najavljivao inicijativu za formiranje suda za genocid koji bi sudio Srbima, ali ne i ukidanje Specijalizovanih veća. “Pričalo se da će deo paketa sporazuma sa Srbijom biti potpuna amnestija, ali za to nikada niko nije ni ponudio ni video dokaze. I sve ovo o čemu govorim dešavalo se pre aprila ove godine kada je optužnica podneta”, ističe Blakaj.

Na obe strane ima zainteresovanih zločinaca od ugleda i uticaja.

Žuta kuća, droga i nestanci

Tužilaštvo je istaklo i to da su osumnjičeni pokazali da su im lični interesi važniji od žrtava njihovih zločina, principa pravne države i celokupnog naroda Kosova. Srbijanskoj javnosti ovo mora da zvuči poznato, budući da nijedan zločinac (kao ni njihovi politički zastupnici i saučesnici), sa državljanstvom Srbije, nije propustio da, povodom haške optužnice, izgovori mantru o napadu na ceo srpski narod, odnosno pokušaju da se narod proglasi zločinačkim, genocidnim, čak. Njihove su izjave dobra mustra za Tačijevu pripremu obraćanja naciji. U izjavama kosovskih javnih ličnosti i zvaničnika govori se tek o pokušajima osporavanja “čistog” ratovanja OVK.

“Oslobodilačka vojska Kosova vodila je čisti rat, što je rezultiralo slobodom i uspostavljanjem Republike Kosovo. Mi verujemo u nevinost predsednika Tačija, predsednika Veselija i svih drugih ratnih drugova”, napisao je bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj.

Prema izveštaju Saveta Evrope iz 2011, čiji je autor švajcarski senator Dik Marti, Hašim Tači je bio prvi čovek Dreničke grupe OVK, a dovodi se u vezu sa organizovanim kriminalom i ratnim zločinima.

“Agencije koje se bore protiv krijumčarenja droge iz najmanje pet zemalja, u poverljivim izveštajima tokom više od deset godina, navode da su Hašim Tači i drugi članovi takozvane Dreničke grupe kroz nasilje kontrolisali trgovinu heroinom i drugim narkoticima”, piše u izveštaju. Marti je, takođe, došao i do saznanja o tome da su na severu Albanije postojali zatvori za Srbe, te “klinika” poznatija kao “žuta kuća”, u kojoj su zarobljenicima vađeni organi radi prodaje.

Rok za prihvatanje ili odbacivanje nacrta optužnice je šest meseci. Ipak, reakcije javnosti su kao da se postupak već vodi, odnosno da Tači i Veselji nisu samo osumnjičeni.

Odbrana, podrška, krivica

Različiti su stavovi kosovskih političara i javnih ličnosti i uglavnom se vrte oko prava albanskog naroda na samoodbranu od režima Slobodana Miloševića, do oštre osude Srbije za zločine nad kosovskim Albancima. Usamljeni su oni koji ukazuju na potrebu za individualizacijom krivice za počinjene zločine, a o Srbima, Romima i drugim nealbancima kao nevinim žrtvama ubijenim sa umišljajem ne govori niko.

Očekivano, Kadri Veselji tvrdi da je nevin i da je optužnica protiv njega „neosnovana” i „politički motivisana”, naglašavajući da je “neobičan trenutak u kojem je objavljeno da je protiv njega podignuta optužnica”. „Srbija je počinila zločine, a ne Albanci”, tvrdi Veselji. Spreman je, kaže, i na to da “oslobodilački rat brani činjenicama”.

Publicista Veton Suroi, koji je javno govorio o zločinima Dreničke grupe, u tekstu pod naslovom Nove zamke za Kosovo ističe i to da “optužnicu ne treba smatrati napadom na OVK”, te da je reč o ličnoj odgovornosti i eventualnom grupnom delovanju. “Tokom svih suđenja u Hagu nije potvrđeno nijednom da je u OVK i u njenom generalnom štabu postojalo naređenje da se napadaju srpski i romski civili, ili albanski politički protivnici. Štaviše, za vreme suđenja Ramušu Haradinaju dokazano je da je postojalo naređenje da se ne ugrožavaju životi i imovina civila. Prve reakcije koje govore da je optužnica upućena OVK-u su emocionalne ali stvaraju suprotan efekat, ka kolektivizaciji krivice čitave OVK. Insistirati na narativu da su Tužilaštvo i Specijalni sud protiv interesa Kosova je argument koji se lako okreće protiv Kosova, pre svega zato što je sam Tači insistirao da se ovaj sud instalira na Kosovu i postavi u ustavni sistem zemlje. Ova objava Tužilaštva otvorila je novo istorijsko poglavlje na Kosovu i suočavanje sa prošlošću, međutim ova tema je nedostajala u pregovorima Kosova i Srbije. Pitanje nestalih, civilnih žrtava i žrtava seksualnog zlostavljanja, kao deo državne odgovornosti Srbije, moraju da budu prioritet u novom formatu pregovora”, piše Suroi.

