Karantin se ograničenjem kretanja, nedostatkom fizičke socijalizacije, zatvaranjem u svom prostoru, uz neizvesnost krizne situacije kao i nemogućnost planiranja života unapred, odrazio na psihu negativno – povećanjem osećaja gubitka kontrole, straha za budućnost, stresa oko promene planova, panike povodom sopstvenih mogućih odluka ili odlaganja odluka, kao i pritiskom nekanalisanih i nagomilanih emocija. Pored drugih ugroženih grupa, osobe sa problemima zavisnosti, sklone preterivanju ili one sa nezdravim odnosom prema „porocima“, izložene su u ovim okolnostima dodatnim izazovima, „iskušenjima“, trigerima i stoga većem riziku da svoj problem prodube. Kako je njima u karantinu i da li nas sve hvata pandemija nezdravih navika i mogućih zavisnosti čak i nakon kraja karantina?
