Sve koji negiraju genocid, pozivam da dođu u Srebrenicu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Koračajući tri uzavrela ljetna dana hrabro i ponosno kroz guste šume i teško prohodne planinske krajeve na putu Nezuk – Srebrenica, dužem od stotinu kilometara, šest hiljada učesnika iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta odavalo je počast žrtvama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Dok su jedni ponosno koračali u ime ubijenih Srebreničana, drugi su hodali po vlastitim stopama koje su ostavili prije dvadeset dvije godine gazeći u suprotnom smjeru, zajedno štiteći žrtve od zaborava, pretvarajući “put smrti”u “put života”.

Krejzi rič Ejžns

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Krejzi rič Ejžns”, imamo godišnje žur izdanje: alumni Remarkerovog podcasta Ana Martinoli, uz stalnu postavu Vukomana Stranjančevića, Vladimira Cerića i Biljanu Srbljanović, raspravljaju o ovogodišnjoj dodeli nagrade Oskar uz dosta vike, dreke, smeha i gotovo fizičkih obračuna. O značaju ove nagrade u novo doba industrije zabave, o politici i politikama Oskara, o dobitnicima, gubitnicima, haljinama i održivom razvoju, uz dodelu nagrada naše lične akademije ZUT podcasta, i o posebnom iznenadjenje u glasovima publike, pričamo u ovoj zabavnoj i opuštenoj epizodi.

Loženje – Malim koracima ka promeni

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

Razgovarala sam sa Sonjom Trajković, arhitekticom koja trenutno pohađa master studije na UNESCO katedri za kulturnu politiku i menadžment i kako kaže za sebe, studentkinjom demonstratorkom “u penziji”. Sonja je tokom studiranja radila veoma zanimljive projekte, a jedan od njih je i “Ne dam te, Stara” – obnova Doma kulture u selu Dojkinci na Staroj Planini. U ovoj epizodi možete čuti Sonjina iskustva u radu na terenu, kao i način na koji projekat koji se prvo razvijao samo na papiru postaje projekat cele generacije Arhitektonskog fakulteta. Sonja takođe radi u KidHub-u gde se bavi najmlađima i uključivanju njihovog mišljenja o svakodnevnom životu.

Tihom drekom poezije do jedinstva čovjeka i vasione

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Zbog nedostatka prostora, ali i ono bitnije, dostojnih riječi, za najaviti ovaj intervju, odlučio sam ga početi poezijom moga sagovornika. Talentovani pjesnik i ponosni Balkanac, Marko Bačanović govori za Remarker, u najobimnijem intervjuu možda ikada, a koji bi morao pročitati svaki mladi čovjek… Svaki mladi umjetnik koji traga… Svaki čovjek… Previše riječi.

Lingua blablativa – Ministarka (ne)kulture

Ana Simona ZelenovićKultura, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Dvadeset i prvog januara, na predlog predsednika Vladimira Putina postavljen je novi premijer Rusije, bivši glavni čovek federalne poreske službe, Mihail Mišustin. Nekoliko ministara je ostalo na svojim pozicijama – poput ministra finansija, spoljnih poslova i odbrane, ali je većina doživela svoju smenu. Veliku pažnju i brojne kritičke komentare dobila je nova ministarka kulture Olga Ljubimova koja je došla na mesto bivšeg ministra Vladimira Medinskog. Ko je nova ministarka i zašto je njeno postavljanje izazvalo toliku pompu?

Srećni ljudi

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Srećni ljudi” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o romanu „Pas i kontrabas“ Saše Ilića, nagrađenim NIN-ovom nagradom Roman godine. Kompleksna priča obuhvata veliki vremenski period od Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, SRJ pa do RS, a centralno mesto je bolnica za psihijatrijske bolesti u Kovinu.

Vještina dizajnera se krije u rješavanju problema

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

U teatarskom mikrosvijetu BiH, posljednih godina svi pričaju o Adisi Vatreš Selimović, o njenom talentu, kreativnosti, sposobnosti da za svaki problem pronađe rješenje. I tek što mi se ukazala prilika da sarađujem sa njom i lično posvjedočim o njenoj stvaralačkoj energiji, rad na mojoj predstavi je prekinut zbog „tehničkih razloga“. Ovaj intervju je zamjena za taj razgovor koji se nije desio na nekoj od proba, ali sada nećemo pričati o mojoj predstavi, već o Adisi, kostimografkinji, scenografkinji, dizajneru, ženi. Adisa Vatreš Selimović govori za Remarker.

