U petoj epizodi Remarkerovog specijala Deca devedesetih saznajte šta NATO predstavlja mladima koji su o bombardovanju slušali samo priče. Kako bi odgovorili na referendumsko pitanje o ulasku u alijansu? Smatraju li da mediji plasiraju istinu o odnosu Srbije i NATO-a, i da li je Srbija bliža Rusiji ili paktu?
Zadovoljstvo u tekstu – О СЕРЕЖЕ ДОВЛАТОВЕ «МИР УРОДЛИВ, И ЛЮДИ ГРУСТНЫ»
Posebno emotivna epizoda podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” nazvana prema citatu Brodskog “Svet je ružan i ljudi su tužni” posvećena je Milanu Mariću, Sergeju Dovlatovu, Alekseju Germanu Mlađem, a sve povodom filma “Dovlatov” koji je, na upravo završenom festivalu u Berlinu osvojio dve nagrade.
Budućnost je u internet televiziji
Treba realizovati specifičnu cehovsku lustraciju, saopštiti: “Sve što čitate, slušate i gledate, a nije na ovom spisku, činite na vlastiti rizik i rizik svoje porodice”. Neko mora to da uradi, da odvoji novinarstvo od propagande, profesionalno od plaćenog novinarstva… *U poslu ostaje sve manje ljudi koji imaju šta da kažu, kao urednici, novinari. A drugo, sve je manje tržište za rad takvih ljudi. Bojim se da, u moru informacija koje plutaju internetom, gubi se ono što zovemo profesionalno urađenom informacijom. Mislim da se ljudi koji razlikuju dobro od zla, pravu informaciju od laži, povlače u sebe, prave neke mikro zajednice u kojima nisu aktivni deo društva.
Žižek i šljuka
U ovonedeljnoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu”, pod nazivom “Žižek i šljuka”, Keller i Ljuca razgovaraju o novom filmu Pola Tomasa Andersona “Fantomska nit”, kao i o celokupnom opusu ovog autora, sadizmu i mazohizmu, ženi sazdanoj od muške krivice, noćnoj ptici koja vidi sve u krugu od 360 stepeni i čemu to služi, o modi pedesetih i kako je New Look zarobio ženu, o art terapiji, Hičkoku, Žižeku i Lakanu (a šta drugo), o Stanislavskom i Metod glumi (za sve pare) i o tome ko je Karavadjo grl, a ko hipnotisan Noćnom stražom (šta mislite?)…
Blago deci, zaraziće se tugom
Nikolas Tulp rodio se pod imenom Klas Piters 1593. godine u Amsterdamu. Završio je studije medicine u Lajdenu, nakon čega je u rodnom gradu držao predavanja iz fiziologije i hirurgije. U nameri da studentima i javnosti pokaže anatomiju ljudskog tela doktor Tulp je povremeno vršio javnu disekciju, najčešće nad prethodno umorenim zločincima ili kriminalcima. Na Rembrantovoj slici Čas anatomije doktora Tulpa prikazan je javni čas iz januara 1632. godine, čin disekcije izvršen nad izvesnim A. Adriansom, kriminalcem i ubicom.
General mrtve dece
U prilog haškoj optužnici/presudi, govore Dimitrijevićevo slavljenje patriotizma, te zanetost čvrstinom Mladićevog karaktera. A ima i ponešto o pilotima – taocima, koje autor naziva ratnim zarobljenicima, suprotstavljanju državnoj bandi Željka Ražnatovića Arkana, Jovici Stanišiću, Slobodanu Miloševiću, kao komandantu agresije i čoveku koji drži pod šapom sve srpske položaje na ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odbijanju mirovnih inicijativa i planova, granici na Drini.
Deca 90ih – Epizoda 4 – KOSOVO
Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?
Kupatilo Slađe Đogani
Nova epizoda “Zadovoljstvo u tekstu” pod naslovom “Kupatilo Slađe Đogani” za temu ima roman Mire Otašević “Gorgone” koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu ove godine i za koji je predsednik žirija glasao. Kratak roman naše čuvene dramaturškinje i književnice razlog je za polemiku u kojoj se Keller i Ljuca malo kao slažu, pa malo potuku i sve tako.
Albanci, Srbi i dežurno nepoverenje
Ljudi na Kosovu zameraju ratna dešavanja, nisu u stanju da ostvare kontakt, jer se najmanje između Beograda i Prištine pričalo o ratu. Beograd je imao i razgovore i razne rasprave sa drugima iz regiona, ljudi na Kosovu nemaju sa Srbijom nikakav kontakt osim te svoje tragične prošlosti. U Srbiji se sve svodi na to da je Kosovo njena teritorija i nema pomaka ka tome da tu treba da živimo zajedno. Da imamo neke odnose, ljudske, da trgujemo, putujemo, da nemamo probleme sa tablicama.
