Povodom kontroverznog predavanja nastavnika istorije pred kamerama RTS-a, za đake osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, u kojem je data izrazito revizionistička slika Milana Nedića i kolaboracije u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, prenosimo rad istoričara dr Milivoja Bešlina. Članak koji u fokusu ima društvenu i istorijsku rehabilitaciju najpoznatijeg srpskog kvislinga je objavljen u časopisu Limes plus i neznatno je skraćen i prilagođen za ovu priliku. Oprema teksta je redakcijska.
Ko su nam prijatelji, a ko neprijatelji u regionu?
Jedna od ključnih stvari koje danas vidimo u našem društvu kao i jedan od ključnih problema jeste interpretacija ratnih devedesetih godina, tačnije borba za njihovu interpretaciju, zbog toga što su ratovi devedesetih jedno od konstitutivnih mesta identiteta većine postjugoslovenskih naroda u regionu. Rodno mesto novih nacionalnih identiteta ili nacionalističkih ideologija su ratovi 1990. godina i antagonizmi koji su tada započeti traju do danas, tako da zbog toga mi danas svedočimo da u regionu postoji bitka za interpretaciju, zapravo, bitka nacionalizama i njihovih ideoloških narativa.
Srebrenica kao ključno mesto srpskog identiteta
Ako bi Dodik ili Srbija ozbiljnije krenuli u reviziju postojećeg stanja na Balkanu, brzo bi se pokajali, ali bismo svi mi platili ogromnu cenu. Nadam se da nisu toliko glupi. A opet, iskustvo nas uči, nacionalistička ideologija je iracionalna iznad svega. Ne bih anticipirao * Bilans je jasan, ovo je težak istorijski poraz srpskog nacionalizma, ali je bolno to što je reč o porazu svih nas, čitavog društva, jer nismo umeli da porazimo tu zločinačku hidru. Mnogi u tome nisu učestvovali, ali mu se nisu ni aktivno ili efikasno suprotstavili.



