Ko bi rekao da će se u tako obimnu istoriju ratovanja udobno smestiti hladnjača, taj višeosovinski artefakt, osmišljen da, makar i jednokratno, ponese teret besprimerne nevinosti u ime naroda. Nema valjanog odgovora na pitanje u kakvim se glavama rađaju takve ideje.
Hronika upadljive gluposti
Srbijanski šef diplomatije prikriva svoj zločinački angažman iz devedesetih godina prošlog veka pričom o ubijenoj jasenovačkoj deci, jasno se identifikujući kao raspojasani adolescent, ambiciozni i netalentovani Džimi Barka regionalne spoljne politike.Ostale su, uprkos suicidnim avanturama i porazima, neraskidiva nit velikosrpskog nacionalizma, i unekoliko modifikovana mantra koja suštinski znači: snove i mržnju niko nam ne može oduzeti.
Deca 90ih – Epizoda 9 – Ćuruvija, mediji, režimi
U devetoj epizodi Remarkerovog specijala Deca devedesetih saznajte šta mladi misle o medijima danas, a šta o medijima devedesetih. Da li su čuli za Slavka Ćuruvija, i šta on za njih predstavlja? Kako mladi tumače veze između medija i režima?
Stavovi – Edin Zubčević – Srednji vek
Da li je religija spiritualna ili svetovna stvar? O odnosu prema religiji i njenom uticaju na društvo, Edin Zubčević, umetnički direktor Sarajevo Jazz Festa za Remarker.
Hronika neprekinutog stida
Hrtkovaca se seća i međunarodna javnost, slučaj Barbalić je zaboravljen. Aleksandar Vučić uzvikivao je na zemunskim ulicama parole protiv „ustaša“, odnosno zemunskih Hrvata, Šešelj na televiziji poručivao da „mali ustaša neće ići u srpsku školu“, pokazujući putovnicu šestogodišnjeg Daria Barbalića. Pobunili su se prijatelji i komšije Ivana Barbalića, te demokratska javnost, preko medija. Radikali su bili jači i brojniji. U kopirnicu aktiviste Slobodnih građana za Zemun Ljubiše Rankova dva puta je bačena bomba, advokata Nikolu Barovića pretukao je, u prostojima Studija B, Šešeljev telohranitelj. Niko nije prošao nepovređen, neki su toga svesni. Ima li na licu Srbije još mesta za brazgotine?
Deca 90ih – Epizoda 8 – Hag
Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas? U osmoj epizodi Remarkerovog serijala, mladi govore o Haškom tribunalu i odgovaraju na pitanja: Šta znaju o radu Haškog tribunala? Kako ocenjuju njegov rad i donesene presude?
Republika Srpska je rezervni točak beogradskim nacionalistima
Narod Srbije mora finasirati raznorazne projekte u RS-u, da bi na TV-u Vučić rekao kako je on Dodiku dao pare za vrtić i sl. S druge strane, Dodiku je dovoljno jedno rukovanje u Trebinju sa Vučićem da bi dobio oktobarske izbore. Sve u svemu, vin-vin situacija u kojoj narod gubi. No navikao je.
Nacionaliste je trebalo ismejati kao idiote
Predsjednik Predsjedništva SFRJ Radovan Vlajković tužio je Feral zbog podrivanja ustavnog poretka; Savezu komunista je Džoni Štulić disident, idejni, u smislu da je to neko koga se drži sa strane. Dakle, umjesto da to bude način razmišljanja koji je preuzeo društvo, jer je već tada ta generacija bila u naponu snage, njima su oni disidenti. Ljudi koji su najiskrenije bili djeca tog projekta, makar i nesvjesno. Djeca jugoslavenstva modernog tipa, lijeve orijentacije.
Zlatko Dizdarević | Građansko društvo
Živimo u šizoidnom sistemu koji nije slučajan, smatra novinar i diplomata Zlatko Dizdarević. Mnogo veći problem za BiH u ovom trenutku je uništeno društvo nego uništena država.
Vučićeva suština prevare
U Aleksincu smo videli i čuli bolesnu ekspoziciju za pohod Marka Đurića u Kosovsku Mitrovicu, Đurić je uhapšen i zlostavljan, unutrašnji dijalog prekinut, retorika se zaoštrila do našeg „orla“ na našem nebu i pretnje Hašima Tačija da se nijedan srpski vojnik neće vratiti, ako Srbi krenu na Kosovo. Oni su se, fakat otcepili, a mi im kao ne damo, glasila bi aktuelna parafraza poznate rečenica desetara JNA Bahrudina Kaletovića iz slovenačkog rata (Kolko ja kužim to, oni kao hoće da se ocepljuju, a mi im, kao, ne damo). Čekamo Crkvu da ponudi novu, modifikovanu verziju za carstvoo nebesko.
Deca 90ih – Epizoda 7 – 5. oktobar
Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?
