Zatvori – ogledalo društva?

Jacob GesinkNajčitanije, Politika, Tekst, Vesti

Drugi faktor koji ima veliki uticaj na stepen kriminala povezan je sa siromaštvom. O ovome smo govorili u trećem delu serijala. Ako su svi jednako siromašni ili jednako bogati, stepen kriminala bio bio znatno niži. Ako postoji velika razlika između bogatih i siromašnih, određena grupa ljudi će se osetiti kao da je igra nepoštena i preuzeće stvar u svoje ruke da to promeni. Ne biste se začudili ako biste saznali da je ta grupa sačinjena mahom od mlađih muškaraca. To je jedan od razloga zašto je broj zatvorenika u SAD-u toliko visok. U Holandiji, svega 0,06% stanovništva je u zatvoru. U Srbiji ovaj broj iznosi 0,15%, što je skoro tri puta više. U SAD-u je 0,7% populacije u zatvoru. To je sto puta više zatvorenika nego u Holandiji. Nije slučajnost što je SAD takođe zemlja sa jednom od najviših prosečnih stopa siromaštva. Razlika između siromašnih i bogatih je ogromna.

Automatizacija – Preuzimaju li mašine svet?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Naše društvo predstavlja vid takmičenja. Nije loše što neki ljudi dobijaju mnogo više od drugih, ali ukoliko određena grupa ljudi uopšte ne dobija priliku da pobedi, to je dobar put ka propasti. Od svih socijalnih nepravdi u svetu, najveću cenu plaćaju neobrazovani. Nama je potpuno normalno što ljudi koji obavljaju poslove za koje nije potrebno usavršavanje jedva preživljavaju.

Propaganda – umetnost, manipulacija i provera stvarnosti

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Počnimo naše putovanje sa apsolutno centralnom ličnošću propagande – Jozefom Gebelsom. On je bio ministar propagande u nacističkom režimu tokom Drugog svetskog rata. Nakon Hitlerovog samoubistva, unapređen je u Saveznog kancelara Nemačke. To nije potrajalo. Dan kasnije, on i njegova žena su svoju decu otrovali, a sebe su, u dvorištu kuće, upucali.

Rat drogama – koliko droge koštaju društvo?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

U današnjem tekstu govorimo o ratu drogama.
Rat je 1969. godine započeo (američki) predsednik Nikson. Vrlo brzo je usledila nulta tolerancija na droge gde je svaki dolazak u kontakt rezultirao pritvorom. Bila je zabranjena prodaja, korišćenje ili posedovanje droge. „Rat“ nije bio sveden na sopstvene granice već je aktivno sprovođen u zemljama koje su proizvodile drogu. Svi predsednici SAD koji su vodili zemlju posle Ričarda Niksona su ili održavali ili pojačavali politiku nulte tolerancije prema drogama. Tokom Reganove administracije, uvedena je obavezna minimalna kazna za posedovanje i upotrebu narkotika. Stopa pritvaranja uvećala se tri puta od tad. Na godišnjem nivou, zbog droge bude uhapšeno 1,5 miliona Amerikanaca.

Principi i ideje: opšte dobro ili lični profit?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Današnji tekst govori o dobrim idejama i izazovima koji im se nameću. Kada sam bio dete, gledao sam crtani o ljudskom telu. U loše animiranom crtanom iz devedesetih, krvne ćelije su ličile na bezoblične Teletabise u večnoj borbi sa virusima. Mozgom je upravljao stariji čovek po imenu Maestro. Bilo je sjajno. Zašto ne bismo uradili isto to sa dobrim idejama? Neka se dobra ideja zove Melvin, a mi ćemo pratiti njegovo probijanje kroz ralje stvarnosti. On mora da se bori sa svojim neprijateljem – lošim idejama. Na svom putu, zavode ga principi, odbačen je iz političkih razloga i prodat je organizacijama koje odbijaju da ga iskoriste. Hoće li Melvin uspeti da raširi svoja krila i uradi nešto dobro za sve nas? Putovanje počinje…

Klimatske promene: Skupi skepticizam zapadnog društva

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Tokom devedesetih, specijalni kompjuterski efekti, CGI je najzad postao prihvatljiv na velikom platnu. Godine koje su prethodile ovoj deceniji, bile su surove prema efektima, čineći neke filmove potpuno negledljivima. Čak i tokom osamdesetih, filmovi koji su koristili lutke, postizali su mnogo bolje rezultate od onih sa animacijama. Posle nekoliko revolucionarnih upotreba efekata u filmovima poput Vilou, Ambis I Park iz doba Jure, krajem devedesetih, filmski studiji su tačno znali gde da primene novootkrivenu tehnologiju: na užasnim filmovima. Bilo je to zlatno doba vulkana, meteora i cunamija.

Da li je politika igra?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Nekoliko meseci pre nego što se desio Bregzit, tokom hladnog i tmurnog novembra, pravio sam seriju fotografija po Britaniji. Koncept tih fotografija bio je jednostavan: kratak dan bih iskoristio da ljude u barovima i na benzinskim pumpama pitam na koja mesta ne bi trebalo da idem noću. Poveo bi se razgovor o tajnim eksperimentima u vojnim bazama ili o delovima Birmingema gde bi vas opljačkali čim kročite.

Politička korektnost – Raskorak između očekivanja i realnosti

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

U prvom delu serijala Gole istine, govorićemo o političkoj korektnosti. Ljuštićemo je kao luk, otklanjati sloj po sloj, dok ne dođemo do same srži, iako smo se rasplakali. Pitate se zašto baš Gola istina? Pa, reći ću vam! Kada dvoje političara razgovaraju, njih ne zanima šta druga strana ima da kaže. Oni se jednostavno obraćaju sa ciljem da sebi izbore dobar politički položaj i da ubede ostale da im se pridruže.