Vojislav Šešelj kupio je kuću u Hrtkovcima – zločinac na mestu zločina pravi štab protiv međunarodne institucije koja ga je proglasila krivim. Srbija je, suštinski, država koja ne prihvata međunarodnu pomoć u suočavanju sa svojom bliskom prošlošću, živi sa lažima i spodobama, naviknuta da čeka njihov sledeći akt nasilja i bezobzirnosti. Onečovečena u tom očekivanju i podnošenju * Iz hrtkovačkog doma, ako poverujemo, ovoga puta, za razliku od ’92, niko nije proteran, ali možda će ova kupoprodaja uticati na novo “još humanije” preseljenje Hrvata *Nedovoljan razlog da se, u neradne dane, oglasi srbijanska opozicija.
Kuku mene Metisona Keri
U specijalnoj, fan club epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom “Kuku mene Metisona Keri”, Keller ima posebnog sagovornika, nezvaničnog vice-predsednika kluba obožavatelja serije Homeland, Vukomana Stranjančevića. Zanimljivo je to da ovaj fun club broji ukupno dva člana i da je počasna predsednica sama Keller, dok Vukoman, nakon današnjeg razgovora, preti da je svrgne sa trona.
Ima leševa – ima filmova
Ko bi rekao da će se u tako obimnu istoriju ratovanja udobno smestiti hladnjača, taj višeosovinski artefakt, osmišljen da, makar i jednokratno, ponese teret besprimerne nevinosti u ime naroda. Nema valjanog odgovora na pitanje u kakvim se glavama rađaju takve ideje.
Tri Evina lika
U današnjem “Zadovoljstvu u tekstu”, u epizodi pod nazivom “Tri Evina lika”, Keller se osvetila Ljuci. Naterala ga je da gleda novu, izuzetno popularnu seriju “Killing Eve” u produkciji BBC America, koju ni njoj nije bilo lako zavoleti na prve epizode, a koja važi za novu mini-paradigmu prestižne televizije, izvrtanje žanra špijunskog trilera u rodno inverzne uloge u odnosu na zakucani mačo-trop Bornovog identiteta, Džemsa Bonda i slično.
Hronika upadljive gluposti
Srbijanski šef diplomatije prikriva svoj zločinački angažman iz devedesetih godina prošlog veka pričom o ubijenoj jasenovačkoj deci, jasno se identifikujući kao raspojasani adolescent, ambiciozni i netalentovani Džimi Barka regionalne spoljne politike.Ostale su, uprkos suicidnim avanturama i porazima, neraskidiva nit velikosrpskog nacionalizma, i unekoliko modifikovana mantra koja suštinski znači: snove i mržnju niko nam ne može oduzeti.
Deca 90ih – Epizoda 9 – Ćuruvija, mediji, režimi
U devetoj epizodi Remarkerovog specijala Deca devedesetih saznajte šta mladi misle o medijima danas, a šta o medijima devedesetih. Da li su čuli za Slavka Ćuruvija, i šta on za njih predstavlja? Kako mladi tumače veze između medija i režima?
Olako odbačeno dostojanstvo
Mobilizacija, dakle, za mir; izgovara ove reči čovek koji je pretio ubijanjem sto Muslimana za jednog Srbina, čuvar sigurne kuće (srbijanski parlament) za Ratka Mladića. U državi nekažnjivosti ratnih zločina, ne može se primetiti da se promenio. Ili misli da je promena intimna stvar. Radnici-birači možda bi se vratili na „radne zadatke“, ali nemaju radna mesta. Velike ideje, poput snova velikosrpskog ološa, prati velika pljačka.
