U susret heteroseksualističkom prazniku, Danu zaljubljenih, Tetke pričaju o vezama – Kako to treba da izgleda zdrava i dobra veza i kako i gde da je pronađete? A dok čekate svoju savršenu vezu, moramo da popričamo i mobing skandalu koji je potresao Srbiju, vređanju žena u Zvezdama granda i o tome kako se u Nemačkoj u jednom danu autovalo 185 glumaca i glumica.
Tetke – S01E10 – Ozbiljan razgovor
Deseta epizoda Tetki ima samo jednu temu, a to je činjenica da su hrabre glumice istupile i rešile da stanu na put Miroslavu Aleksiću. Ovo je razgovor koji moramo da imamo!
Tetke – S01E09 – Tviter
Miloš je imao druge prioritete, pa su Tetke u ovoj epizodi duo i to kakav!
Pričamo o Tviteru, vakcinama, Trampu i javnim ličnostima koje treba da promovišu vakcinaciju.
Uživajte!
Šta reći, koju vakcinu odabrati?
Sledi tekst u kojem sam, koliko je to bilo moguće u ovom trenutku, sakupio relevante, proverene informacije o vakcinama protiv koronavirusa. Tekst je podeljen u dva dela: prva je lista činjenica koje smatram kritičnim za donošenje odluke. Zatim sledi detaljna analiza dostupnih podataka o vakcinama koje uskoro dolaze na tržište.
Smatram da je važno da, pre nego što zaključite bilo šta o vakcinama protiv koronavirusa, imate jasne i tačne informacije o njima, na jednom mestu.
Tetke – S01E08 – Nova Godina
Prvo druženje sa Tetkama u Novoj godini grandioznije je nego ikada i za ovu priliku u video formatu!
Po čemu ćemo pamtiti prethodnu godinu i čemu se nadamo u novoj 2021. i ko je Bravo ličnost prethodne godine saznajte u novoj epizodi.
Tetke – S01E07 – Strejt ljudi
U sedmoj epizodi Tetki slušaćete o izazovima samoizolacije, Novoj godini i Otvorenim vratima. Glavna tema epizode su strejt ljudi i heteronormativnost. Unapred vas upozoravamo da ukoliko niste tolerantni na heterofobiju, ova epizoda možda nije za vas.
Tetke – S01E06 – Predrasude i preferencije
Nova epizoda Tetki posvećena je temi preferencija i predrasuda u svetu dejtinga. Da li nas naše preferencije čine užasnim ljudima ili je samo pitanje načina na koji ih adresiramo?
Pored ove večite dileme, pričamo i o slavama, sahranama, Gremijima, Milici Pavlović i homofobiji Dejana Milićevića.
Tetke – S01E05 – Epizoda o poliamoriji
Uprkos svim nedaćama, Tetke su uspele da i ovu epizodu donesu do vas na vreme, do duše jedva. Glavna tema ove nedelje je poliamorija, ali pričaćemo i o Amfilohiju, Biljani Srbljanović, Jeleni Karleuši, Ikei, Majstorima, koroni, te Bajdenu i Trampu.
Nečovečna čistoća oslobodilačke borbe
Sistematsko ubijanje, silovanje, paljenje, progon treba svesti na nivo incidenta svojstvenog svakom ratu. Rotacija je, po ko zna koji put, zavrtela tobožnju nevinost Srba za državne zločine, ovoga puta sa izmišljenim pokrićem u zločinima Albanaca. Optužnice protiv Tačija, Veseljija i ostalih sadrže nove ornamente za nakazna predanja o vekovnom stradanju i neupitnom heroizmu Srba protiv kojih su se urotili svi, pa čak i albanska deca naoružana klikerima, iz tercijerne masovne grobnice, simbola viteštva u Batajnici kraj Beograda.
Tetke – S01E04 – Epizoda o novoj vladi
Tetke su ponovo s vama! U ovoj epizodi razgovaramo o zabrani abortusa u Poljskoj, Dr Jovani i Amfilohiju, dok je glavna tema nova Vlada.
Ko su novi ministri i ministarke? Šta od njih očekujemo? Slušajte nas!
