Deca 90ih – Domaćica je zanimanje?

RemarkerDruštvo, Politika, Vesti, Video

Kada bi nadležni uveli mogućnost da se žene opredele da budu domaćice i primaju novčanu naknadu za to, da li bi im to olakšalo ili otežalo položaj? Da li bi to bio novi vid ekonomske emancipacije ili bi vodio ka produbljivanju dominacije patrijarhata? Kakve bi još pozitivne i negativne posledice mogle da proisteknu iz toga?

Zavet ćutanja i poricanja

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Uzalud dokazi, uzalud potraga za mrtvima, svedočenje preživelih – nema pravde za logoraše iz Hrvatske, za ljude koji su zarobljeni braneći svoj grad. Žrtve, neke od njih trajno onesposobljene za normalan život ili rad, preživeli vlasnici trauma i poniženja, ne odustaju. Vukovarska operacija traje već punih 27 godina – naredbodavci i počinioci zločina, njihovi sledbenici i oficijelni guslari misle da je sa lažima lakše, štaviše, lepše živeti.

Bolje izbaci Kineza

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Ove nedelje, “Zadovoljstvo u tekstu” nastupa u epizodi “Bolje izbaci Kineza” Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović razgovaraju o kulturnom događaju godine na britanskoj televiziji: BBC-jevoj seriji “Telohranitelj” (“Bodyguard”) koja je zabeležila najveću gledanost u poslednjih nekoliko decenija, aklamaciju kritike i otvorila polemike u društvu.

Otvaranje beogradske Nedelje ponosa

RemarkerDruštvo, Vesti, Video

Juče je u Beogradu zvanično otvorena Nedelja ponosa. Nakon svečanog otvaranja u Skupštini grada, volonteri Beogradskog Prajda predali su 250 pisama upućenih poslanicima i poslanicama Skupštine Republike Srbije, u kojima su između ostalog zatražili usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu.

Pravosudni nastavak etničkog čišćenja

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Određivanjem ponižavajući niske naknade sestrama Bogujevci, žrtvama državnih zločinaca, sudije su pokušale da ponize preživele Albance, iako je odavno jasno da mogu tek da nastave ponižavanje Srbije, države u teškoj fazi afektivnog negiranja stvarnosti i poricanja istine o vlastitim zločinima. Reč je o zločinačkoj prirodi tvorevine dostojne jedino prezira, koja danas, suštinski, predstavlja tragični civilizacijski nesporazum, u čemu njeni podanici morbidno uživaju.

Teret zločina i nevinost zločinaca

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Ono što govore i rade aktivisti Inicijative mladih jednostavno je neprihvatljivo u intenziviranoj kampanji negiranja srpskih zločina. Neprihvatljivo je i za vlast i za desni mrtvi ugao opozicije (gotovo sve parlamentarne opozicione stranke), koji ima iste heroje i unekoliko različitu besmislenu retoriku. Možda je biti protiv opravdavanja zločina i glorifikovanja zločinaca danas nekome tako fancy, pomodno, nepatriotski? Takvima valja poželeti da ih ne jure pozivari – valjda će biti dovoljno onih koji će bežati. Pa makar i ne znali, za razliku od mladih iz Inicijative koji znaju, šta se dešavalo tokom agresije Srbije na Hrvatsku, u Vukovarskoj operaciji, novembra 1991. godine

Srebrenički genocid postaje velikosrpska mitologija

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Niz je konstatacija koje srebrenički genocid – u kojem je aktivno učestvovala Srbija, naoružavajući, kadrovski opremajući (30. i 40. kadrovski centar) genocidnu RS armadu, pružajući logistiku – smeštaj u velikosrpsku ideologiju i politiku, u pravu, pravcatu mitologiju poput izmišljene izdaje Vuka Brankovića na Kosovu, ili spekulacija o istinskom pobedniku Kosovske bitke, u kojoj je Srbija, ajoj, branila Evropu od najezde varvara. O tome kako su Francuzi, greškom, čuvši da su na Kosovu pobedili Srbi, zvonili sa katedrale Notr Dam k’o sumanuti, nije Pariz mogao da zaspi.

Srebrenica mora biti više od dženaze

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Kakva sudska pravda, o čemu govorimo. Moj djed je izgubio troje djece, ja sam, u periodu od 1992. do 1995. izgubio oca, amidžu i tetku. Za to nikad niko neće biti kažnjen. Za te tri smrti, koje su mene definisale, a definisalo me mnogo više pojedinačnih slučajeva smrti, nikad niko neće odgovarati, biće pripisani nekim bezličnim istorijskim procesima * Pitanje sjećanja na Srebrenicu je pitanje kontekstualizacije tog zločina.

Ne damo prošlosti da postane prošlost

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Cilj nam nije da objasnimo što se dogodilo, nego jedino da dokažemo svoju poziciju, nevinost, da napuhamo vlastite žrtve. Što je više vlastitih žrtava, to je za nacionaliste prošlost bolja. On je sretniji zbog toga, uživa u toj krvi koja onda trajno curi grobnicama koje nisu otkopane. Imamo i proslave, svake obljetnice iz Domovinskog rata, bez ikakve želje da se priznaju žrtve drugoj strani. Za to nije dovoljan jedan govor, nego se mora raditi na tome. Da bi se postigli rezultati u atmosferi koja je sva okrenuta protiv sporazumijevanja i zajedničkog života.