Krenuo Joakin čekićem da lema
U današnjoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Krenuo Joakin čekićem da lema”, Keller i Ljuca razgovaraju o novom filmu Lin Remzi “Zaista, nikada nisi bio ovde” i ulaze u otvoreni rat. Pozdravljen ovacijama i nagradama na Kanskom festivalu gde je premijerno prikazan, film je osvojio uglavnom veoma pozitivne kritike, proglašen remek-delom i u Americi i u Evropi, ali i naišao na oštre osude kod onih kojima visoka rediteljska stilizacija i metod-gluma Joakina Feniksa nisu omiljeno sredstvo umetničkog izražavanja, te se ova polemika proširila i na nas u Remarkeru.
Stavovi – Edin Zubčević – Srednji vek
Da li je religija spiritualna ili svetovna stvar? O odnosu prema religiji i njenom uticaju na društvo, Edin Zubčević, umetnički direktor Sarajevo Jazz Festa za Remarker.
Hronika neprekinutog stida
Hrtkovaca se seća i međunarodna javnost, slučaj Barbalić je zaboravljen. Aleksandar Vučić uzvikivao je na zemunskim ulicama parole protiv „ustaša“, odnosno zemunskih Hrvata, Šešelj na televiziji poručivao da „mali ustaša neće ići u srpsku školu“, pokazujući putovnicu šestogodišnjeg Daria Barbalića. Pobunili su se prijatelji i komšije Ivana Barbalića, te demokratska javnost, preko medija. Radikali su bili jači i brojniji. U kopirnicu aktiviste Slobodnih građana za Zemun Ljubiše Rankova dva puta je bačena bomba, advokata Nikolu Barovića pretukao je, u prostojima Studija B, Šešeljev telohranitelj. Niko nije prošao nepovređen, neki su toga svesni. Ima li na licu Srbije još mesta za brazgotine?
Deca 90ih – Epizoda 8 – Hag
Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas? U osmoj epizodi Remarkerovog serijala, mladi govore o Haškom tribunalu i odgovaraju na pitanja: Šta znaju o radu Haškog tribunala? Kako ocenjuju njegov rad i donesene presude?
Sam kraj Dolana
U ovonedeljnoj epizodi Zadovoljstva u tekstu pod imenom “Sam kraj Dolana” Biljana Keller i dalje piše dramu pa je Nikoli Ljuci u pomoć priskočio pozorišni reditelj Andrej Nosov. Njih dvojica se bave životom, likom i delom Gzavijea Dolana. Mladi i megauspešni kvebečki sineasta ima poseban status među filmofilima u Srbiji pa su se dvojica reditelja bacili na posao prokopavanja pravih razloga za tu slavu.
Stavovi – Gradovi
Šta nam znače gradovi? Glumac Ermin Bravo za Remarker govori o svom odnosu prema Sarajevu i Beogradu.
Republika Srpska je rezervni točak beogradskim nacionalistima
Narod Srbije mora finasirati raznorazne projekte u RS-u, da bi na TV-u Vučić rekao kako je on Dodiku dao pare za vrtić i sl. S druge strane, Dodiku je dovoljno jedno rukovanje u Trebinju sa Vučićem da bi dobio oktobarske izbore. Sve u svemu, vin-vin situacija u kojoj narod gubi. No navikao je.
Pusti pipke a ja ću potegnuti svoje veze u službi
U ovonedeljnoj epizodi po imenu “Pusti pipke a ja ću potegnuti svoje veze u službi” Biljana Keller i Nikola Ljuca se bave hrvatskom serijom “Novine”. Iako se slažu oko svega ipak su dosta cinični, puno se smeju i između ostalog su uspeli da se ozbiljno pozabave zašto je Netflixov potez kupovine “Novina” bitan za ceo region, kakav je tip dramaturgije u samoj seriji, šta je vizuelni koncept a šta je nužnost jeftine produkcije, ko glumi zbrzano a ko glumi kao da je u Televisa produkciji Krleže i kojim to akcentom govori Branka Katić.