Tetke – S01E03 – Epizoda sa Sajsi MC
U trećoj epizodi Tetke imaju tu čast da dovedu svoju prvu počasnu Tetku – Sajsi MC, pionirku ženskog repa u Srbiji.
Ona sa ostalim Tetkama razgovara o američkim izborima, svojoj podršci LGBT+ populaciji, šta je to generacija Yugo dece, kao i šta je ona radila Petog oktobra i kako ga vidi danas.
Tetke se dotiču i estrade, Bijonse i Riri, kao i Sajsinih saradnji, gde smo slučajno prosuli previše čaja. Ups!
Tetke – S01E02 – Slobodno vreme
U drugoj epizodi tetke su razgovarale o kampanji #ŠtaNasŽulja, mršavljenju, Ljupki Stević, ali i velikom izazovu sadašnjice,a to je razdvajanje slobodnog i radnog vremena. Kako koristimo svoje slobodno vreme? Da li poslu dajemo previše prostora i kako se izboriti za kvalitetno slobodno vreme? Tetke imaju odgovor na sve nedoumice i dileme.
Tetke – S01E01 – Prajd
U prvoj epizodi Tetke su se po starom običaju raspričale sa namerom da ih bolje upoznate i brže zavolite. Tema epizode je Prajd, pričali smo o tome kako bi on mogao da se poboljša, ali smo i kritikovali kritičare Prajda. Pored toga dotakli smo se novih inkluzivnih mera za dodelu Oskara, Jadranke Barjaktarović,Vesne Pešić, Žejka Mitrovića, Zadruge, ekonomskih problema na domaćoj estradi i sporazuma između Kosova i Srbije.
ĆUTANJE KAO ALIBI
Trebala je to biti rutinska likvidacija civila, jedna od mnogih koje je te 1992. godine izveo interventni vod prijedorske policije. Učinio im se pogodan put urezan kroz stijenu na obroncima Vlašića. Litica sa oštrim kamenjem i dubokim smrtonosnim ponorom prosto ih je mamila da baš tu zaustave autobuse u kojima je bilo 200 muškaraca koje su tog 21. augusta 1992. godine izdvojili iz konvoja kojim su vršili progon nesrpskog življa iz Prijedora.
Žrtve da postanu briga društva i institucija Srbije i Hrvatske
Ove godine navršava se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja”,tokom koje su hrvatske vojne snage počinile mnogobrojne zločine protiv Srba koji su živeli na području tzv. Republike Srpske Krajine. Ni nakon 25 godina, pravda za žrtve počinjenih zločina još uvek nije dostignuta, za šta odgovornost snose i institucije Hrvatske i institucije Srbije. Dok se u Hrvatskoj godišnjice Oluje proslavljaju, ignorišući zločine počinjene u toku i nakon operacije „Oluja“, u Srbiji se na državnim obeležavanjima žrtve „Oluje“ zloupotrebljavaju u političke svrhe. Obe države imaju pravnu i moralnu obavezu da promene odnos prema nasleđu zločina počinjenih tokom „Oluje”, kao i da svojim konkretnim delima pokažu da briga o žrtvama i procesuiranje odgovornih za ratne zločine predstavljaju stub budućeg pomirenja.
Saopštenje: Civilno društvo i mediji neće odustati od borbe za demokratsku i slobodnu Srbiju
Mediji i organizacije civilnog društva zahtevaju od Ministarstva finansija i Uprave za sprečavanje pranja novca da bez odlaganja predoče osnove sumnje zbog kojih su naložili vanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima od strane poslovnih banaka. Član zakona na koji se pozvao direktor Uprave za sprečavanje pranja novca nalaže da se ovakva provera vrši isključivo za organizacije za koje postoje osnovi sumnje da su umešane u finansiranje terorizma. Pošto su na spisku brojne organizacije i pojedinci koji se bave istraživačkim novinarstvom, zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, filmskom produkcijom, razvojem demokratije, vladavine prava i dobročinstva nameće se zaključak da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg urušavanja vladavine prava u Srbiji.