Čikitita, reci, šta nije u redu
U najnovijoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod naslovom “Čikitita, reci šta nije u redu”, opet ništa nije u redu. Keller i Ljuca imaju direktno suprotstavljene stavove o dva veoma cenjena filma “Ja Tonja” i “3 bilborda ispred Ebinga u Misuriju” koji su nominovani za mnoštvo Oskara i najavljeni u glavnom programu ovogodišnjeg Festa.
Temat – Latinska Amerika
Šta se krije iza lepote kubanskih plaža i muzike? Kako izgleda život u najstarijoj diktaturi zapadne hemisfere, i da li se situacija na Kubi popravila otvaranjem prema Americi? Kako to da u Venecueli, zemlji prebogatoj naftom, 70% ljudi gladuje? Da li je moguće sprovesti masovne a mirne proteste? Koliko građane Kube, Paragvaja i Venecuele košta loš odnos lokalne i severnoameričke vlasti? U čemu je snaga Latinske Amerike?
Četvrt veka borbe za istinu
Nataša Kandić nominovana je za Nobelovu nagradu za mir, predlogom koji potpisuju dva američka kongresmena Roger F. Wicker, predsednik Komisije za bezbednost i saradnju u Evropi, te Eliot L. Engel, predstavnik u američkom Senatu.”Gospođa Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala ozbiljna kršenja ljudskih prava, počinjena tokom sukoba vezanih za raspad bivše Jugoslavije.
Deca 90ih – Epizoda 3 – CECA
Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?
Pročitaću ako BOG da
U današnjoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” bavimo se ovogodišnjim dobitnikom NIN-ove nagrade, romanom “Luzitanija” Dejana Atanackovića. Stavovi su ekstremni ali ne toliko sukobljeni. U celoj postmodernoj zbrci koju roman izaziva, Keller i Ljuca se probijaju kroz gusto tkivo (ne)bitnih referenci i neophodnih analiza domaće književne scene.
Revolucionarni pamfletizam
Filozofkinja i teoretičarka politike Hana Arent temeljem odgovornog pozivanja na razum i mudrost postupanja ulazi u polemiku sa zagovornicima revolucionarnih promena. Revolucija neizostavno vodi u teror, u želji za političkim prevratom ona usložnjava probleme moći i nasilja, i tako se otvara dominaciji većine, nasuprot individualističkim težnjama za slobodom.
KOLEKTIVNI IMUNITET NA ODGOVORNOST
Lekarska komora nedavno je potpisala Deklaraciju o podršci vakcinaciji. U Deklaraciji se navodi da je imunizacija jedno od najvećih dostignuća čovečanstva. S druge strane, pokreti protiv vakcinacije sve su jači i jači, kako kod nas tako i u svetu. Zašto u javnom mnjenju postoji ovoliki jaz povodom ove teme? Nazire li mu se kraj, i pre svega, gde je mesto države u celoj ovoj priči?
Čitajte u tekstu autorke Sonje Milivojević.
Smrt ne sme biti vrhovna vrednost
Sva istraživanja pokazuju da su mladi najkonzervativniji deo društva, što mi se čini kao kraj sveta! Ali je i logično – oni su rođeni tih devedesetih, njihovi roditelji su bili u nacionalnom i ratničkom zanosu, oni su išli u škole u kojima se veličala ta vrsta “herojstva”, oni su bili “podvrgnuti” toj kulturi koja je tada dominirala… i – oni su naš proizvod. Nas, kao društva. Ma koliko da je to strašno oni su i najtačnija slika nas samih i poziv na buđenje * Neka istraživanja pokazuju da više od 80 odsto studenata kaže da ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom. Možda to i jeste logična reakcija, jer, stvarno, kako to prihvatiti? Možda bi svako društvo gledalo da pobegne?
GODINA PEVCA – Četvrta epizoda
U seriji podkasta „Godina pevca“ kljucamo i prebiramo kroz događaje iz 2017. godine, tražeći u haosu smisao, nesvesno vođeni poukom Gotfrida Lajbnica da haos ne postoji, već da postoje samo sistemi koje ne razumemo kako funkcionišu i za koje, usled sopstvenog nerazumevanja načina njihovog funkcionisanja, tvrdimo da su haos.
Muškarci mirno! Kurs antifeminizma
Otišle smo na predavanje Vladislava Đorđevića “Feminizam kao razarajući faktor nacije u vojsci i ostalim državnim institucijama okupirane Srbije” u Klubu Carostavnik i saznale da smo svi deo jedne strategije, strategije koja uništava muškarce u Srbiji. Ali ne brinite, ipak ima nade, jer ako je verovati predavaču: “ta ideologija će pasti kada padne feminizam na steroidima”.
Deca 90ih – Epizoda 2 – RATOVI
Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas? U drugoj epizodi Remarkerovog serijala, mladi govore o ratovima devedesetih.
Sve su žene breskvice
Današnja epizoda podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Sve su žene breskvice” otvara veliku polemiku inspirisano novim bildungs-filmovima “Lady Bird” i “Call me by your name”. Ovaj žanr odrastanja, sazrevanja ili popularnije “coming-of-age” preovladava ovogodišnjom holivudskom produkcijom, ali su dva filma u pristupima potpuno različiti i što se tiče forme i samog sadržaja.