Evolucija revizionističkih falsifikata

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Dovoljno je da postoji podrška fašističkim idejama u nekim delovima državnog aparata, ali je dovoljno i to da postoji spremnost države da ne uradi ništa. Kada u strukturama vlasti postoji podrška tome, onda je to ozbiljna opasnost za pristojne građane i pristojne ljude. Danas je još i gore, jer imamo iskustvo o tome šta dolazi sa njima. Kada nešto u dovoljnoj meri nalikuje idejama na kojima je jahao fašizam, pa ne nalazi na osudu, onda smo u velikom problemu.

Idealizam koji može da funkcioniše

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Da nije bilo unutrašnjeg nezadovoljstva, moglo je u svetu da se dešava šta god hoćemo. Na nivou svakodnevnice, opala je kupovna moć, smanjena je potrošnja, zamrznute su plate. I to je izazvalo ogromno nezadovoljstvo. Broj štrajkova i učesnika u njima je udvostručen. A nije slučajno da su se u svim zemljama koje su bile na vrhuncu šezdesetosmaškog pokreta organizovali generalni štrajkovi. Mi smo zauzeli stranu klasnog fronta na kojoj su bili radnici.

Čovek sa vrha Šešeljeve liste

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Naravno da mi nije lagodno živjeti s teretom prijetnje smrću, no mora se ići dalje. Bio bih spokojniji da sam od predstavnika vlasti čuo riječi osude takvog, za svako demokratsko društvo, nedopustivog čina, a posve siguran da su uslijedile sankcije mjerodavnog državnog tijela. Ovako je ispalo da je prijetnja smrću koja se iskazuje političkim protivnicima danas u Srbiji politički korektna gesta, što, složit ćete se, nikako ne smije biti! Dodatni je problem s tom prijetnjom taj što je Vojislav Šešelj rekao da će ,,početi od Žigmanova i Čanka’’, u čemu se onda prepoznao i svaki građanin hrvatske nacionalnosti. Tim je monstruoznost same geste postala još veća.

Ima leševa – ima filmova

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Ko bi rekao da će se u tako obimnu istoriju ratovanja udobno smestiti hladnjača, taj višeosovinski artefakt, osmišljen da, makar i jednokratno, ponese teret besprimerne nevinosti u ime naroda. Nema valjanog odgovora na pitanje u kakvim se glavama rađaju takve ideje.

Olako odbačeno dostojanstvo

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Mobilizacija, dakle, za mir; izgovara ove reči čovek koji je pretio ubijanjem sto Muslimana za jednog Srbina, čuvar sigurne kuće (srbijanski parlament) za Ratka Mladića. U državi nekažnjivosti ratnih zločina, ne može se primetiti da se promenio. Ili misli da je promena intimna stvar. Radnici-birači možda bi se vratili na „radne zadatke“, ali nemaju radna mesta. Velike ideje, poput snova velikosrpskog ološa, prati velika pljačka.

Deca 90ih – Epizoda 7 – 5. oktobar

RemarkerDruštvo, Politika, Vesti, Video

Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?

Pravda se ostavlja za sutra ili malo sutra

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Srbija, i svi ostali u regionu, i te kako osećaju teške – materijalne i nematerijalne – posledice ratova. I svi smatraju da su upravo oni najveće žrtve i da su oni najviše stradali, a da su za to odgovorni “oni drugi”. Ono što svima nedostaje je empatija, saosećanje sa stradanjima i žrtvama drugih. I svest da su stradanja drugih – čak i kada u njima nisu lično učestvovali – naneta i u njihovo ime.

Deca 90ih – Epizoda 6 – Glas mladih

RemarkerDruštvo, Vesti, Video

Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?

Nezadovoljstvo u tekstu

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Zadovoljstvo u tekstu, Keller i Ljuca su jako nezadovoljni. Emocije su toliko jake da je epizoda nazvana “Nezadovoljstvo u tekstu”. Nakon svega što je rečeno u pokretu #metoo tek sada deluje da se ljudi sabiraju. Međutim kod nas tako nije. Prvi put razgovoramo u jednom drugom podkastu (najboljem na svetu) i analiziramo tekstualne reakcije na Rackovićevo ponašanje.

Budućnost je u internet televiziji

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Treba realizovati specifičnu cehovsku lustraciju, saopštiti: “Sve što čitate, slušate i gledate, a nije na ovom spisku, činite na vlastiti rizik i rizik svoje porodice”. Neko mora to da uradi, da odvoji novinarstvo od propagande, profesionalno od plaćenog novinarstva… *U poslu ostaje sve manje ljudi koji imaju šta da kažu, kao urednici, novinari. A drugo, sve je manje tržište za rad takvih ljudi. Bojim se da, u moru informacija koje plutaju internetom, gubi se ono što zovemo profesionalno urađenom informacijom. Mislim da se ljudi koji razlikuju dobro od zla, pravu informaciju od laži, povlače u sebe, prave neke mikro zajednice u kojima nisu aktivni deo društva.

Deca 90ih – Epizoda 4 – KOSOVO

RemarkerDruštvo, Vesti, Video

Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?

Četvrt veka borbe za istinu

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Nataša Kandić nominovana je za Nobelovu nagradu za mir, predlogom koji potpisuju dva američka kongresmena Roger F. Wicker, predsednik Komisije za bezbednost i saradnju u Evropi, te Eliot L. Engel, predstavnik u američkom Senatu.”Gospođa Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala ozbiljna kršenja ljudskih prava, počinjena tokom sukoba vezanih za raspad bivše Jugoslavije.

Deca 90ih – Epizoda 3 – CECA

RemarkerDruštvo, Vesti, Video

Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?