12 dana sjećanja – Lične priče: Nura Alispahić
Nura je živjela lijepim i mirnim životom prije rata. Rat ju je dočekao u opkoljenoj Srebrenici. Bilo je gladi krajem ’92, sve do marta ’93. Kasnije, kada su došli plavi šljemovi, bilo je malo lakše za hranu, ali Nurin stariji sin je ranjen, u jednom selu iznad Srebrenice. Prebačen je helikopterom u Tuzlu na liječenje. Kada se malo oporavio, dobio je zaduženje u Tuzli, u policiji. Tužnu vijest Nura je dobila 25. maja 1995., kada se Tuzla suočila sa stradanjem civila na Kapiji. Tada je ubijen Nurin sin Admir.
12 dana sjećanja – Lične priče: Hasan Nuhanović
Rođen je u Vlasenici 1968. Pred rat, bio je student mašinstva u Sarajevu. U jesen, devedest druge, našao se sa roditeljima u ratnoj Srebrenici. Podnosili su, kao i svi drugi, nevolje gladi i opsade. U općoj oskudici, Hasan je uspio dane prekratiti uz udžbenik engleskog jezika, koji je pronašao u Domu kulture. Kasnije, to krhko poznavanje jezika će mu pomoći da se zaposli kao prevodilac u Kandaskom bataljonu, koji je prvi stigao u opkoljen grad. Poslije su se smjenjivali Plavi šljemovi i iz drugih zemalja. U to vrijeme Hasan je imao 24 godine. Kada je krenuo žestok napad na enklavu, Hasan je rekao mlađem bratu da dođe kod njega u Potočare, u bazu UN-a. Potom su došli i roditelji.
12 dana sjećanja – Lične priče: Ilijaz Pilav
Rođen je u mjestu Gladovići kod Srebrenice. Medicinski fakultet završio je u Sarajevu. Nikad nije mogao pretpostaviti da će se baviti hirurgijom, a kada ga je profesor na ispitu iz Hirurgije pitao da po završetku studija ostane u Sarajevu, na Kliničkom centru, da specijalizira hirurgiju, Ilijaz mu je rekao da mu hirurgija neće nikada trebati tamo gdje se vraća.
12 dana sjećanja – Lične priče: Fatima Dautbašić Klempić
Doktoricu Fatimu Dautbašić Klempić, 11. juli je zatekao u Srebrenici, gdje je nakon bijega iz Bratunca, postala dijelom tima Ratne bolnice. Fatima je jedna od žena koje će preživjeti Marš smrti. Sa nama dijeli sjećanja na pad Srebrenice.
12 dana sjećanja – Lične priče: Dženana Salihović
Rođena je sedmog juna 1995. godine u Srebrenici. Kao jednomjesečna beba, sa svojom porodicom, morala je napustiti dom. Sa majkom i sestrama deportovana je u Kladanj, a otac joj je spas potražio u proboju preko šume. Prema njenim saznanjima, ubijen je u Kravici. Godinama nije znala šta se dešava, čula je priče da se nešto desilo, ali nije mogla da shvatiti šta. Znala je da nema oca, ali nije znala zbog čega. Kao dijete, očekivala je da će se on odnekud pojaviti, da se negdje krije, da će se pojaviti na vratima jednog dana, međutim, dobili su vijest da mu je tijelo pronađeno. Dženanin otac ukopan je u Memorijalnom centru u Potočarima 2006. godine.
12 dana sjećanja – Lične priče: Emir Bektić
Emir je imao sretno djetinjstvo, sretnu porodicu. Živio je sa majkom, ocem i sestrom u školskom stanu. Otac mu je bio prosvjetni radnik. Imao je sve što jedno dijete može poželjeti. Imao je svu pažnju, svu ljubav. Išao je u školu. Bio je šesti razred. Bilo mu je veoma teško prihvatiti činjenicu da samim početkom rata neće moći nastaviti dalje školovanje.