Karakterologija palanke
U uvodnom prizoru predstave Ožalošćena porodica, na iskošenoj sceni ogoljenog ambijenta, vidimo likove koji sede u crnini. Svako od njih donosi emociju delotvorne geste žalovanja, pritom ostajući distanciran od sveopšte i patetične jadikovke. Iz načina scenskog prikazivanja ožalošćenosti, mehaničkih pokreta i uniformisanog izraza, nazire se tragikomičnost koja poetiku predstave usmerava ka ironijskoj distanci. Osavremenjena žalosna porodica ostala je identična Nušićevoj.
REMARKER INTERVJU – Thiat
Ćat je hiphoper i deo senegalskog pokreta Y’en a Marre (Dosta nam je). Oštrim tekstovima bori se protiv vlasti u Senegalu, koju naziva marionetama Zapada, a u tom smislu, kaže, situacija je ista i na Balkanu. Glasno poziva Evropljane da se osveste, i konačno shvate šta se dešava sa druge strane: ,,Danas je u Kongu ubijeno više od dve stotine dece, i to zbog kortena.
Beogradski šapat smrti?
Šaptač je ovlašćen da, tragizmom deseteračke epike, saopšti kako je Olivera Ivanovića ubio državni vrh Srbije; za to pouzdano zna nekoliko ljudi, umešanih u zločin iz niskih pobuda, iz kojih se i najskuplja reč pretvara tek u upitno pravo na život. Nije tu kraj, jer dokaza nema, a kamarila zlikovaca iz Miloševićevog šinjela iz petnih žila pokušava da kapitalizuje još jedan kosovski izlet predsednika, lupetajući unaokolo o novom ujedinjenju i tobožnjoj rešenosti građana da ne napuštaju Kosovo, u čemu će im država svesrdno pomoći.
Deca 90ih – Epizoda 1 – TITO
Serijal “Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji sa željom da identifikuje njihove političke potrebe kao i da postavi pitanja s namerom da mlade pokrene na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je oni doživljavaju danas?
Najopasniji čovek Amerike
U novoj epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Najopasniji čovek Amerike” mnogo smo se posvađali. Zvanična verzija je da Biljana Srbljanović i Nikola Ljuca otvaraju strasnu polemiku o poslednjem filmu Stivena Spilberga “Doušnik” koji se daje u našim bioskopima i povezuju priču sa novom skandal knjigom iz Vašingtona “Fire and Fury” Majkla Vulfa, novinara koji je šest meseci boravio u Trampovoj Beloj Kući, beležio sve detalje o tome kako žive, jedu, spavaju, kako se svađaju, a ponekad pomalo i rade, ali istina je da smo povadili tešku artiljeriju u polemici.
Patetičnost i (r)evolucija
Pitanja identitetske određenosti dobijaju odgovore protivrečnih konotacija. Strogo gledajući identiteti stupaju na polje subjektivnosti tako da čoveku dodeljuju posebno mesto, nasuprot pogrešnoj tendenciji da se identiteti učine što objektivnijim i time nesagledivim i neupitnim. Budući da je identitet uvek tu, ničeanski rečeno prati čoveka kao nezvani gost, njegova svojstva prodiru do egzistencijalne i šire društvene perspektive. Problem nastaje kada se identitetsko određenje prelije u širi društveni kontekst i bespogovorno zauzme monolitan i strogo ideološki stav.
9. januar RS
Odsek za medijske studije, radionice iz predmeta Desk i redakcije, rubrika – politika. Pre više od 10 godina. Sklapamo nacionalni Dnevnik i delimo zamišljene novinarske zadatke. Između ostalog zbog, tada, važnih događaja u Regionu imamo i dopisnike iz okolnih država, nekada republika bivše SFRJ.
Evropa ne želi zavađena plemena
Od kraja devedesetih Jukom je reagovao na kršenje ljudskih prava koja su tada bila sistematska, ulazili smo u zatvore, štitili zatvorenike, mahom Albance, podnosili različite dokumente kao da s druge strane imamo pravu državu, kao da će nam neko na to odgovoriti. Međunarodnu zajednicu obaveštavali smo o tome kakva su to sistemska kršenja bila. Nakon petooktobarskih promena radili smo na zakonu o amnestiji dezertera i političkih zatvorenika; moglo se na drugačiji način raditi na zaštiti ljudskih prava.
GODINA PEVCA – Treća epizoda
U seriji podkasta „Godina pevca“ kljucamo i prebiramo kroz događaje iz 2017. godine, tražeći u haosu smisao, nesvesno vođeni poukom Gotfrida Lajbnica da haos ne postoji, već da postoje samo sistemi koje ne razumemo kako funkcionišu i za koje, usled sopstvenog nerazumevanja načina njihovog funkcionisanja, tvrdimo da su haos.






