Snimamo nastavke naše krvave franšize
Nedostaje nam da uvidimo već jednom da je ta jeftina, utešna i jadna politička ideologija krvi i tla, zapravo, donela toliko zla, nesreće i nevolje, prvo u susedstvu, a zatim i nama samima. Dok naširoko i mahom revizionistički raspravljamo o zlom i naopakom komunizmu, mi u ovom društvu ne raspravljamo na isti način o velikosrpskom nacionalizmu. I zato je to duh iz boce koji još uvek tumara među nama poput aveti, ili junaka iz horor filma koji nikako da umre.
Srbijom su uvek vladali inferiorci
Nisam lekar, ali smatram da, ako je ujutru na jednoj televiziji, u podne na drugoj, uveče na trećoj, pa se to ponavlja sutra, prekosutra… da je to bolesno. I da se ta bolest komplikuje i da nema govora o izlečenju *Onoga trenutka kada se ne bojiš vladara, on je gotov, ne postoji. Vučić mora da završi neke poslove i odgađa jer se boji da će da ga, kad ih završi, pustiti niz vodu. Naravno da će da te puste niz vodu, ničija do zore nije gorela *Opasno je i to što je Vučić poslednjih godina od navijačkih grupa napravio svoje partijske falange, što podseća na prve godine vladavine Hitlera i Musolinija. Te falange mogu da unište vođu preko noći, ako im kaže, recimo, da ne smeju da diluju drogu, ili nešto slično. Vučić nije realan, a nerealan čovek na takvom mestu može da bude opasan.
Deca 90ih – Epizoda 5 – NATO
U petoj epizodi Remarkerovog specijala Deca devedesetih saznajte šta NATO predstavlja mladima koji su o bombardovanju slušali samo priče. Kako bi odgovorili na referendumsko pitanje o ulasku u alijansu? Smatraju li da mediji plasiraju istinu o odnosu Srbije i NATO-a, i da li je Srbija bliža Rusiji ili paktu?
General mrtve dece
U prilog haškoj optužnici/presudi, govore Dimitrijevićevo slavljenje patriotizma, te zanetost čvrstinom Mladićevog karaktera. A ima i ponešto o pilotima – taocima, koje autor naziva ratnim zarobljenicima, suprotstavljanju državnoj bandi Željka Ražnatovića Arkana, Jovici Stanišiću, Slobodanu Miloševiću, kao komandantu agresije i čoveku koji drži pod šapom sve srpske položaje na ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odbijanju mirovnih inicijativa i planova, granici na Drini.
Albanci, Srbi i dežurno nepoverenje
Ljudi na Kosovu zameraju ratna dešavanja, nisu u stanju da ostvare kontakt, jer se najmanje između Beograda i Prištine pričalo o ratu. Beograd je imao i razgovore i razne rasprave sa drugima iz regiona, ljudi na Kosovu nemaju sa Srbijom nikakav kontakt osim te svoje tragične prošlosti. U Srbiji se sve svodi na to da je Kosovo njena teritorija i nema pomaka ka tome da tu treba da živimo zajedno. Da imamo neke odnose, ljudske, da trgujemo, putujemo, da nemamo probleme sa tablicama.
Temat – Latinska Amerika
Šta se krije iza lepote kubanskih plaža i muzike? Kako izgleda život u najstarijoj diktaturi zapadne hemisfere, i da li se situacija na Kubi popravila otvaranjem prema Americi? Kako to da u Venecueli, zemlji prebogatoj naftom, 70% ljudi gladuje? Da li je moguće sprovesti masovne a mirne proteste? Koliko građane Kube, Paragvaja i Venecuele košta loš odnos lokalne i severnoameričke vlasti? U čemu je snaga Latinske Amerike?
Beogradski šapat smrti?
Šaptač je ovlašćen da, tragizmom deseteračke epike, saopšti kako je Olivera Ivanovića ubio državni vrh Srbije; za to pouzdano zna nekoliko ljudi, umešanih u zločin iz niskih pobuda, iz kojih se i najskuplja reč pretvara tek u upitno pravo na život. Nije tu kraj, jer dokaza nema, a kamarila zlikovaca iz Miloševićevog šinjela iz petnih žila pokušava da kapitalizuje još jedan kosovski izlet predsednika, lupetajući unaokolo o novom ujedinjenju i tobožnjoj rešenosti građana da ne napuštaju Kosovo, u čemu će im država svesrdno pomoći.
Deca 90ih – Epizoda 1 – TITO
Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe kao i da postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je oni doživljavaju danas?
9. januar RS
Odsek za medijske studije, radionice iz predmeta Desk i redakcije, rubrika – politika. Pre više od 10 godina. Sklapamo nacionalni Dnevnik i delimo zamišljene novinarske zadatke. Između ostalog zbog, tada, važnih događaja u Regionu imamo i dopisnike iz okolnih država, nekada republika bivše SFRJ.