12 dana sjećanja – Lične priče: Saliha Osmanović
Rođena je u selu Zalužje. U svojoj drugoj godini ostala je bez oca, a njena majka se brinula za nju i još četvoro djece. Život joj je bio težak. Udala se u selo Dobrak. Sa mužem Ramom stekla je dva sina, Nermina i Edina. Sagradili su lijepu kuću u kojoj su živjeli sretno, sve do početka rata. Njeno selo, Dobrak, napadnuto je iz Srbije, ali i od okolnih srpskih sela u Bosni. Saliha je izbjegla u Srebrenicu, gdje je provela još tri i pol godine sa svojom porodicom bez hrane, odjeće, obuće, adekvatnog smješataja i sigurnosti.
Logoraši iz ulice mog djetinjstva
Žrtve iz naselja Aerodrom nisu dobile javnu, niti pravnu satisfakciju, jer za počinjene zločine do današnjeg dana niko nije odgovarao.
Svjedokinja Mirsada Malagić: Ovo je njena priča
U Hagu 2015. godine je na doživotni zatvor osuđen Zdravko Tolimir – zamjenik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS. Osuđen je za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, zločine protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Umro je u 2016. godine dok je čekao prebacivanje u zemlju gdje je određeno da će izdržavati kaznu. Tokom suđenja veliki broj svjedoka je iznijelo svoje svjedočenje o događajima u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. U nastavku ovog teksta donosimo vam sažetak svjedočenja Mirsade Malagić iz februara 2011. na suđenju Tolimiru.
Žilet žica za izbeglice i migrante predstavlja kraj humanitarizma
Kao potpisnici ovog saopštenja, izražavamo duboku zabrinutost zbog postupka sprovođenja javne nabavke koji je objavljen na sajtu Ministarstva odbrane za potrebe pribavljanja žilet žice i drugog materijala za ograđivanje prihvatnih i centara za azil u Srbiji.
Priča svjedoka „L“ koji je preživio strijeljanje
Slučaj Radislava Krstića je prvi u kojem je izrečena presuda za genocid pred MKSJ. Tokom suđenja je svjedočilo nekoliko ljudi koji su preživjeli strijeljanje od strane VRS-a i vojne policije tadašnje samoproglašene „Republike Srpske“. Strijeljanja su bila organizovana, planirana i potpomognuta resursima i ljudstvom, izvršena na nekoliko lokacija: Grbavci, Petkovci i druga mjesta.[1] Jedan od preživjelih je bio zaštićeni svjedok „L“.
Kako je šesnaestogodišnji Enver preživio genocid da bi svoju priču ispričao u Hagu
Drugog decembra 1998. godine Radislav Krstić je uhapšen u Bosni i Hercegovini i nedugo nakon toga je prebačen u Hag na osnovu optužnice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U optužnici se teretio za genocid, saučesništvo u genocidu, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.[1] U mjesecu julu 1995. godine u Srebrenici, 8372 Bošnjaka je sistematski ubijeno, dok je većina žena i djece protjerano s područja koje je bilo „UN sigurna zona“ prema UN rezoluciji 819 u to vrijeme. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Krstić je obnašao funkcije general majora VRS-a i komandanta Drinskog korpusa koji je bio zadužen za područje Srebrenice.[2]
Srbija: Kultura sećanja kao kultura laži
Kada je reč o ratovima iz devedesetih godina prošlog veka, kultura sećanja kao kolektivni odnos prema prošlosti i odgovornosti za mnoge zločine počinjene na teritoriji nekadašnje Jugoslavije zasniva se na nacionalističkom narativu koji u potpunosti negira učešće Srbije u ratovima iz devedesetih, a samim tim i njenu odgovornost za zločine koje je činila nacionalistička mašinerija Slobodana Miloševića, saglasnici su sagovornici VOICE-a. Prema njihovim rečima, politizacijom sećanja stvara se iskrivljena slika o prošlosti koja počiva na ideologiji viktimizacije srpskog naroda.
Da li je sloboda „besplatna”? O ljudskim pravima tokom vanrednog stanja
Da li je ugroženost javnog zdravlja dovoljno opravdanje državama da suspenduju neka izborena ljudska prava, a kompanijama da nastave da ignosrišu ekonomska i socijalna prava ljudi?






