Ja vragolan i moj deda

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Ja vragolan i moj deda” Vladimir Cerić i Vukoman Nemasnage, govore o ratnom filmu „1917“.

Reditelj Sem Mendes prikazuje misiju dvojice razvodnika, Blejka (Din Čarls-Čepman) i Šofilda (Džordž Mekej) u I svetskom ratu. Zadatak se svodi na prenošenje pisane poruke ratne komande drugom puku, preko ničije zemlje o obustavljanju napada na nemačke trupe nakon njihovog iznenadnog povlačenja do Hindenburške linije fronta.

Svako ko sluša naše pjesme, treba da zamisli svoj nadrealni film

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

„KOSMO i Kviteri“ su novi bend na sve raznovrsnijoj savremenoj bosanskohercegovačkoj muzičkoj sceni. Upravo su izdali svoj prvi album i iako je genijalan, oni trenutno ne mogu svirati uživo, jer je u međuvremenu polovina članova napustila BiH. Priželjkuju ponovno okupljanje i da ponovno dobro „krhaju i pjevaju i usput pritišću pravu dugmad na instrumentima“. Oni su aosocijativna slika i prilika BiH. Oni su blaženstvo u užas. Govore za Remarker.

First World problems

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „First World problems” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o filmu „Priča o braku”.

„Supružnici imaju pravo na razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu. Sporazum o razvodu obavezno sadrži i pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine. Sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati oblik sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ili sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog prava.” – Član 40. domaćeg Porodičnog zakona.

Safer Grbić: Moja pisanja u književnosti su dnevnici mojih strahova

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sa 16 je godina počeo pisati zbog straha od nepravde, subjektivnog osjećaja ugroženosti, nelagode. Zatim je sa 17 objavio svoju prvu knjigu „Noćnik čuvara Tešnja“, uvršten je među deset najboljih mladih pisaca na Balkanu, a ove godine je osvojio godišnju nagradu Hrvatskog književnog društva za najbolju objavljenu knjigu izvan HKD-u. Njegovu petu, djelo iz filozofije religije naslova „Al-Birunijev uvod u hinduizam“. I dalje piše zbog istog straha.

Atrofija

Mina ĆirićFOMO, Kultura, Tekst, Vesti

Šta će biti posle? bio je naziv ovogodišnjeg HFestivala koji organizuje Hartefakt. U nedelju, 15. decembra, bio je poslednji dan. Došla sam na koktel zatvaranja da se kucnem s kolegama, da se fotkam i da mahnem radovima studenata Fakulteta likovnih umetnosti, koji su bili postavljeni u galerijskom prostoru u toku trajanja celog festivala.

Osteopenia i digitalni botoks

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „Osteopenia i digitalni botoks” Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o novom filmu „Irac” koji je režirao Martin Skorseze.

Njegova najnovija gangsterska priča zasnovana na romanu „I Heard You Paint Houses” Čarlsa Branta, fokusira se na tri lika: Frenka Širana (Robert De Niro) kamiondžiju i ubicu, Rasela Bafalina (Džo Peši) mafijaša iz Pensilvanije i Džimija Hofu (Al Paćino) predsednika sindikata.

Kraljica srce

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „Kraljica srce” Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o trećoj sezoni serije „The Crown”. Kada Elizabeti II (Olivija Kolman) predstave nacrte nove poštanske marke s njenim „zrelim“ likom, čini se da će se nova sezona serije fokusirati na „majku četvoro dece i ustoličenu vladarku“ kako je opisuje njen lični sekretar. Međutim, reditelj Piter Morgan znatno više pažnje i vremena posvećuje princu Filipu (Tobajas Menzis) i mladom Čarlsu, princu od Velsa (Džoš O’Koneru), dok bračni život princeze Margarete (Helen Bonam Karter) i „zakulisne radnje“ kraljice majke Elizabete Bouz-Lajon (Merion Bejli) i lorda Mauntbatena (Čarls Dens), čini se, mnogo više utiču na razvoj događaja u Bakingemskoj palati nego (često leđima okrenuta kameri) Elizabeta II.