STAVOVI – O komunistima i slobodama
Licemerje je ključna stvar današnjeg čoveka, ali i prošlog i budućeg, i pitanje je kako ćemo to prevazići u bilo čemu čime se bavimo, smatra pesnik Marko Tomaš. Govoriti o slobodi u umetnosti ili slobodi uopšte, znači sudariti se sa velikim temama koje nisu konačne.
Nacionaliste je trebalo ismejati kao idiote
Predsjednik Predsjedništva SFRJ Radovan Vlajković tužio je Feral zbog podrivanja ustavnog poretka; Savezu komunista je Džoni Štulić disident, idejni, u smislu da je to neko koga se drži sa strane. Dakle, umjesto da to bude način razmišljanja koji je preuzeo društvo, jer je već tada ta generacija bila u naponu snage, njima su oni disidenti. Ljudi koji su najiskrenije bili djeca tog projekta, makar i nesvjesno. Djeca jugoslavenstva modernog tipa, lijeve orijentacije.
Deplešanovi duhovi
U novoj epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Deplešanovi duhovi”, Keller i Ljuca javno obožavaju Arno Deplešana i njegov celokupan opus, sa posebnim naglaskom na njegov poslednji film pod nazivom “Duhovi Ismaila” (ili, kako Ljuca, klasičar, tvrdi “Išmaila”), kojim je otvoren poslednji festival u Kanu, a kod nas prikazan na Festivalu autorskog filma.
Zlatko Dizdarević | Građansko društvo
Živimo u šizoidnom sistemu koji nije slučajan, smatra novinar i diplomata Zlatko Dizdarević. Mnogo veći problem za BiH u ovom trenutku je uništeno društvo nego uništena država.
Vučićeva suština prevare
U Aleksincu smo videli i čuli bolesnu ekspoziciju za pohod Marka Đurića u Kosovsku Mitrovicu, Đurić je uhapšen i zlostavljan, unutrašnji dijalog prekinut, retorika se zaoštrila do našeg „orla“ na našem nebu i pretnje Hašima Tačija da se nijedan srpski vojnik neće vratiti, ako Srbi krenu na Kosovo. Oni su se, fakat otcepili, a mi im kao ne damo, glasila bi aktuelna parafraza poznate rečenica desetara JNA Bahrudina Kaletovića iz slovenačkog rata (Kolko ja kužim to, oni kao hoće da se ocepljuju, a mi im, kao, ne damo). Čekamo Crkvu da ponudi novu, modifikovanu verziju za carstvoo nebesko.
Deca 90ih – Epizoda 7 – 5. oktobar
Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?
Writer’s block
U ovonedeljnom izdanju podkasta Zadovoljstvo u tekstu, Keller i Ljuca odlaze u teritorije koje im (ne)prijaju. Epizoda se zove Writer’s block i bavi se poslednjim filmom Romana Polanskog i francuskom spisateljicom Delfin de Vigan. Koje su to opsesije i problemi jednog pisca, koji strahovi i anksioznosti pokuljaju kada nešto iskreno stvaraš? Da li Polanski živi lični pakao ili vešto manipuliše činjenicama?
Osvetnici i njihovo ljudožderstvo
Jedna od uporišnih odlika pozorišta je eksplicitnost prizora. Estetika eksperimentalne poetike izvedbe pomaknuta u odnosu na svakodnevnost životnih prizora, potom oneobičavanje u reprezentacijskom smislu, destrukcija tela i čoveka u njegovom humanitetu destabilizuju dramsku doslovnost i potencijalnu zakonomernost umetnosti time da scensku radnju lišavaju dosadne jednoličnosti i u eksplicitnosti izraza pronalaze jednu alternativnu dinamiku (samo)propitivanja.
Pravda se ostavlja za sutra ili malo sutra
Srbija, i svi ostali u regionu, i te kako osećaju teške – materijalne i nematerijalne – posledice ratova. I svi smatraju da su upravo oni najveće žrtve i da su oni najviše stradali, a da su za to odgovorni “oni drugi”. Ono što svima nedostaje je empatija, saosećanje sa stradanjima i žrtvama drugih. I svest da su stradanja drugih – čak i kada u njima nisu lično učestvovali – naneta i u njihovo ime.