Ko je za šta kriv

Aljbin Kurti, predsednik opozicionog pokreta Samoopredeljenje i bivši premijer, smatra da je bila greška to što su poslanici kosovske skupštine pre pet godina izglasali ustavne promene kojima je omogućeno formiranje specijalnog suda za zločine na Kosovu.

„Verujem u nevinost OVK i mislim da bi trebalo da Kosovo odavno ima nezavisno i nepristrasno sudstvo, kako bismo istražili i osudili sve ratne zločine koje je Srbija počinila”, kazao je Kurti.

Gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti kaže, pak, da je njegova porodica osetila “etničko čišćenje, represiju i agresiju koju je Srbija vršila na Kosovu” i da je zbog toga „protiv suda koji se bavi samo zločinima Albanaca”. “Želim da naša zemlja istraži sve zločine. Ukoliko su neki Albanci počinili zločine, to nisu uradili u moje ime, iako verujem da OVK kao organizacija nije imala nameru da na organizovan način počini zločine”.

Isa Mustafa, lider Demokratske lige Kosova, ocenjuje da je „rat OVK bio pravedan”, te da su se „borci OVK borili za odbranu građana i Kosova, a protiv genocida i terora Srbije”.

Predsednica kosovskog parlamenta Vjosa Osmani smatra da je Kosovu potrebna umerenost, jedinstvo, saradnja i mudrost. “Potrebna mu je i zaštita njegovog dostojanstva, integriteta i državnog imidža. Ali pre svega, Kosovu je potrebna pravda. Pravda mora da odradi svoj posao nezavisno i bez pritisaka. Srbija još nije odgovarala za užasne zločine protiv nevinih civila na Kosovu. Srbija je genocidna država i to moramo reći danas i svakoga dana, na Kosovu, u SAD, u Evropi i bilo gde na svetu”, kazala je Vjosa Osmani.

Vučićeva mudrost, Vidovdan, korona

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže da je čudno to što je Specijalizovano tužilaštvo objavilo vest o tome da je nacrt optužnice poslat na potvrđivanje, jer to odudara od dosadašnje prakse. Ona očekuje da će će optužnica biti potvrđena i naglašava da će fokus Tužilaštva biti na onome o čemu se najmanje zna. “To su, pre svega, zločini prema Albancima, a potom zločini prema Srbima, i odnosiće se na zločine u Đakovici, Prizrenu, Suvoj Reci i Prištini, a najmanje mesta će biti za rasvetljavanje sudbina nestalih”.

Ima Srbija odgovore i na akt Tužilaštva i na izazove koji nailaze u pregovorima za budućnost Kosova, kao i tamošnjih Srba. Najznačajniju izjavu dao je, naravno, Aleksandar Vučić: “Ovo unosi jednu vrstu bezbednosnog problema za sve Srbe na Kosovu, a ne isključuje mogućnost izazivanja problema u dve opštine na jugu Srbije ne bi li neko pokazao svoju snagu i moć.” Predsednik Srbije konstatuje da je za Srbiju “najvažnije da ostane uzdržana”, te da se Beograd nije zvanično oglašavao otkad je obavešten o postojanju “i dalje nepotvrđene optužnice”.
“Taj specijalni sud je formiran po kosovskim zakonima. To nas u startu ograničava u reakcijama – ako smo pametni”, izgovorio je Vučić.

A da su pametni tvrdi i srbijanska premijerka Ana Brnabić, ocenjujući da je pozicija Srbije, kada je reč o rešenju kosovskog pitanja, kompleksna i da ne računa ni na podršku SAD, ni Evropske unije. “Uzdam se u srpski razum, pamet i ogromnu energiju i političko umeće Aleksandra Vučića”, kazala je predsednica Vlade.

Prošao je Vidovdan, Tači se nije obratio naciji, nove će se bitke tek voditi. Ko se setio Slobodana Miloševića i Gazimestana 1989. (možda je i Tači) nije pogrešio: “Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti. Bez tih dobrih osobina koje su onda davno bile prisutne na polju Kosovu”, rekao je tada predsednik SR Srbije.

U tim neisključenim, zapravo podrazumevajućim oružanim bitkama, počinjeni su zločini. Miloševićevim saučesnicima ne bi smelo da bude lakše zbog nacrta optužnice protiv predsednika Kosova. A biće, evo već seire, puni srpske nevinosti.

Podeli sa prijateljima