Evropa ne želi zavađena plemena
Od kraja devedesetih Jukom je reagovao na kršenje ljudskih prava koja su tada bila sistematska, ulazili smo u zatvore, štitili zatvorenike, mahom Albance, podnosili različite dokumente kao da s druge strane imamo pravu državu, kao da će nam neko na to odgovoriti. Međunarodnu zajednicu obaveštavali smo o tome kakva su to sistemska kršenja bila. Nakon petooktobarskih promena radili smo na zakonu o amnestiji dezertera i političkih zatvorenika; moglo se na drugačiji način raditi na zaštiti ljudskih prava.
REMARKER INTERVJU – Zineb El Razui
Marokanska novinarka Zineb El Razui preživela je teroristički napad na satirični časopis Šarli Ebdo. Od tada svakoga dana dobija na desetine pretnji smrću, i živi pod policijskom zaštitom. Za Remarker govori o ženama i islamu, Evropi i terorizmu, demokratiji i terminu islamofobija, novinarstvu i slobodarstvu.
REMARKER INTERVJU – Karl Geršman
Na Zagreb Youth Summit-u razgovarali smo sa Karlom Geršmanom, osnivačem i predsednikom fondacije National Endowment for Democracy (NED). Karl Geršman je za Remarker govorio o političkim pravima i slobodama u državama širom SAD-a, o demokratiji u vreme islamofobije, kao i tome koji su izazovi za demokratiju u svetu danas.
Temat – Posle perestrojke
Izgledi za demokratiju u postkomunističkim društvima i dalje su mali. I pored revolucija, protesta, čak i krvoprolića, mediji svoj rad nažalost u većoj meri prilagođavaju volji parlamentarne većine, a suštinski politički sadržaj nije doživeo veliki zaokret. Na Zagreb youth samitu, sa aktivistima iz Rusije, Ukrajine i Tadžikistana razgovorali smo o demokratiji u postsovjetskim zemljama.
Podmetačina je da bi narod bio kriv
Sve te floskule dolaze, zapravo, od onih koji su za nedela odgovorni, kao i njihovi podržavaoci. Nikada u istoriji nismo imali situaciju ovoliko rasvetljenih stvari. A u isto vreme – nikada nismo bili ovoliko spremni da sve te dokaze odbacimo i da odbacimo svaki razgovor o tome. Iza toga se krije činjenica da dokaze prikrivaju sami izvršioci, ali imamo i problem odobravanja zločina. Nekada je negiranje samo zaklon, kaže se “šta su oni nama radili”. Nalazimo se, zapravo u situaciji u kojoj je veliki broj ljudi koji misli da je tako trebalo.
REMARKER INTERVJU – Branimir Stojanović
Marina Fratucan je razgovarala sa Branimirom Stojanovićem, bivšim zamenikom premijera Vlade Kosova. O položaju Srba na Kosovu, odnosima sa Albancima i razlozima za formiranje Zajednice srpskih opština pogledajte u ovom ekskluzivnom intervjuu, samo na Remarkeru.
SOME OTHER NEWS FROM THE BALKANS – Doing Democracy the Post-Soviet Way
Today we are the witnesses of many transitional democracies in the world being name-tagged as semi-authoritarian, capture states or liberal autocracies. All of these labels have one thing in common – they inherently point out the misuse of democracy, weakening of democratic institutions and disrespect of freedoms. When you look at the indexes, some of the most regressive countries in this respect are those that emerged after the breakdown of USSR.
Rat je nastavljen novom kulturom sećanja
Na delu je revizija istorije čitavog XX veka, što dodatno stvara haos posebno u glavama mladih. Sagledavanje istorije samo iz pozicije žrtve, onemogućava ozbiljan dijalog o prošlosti. Osim toga potencira se trauma i neguje težnja za osvetom što u regionu trajno održava tenziju. Značajnu ulogu u toj manipulaciju igraju brojke koje se stalno povećavaju. Fokus je posebno na Drugom svetskom ratu.Osim toga, sve novonastale države regiona prolaze kroz važne transformacione procese.
Opozicija u Srbiji
Poslednjih dana i nedelja mi je više nego ikad drago što mi je prebivalište u ličnoj karti na novosadskoj adresi. Ova nesporna činjenica mi je ostavila mogućnost, bar prema dosadašnjim izjavama prvog čoveka države i svega u njoj, da još neko (nepoznato vreme) maštam da se opozicija u Srbiji može probuditi, dozvati pameti, konsolidovati redove, utvrditi ciljeve, postaviti granice ili jednostavno, nama biračima, pokazati da uprkos svemu, ipak postoji.
REMARKER INTERVJU – Azem Vlasi
Marina Fratucan je razgovarala sa Azemom Vlasijem, kosovskim političarem i nekadašnjim visokim funkcionerom SFRJ. Kraći istorijski presek odnosa Srbije i Kosova pogledajte u ovom ekskluzivnom intervjuu, samo na Remarkeru.






