Nagost nadahnuća
Ples kao umetnost verbalnog minimalizma uspostavlja specifičnu granicu sa drugim umetničkim izražajima tako da primarno lokalizuje neiskazivo iskustvo dodira. Igra naglašava taktilnost kao osobenu moć izražavanja na način da primarno ukazuje na problem kartezijanskog dualiteta uma i tela. Misao o telu, taktilnosti i pokretu prisutna je u plesu kroz odraz izvedbenih slika koje ustrajavaju na dešifrovanju telesnih znakova. Telo, dakle, u susretu sa drugim dodiruje drugog tražeći pritom odgovor na pitanja rascepkanosti suprostavljenih individualnih svetova.
Snimamo nastavke naše krvave franšize
Nedostaje nam da uvidimo već jednom da je ta jeftina, utešna i jadna politička ideologija krvi i tla, zapravo, donela toliko zla, nesreće i nevolje, prvo u susedstvu, a zatim i nama samima. Dok naširoko i mahom revizionistički raspravljamo o zlom i naopakom komunizmu, mi u ovom društvu ne raspravljamo na isti način o velikosrpskom nacionalizmu. I zato je to duh iz boce koji još uvek tumara među nama poput aveti, ili junaka iz horor filma koji nikako da umre.
Deca 90ih – Epizoda 6 – Glas mladih
Serijal „Deca 90ih” mapira političko ponašanje onih koji su odrastali u post-revolucionarnoj Srbiji, sa željom da identifikuje njihove političke potrebe, i pokrene mlade na razmišljanje i društveni angažman. Kakav je njihov stav prema skorašnjoj prošlosti zemlje i kako je doživljavaju danas?
Nezadovoljstvo u tekstu
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Zadovoljstvo u tekstu, Keller i Ljuca su jako nezadovoljni. Emocije su toliko jake da je epizoda nazvana “Nezadovoljstvo u tekstu”. Nakon svega što je rečeno u pokretu #metoo tek sada deluje da se ljudi sabiraju. Međutim kod nas tako nije. Prvi put razgovoramo u jednom drugom podkastu (najboljem na svetu) i analiziramo tekstualne reakcije na Rackovićevo ponašanje.
Srbijom su uvek vladali inferiorci
Nisam lekar, ali smatram da, ako je ujutru na jednoj televiziji, u podne na drugoj, uveče na trećoj, pa se to ponavlja sutra, prekosutra… da je to bolesno. I da se ta bolest komplikuje i da nema govora o izlečenju *Onoga trenutka kada se ne bojiš vladara, on je gotov, ne postoji. Vučić mora da završi neke poslove i odgađa jer se boji da će da ga, kad ih završi, pustiti niz vodu. Naravno da će da te puste niz vodu, ničija do zore nije gorela *Opasno je i to što je Vučić poslednjih godina od navijačkih grupa napravio svoje partijske falange, što podseća na prve godine vladavine Hitlera i Musolinija. Te falange mogu da unište vođu preko noći, ako im kaže, recimo, da ne smeju da diluju drogu, ili nešto slično. Vučić nije realan, a nerealan čovek na takvom mestu može da bude opasan.
4 plus 1
U ovonedeljnoj epizodi Remarkerovog podkasta Zadovoljstvo u tekstu, Biljana je privremeno i opravdano odsutna, i Ljucina sagovornica je Staša Bajac, scenaristkinja i dramaturškinja. Bajac i Ljuca pričaju o filmovima nominovanim za Oskara u kategoriji najbolji film van engleskog govornog područja. Slažu se oko svega i sukob ne postoji, već uranjaju detaljno u svoje stavove.






