Scenografija za bolju državu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Scenografija (lat. scaenographia < grč. σϰηνογραφία, od σϰηνή: skena + -grafija), je skup vizualnih, ukrasnih, oslikanih, trodimenzionalnih ili arhitektonskih elemenata te svjetlosnih efekata, koji određuju prostor glumačkoga djelovanja. Definicija je koju koristi Vedran Hrustanović, jedan od predvodnika nove generacije bosanskohercegovačkih scenografa, koji svojim scenografijama, njihovim skicama, izradama i postavkama, nesvjesno mijenjaju i popravljaju svijet zemlje u kojoj žive.

Nadziranje je kažnjavanje

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U novoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Nadziranje je kažnjavanje”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić razgovaraju o novoj mini seriji u BBC produkciji, pod nazivom “The Capture”, koji smo voluntaristički preveli kao “Snimak” ili “Hvatanje”. Serija je zanimljiva, napeta špijunsko-trilersko-policijsko-politička priča, koja u centar narativa stavlja preispitivanje savremenog fenomena sigurnosnih snimaka i kamera, dovodeći u pitanje najosnovnije razumevanje stvarnosti.

Bilo jednom u Holivudu

RemarkerAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Najnoviji holivudski biografski film, u skladu sa savremenim pristupom žanru fokusira se na mali vremenski period u životu holivudske zvezde Džudi Garland (Rene Zelveger). Nimalo neobično, ovaj film se uklapa u tzv. ženski biografski film, koji teoretičar filma Denis Bingam, vidi kao poseban žanr. U ovakvim filmovima, umesto velikih uspeha (koje (naravno) prikazuju muški biografski filmovi), teme su ludilo, histerija, muški pogled, patrijarhat, uspon, pad, rehabilitacija i gašenje.

Poljakinja koja prevodi balkanske drame

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Gabriela Abrasovič je doktorirala humanističke nauke iz područja nauke o književnosti. Završila je srpski i hrvatski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Vroclavu. Balkanci vjeruju da je „Srpkinja udata za Poljaka pa je naučila par rečenica na poljskom”, Poljaci znaju da je Poljakinja koja voli Balkan. Prevodi dramske tekstove sa srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Živi u Vroclavu. Putuje po Balkanu. Govori za Remarker.

Noli me tangere

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U novoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Noli me tangere“ Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o dva filma inspirisanih istinitim događajims koji se bave sveštenstvom i vernicima Katoličke crkve u Francuskoj i Poljskoj.

Film „Milošću božjom” Fransoa Ozona prati slučaj seksualnog zlostavljanja maloletnika iz ugla žrtvi koje u svojim zrelim godinama pokreću sudski postupak protiv sveštenika Bernara Prene i lionske nadbiskupije za prikrivanje njegovih zločina.

Kako objasniti Marinu mrtvom zecu

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Današnja epizoda “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Kako objasniti Marinu mrtvom zecu”, traje čitavih pola sata duže nego što je uobičajeno, i opet nismo stigli ništa da kažemo. Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić nekoliko puta su posetili izložbu “Čistač” Marine Abramović, u beogradskom MSU, i oduševljeno prenose svoje utiske.

Doktorat iz gaslajtovanja

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U današnjem izdanju “Zadovoljstva u tekstu”, pod nazivom “Doktorat iz gaslajtovanja”, Vladimir Ceriić i Biljana Srbljanović objašnjavaju neologizam koji potiče iz naziva filma “Plinska svetlost” (“Gaslight”, 1944.), a koji označava manipulativno ponašanje sa predumišljajem koje, korišćenjem psiholoških trikova, dovodi žrtvu u zabludu da nešto nije u redu sa njom. Sve ovo je u kontekstu razgovora o filmu “Midsommar” njujorškog reditelja Ari Astera, koga je Keller, iz samo njoj znanih razloga, proglasila Švedjaninom, a Synth se nije bunio. Folk-horor film koji osvaja kultni status kod publike širom planete (dok kod nas “ima da se nadje”), nije strašan na uobičajeni način, ali je zanimljiv kao intelektualni poticaj, više nego što vabi primalne strahove, ali ne garantujemo da nas nećete mrzeti zbog preporuke.