Blago deci, zaraziće se tugom

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Nikolas Tulp rodio se pod imenom Klas Piters 1593. godine u Amsterdamu. Završio je studije medicine u Lajdenu, nakon čega je u rodnom gradu držao predavanja iz fiziologije i hirurgije. U nameri da studentima i javnosti pokaže anatomiju ljudskog tela doktor Tulp je povremeno vršio javnu disekciju, najčešće nad prethodno umorenim zločincima ili kriminalcima. Na Rembrantovoj slici Čas anatomije doktora Tulpa prikazan je javni čas iz januara 1632. godine, čin disekcije izvršen nad izvesnim A. Adriansom, kriminalcem i ubicom.

Kupatilo Slađe Đogani

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Nova epizoda “Zadovoljstvo u tekstu” pod naslovom “Kupatilo Slađe Đogani” za temu ima roman Mire Otašević “Gorgone” koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu ove godine i za koji je predsednik žirija glasao. Kratak roman naše čuvene dramaturškinje i književnice razlog je za polemiku u kojoj se Keller i Ljuca malo kao slažu, pa malo potuku i sve tako.

Čikitita, reci, šta nije u redu

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U najnovijoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod naslovom “Čikitita, reci šta nije u redu”, opet ništa nije u redu. Keller i Ljuca imaju direktno suprotstavljene stavove o dva veoma cenjena filma “Ja Tonja” i “3 bilborda ispred Ebinga u Misuriju” koji su nominovani za mnoštvo Oskara i najavljeni u glavnom programu ovogodišnjeg Festa.

Pročitaću ako BOG da

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U današnjoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” bavimo se ovogodišnjim dobitnikom NIN-ove nagrade, romanom “Luzitanija” Dejana Atanackovića. Stavovi su ekstremni ali ne toliko sukobljeni. U celoj postmodernoj zbrci koju roman izaziva, Keller i Ljuca se probijaju kroz gusto tkivo (ne)bitnih referenci i neophodnih analiza domaće književne scene.

Revolucionarni pamfletizam

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Filozofkinja i teoretičarka politike Hana Arent temeljem odgovornog pozivanja na razum i mudrost postupanja ulazi u polemiku sa zagovornicima revolucionarnih promena. Revolucija neizostavno vodi u teror, u želji za političkim prevratom ona usložnjava probleme moći i nasilja, i tako se otvara dominaciji većine, nasuprot individualističkim težnjama za slobodom.

Sve su žene breskvice

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Današnja epizoda podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Sve su žene breskvice” otvara veliku polemiku inspirisano novim bildungs-filmovima “Lady Bird” i “Call me by your name”. Ovaj žanr odrastanja, sazrevanja ili popularnije “coming-of-age” preovladava ovogodišnjom holivudskom produkcijom, ali su dva filma u pristupima potpuno različiti i što se tiče forme i samog sadržaja.

Karakterologija palanke

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

U uvodnom prizoru predstave Ožalošćena porodica, na iskošenoj sceni ogoljenog ambijenta, vidimo likove koji sede u crnini. Svako od njih donosi emociju delotvorne geste žalovanja, pritom ostajući distanciran od sveopšte i patetične jadikovke. Iz načina scenskog prikazivanja ožalošćenosti, mehaničkih pokreta i uniformisanog izraza, nazire se tragikomičnost koja poetiku predstave usmerava ka ironijskoj distanci. Osavremenjena žalosna porodica ostala je identična Nušićevoj.

Najopasniji čovek Amerike

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U novoj epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Najopasniji čovek Amerike” mnogo smo se posvađali. Zvanična verzija je da Biljana Srbljanović i Nikola Ljuca otvaraju strasnu polemiku o poslednjem filmu Stivena Spilberga “Doušnik” koji se daje u našim bioskopima i povezuju priču sa novom skandal knjigom iz Vašingtona “Fire and Fury” Majkla Vulfa, novinara koji je šest meseci boravio u Trampovoj Beloj Kući, beležio sve detalje o tome kako žive, jedu, spavaju, kako se svađaju, a ponekad pomalo i rade, ali istina je da smo povadili tešku artiljeriju u polemici.

Patetičnost i (r)evolucija

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Pitanja identitetske određenosti dobijaju odgovore protivrečnih konotacija. Strogo gledajući identiteti stupaju na polje subjektivnosti tako da čoveku dodeljuju posebno mesto, nasuprot pogrešnoj tendenciji da se identiteti učine što objektivnijim i time nesagledivim i neupitnim. Budući da je identitet uvek tu, ničeanski rečeno prati čoveka kao nezvani gost, njegova svojstva prodiru do egzistencijalne i šire društvene perspektive. Problem nastaje kada se identitetsko određenje prelije u širi društveni kontekst i bespogovorno zauzme monolitan i strogo ideološki stav.

Ratuju li samo ljudi?

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Pisac uronjen u problem nesavršenosti sveta ima potrebu da potencira svoj pogled na stvarnost i ličnu veliku istinu. Najčešće se govori o tome da je važan pisac onaj koji svojim delom ostane savremen u budućnosti, nakon protoka čuvene vremenske distance. U potrebi za opštim reagovanjem prema nepravdi pisac nastoji da, kako je pisao Ežen Jonesko, misli u pokretu i tako neprestano ispituje. Kritičar, pak, mora ,,prodreti do skrivenih zglobova dela’’ i napraviti digresiju.

REMARKEROV PREGLED POZORIŠNE 2017 – Lica i naličja prosečnosti

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Nagovor da se osvrnem na pozorišnu godinu iza nas nije mi zvučao primamljivo, ne samo zbog potencijalne vrtoglavice sećanja, koliko zbog straha od uzaludnosti prizivanja prošlog. Intenzivno razmišljajući o sada već prošloj godini ipak mi se jasno ukazala prevladavajuća prosečnost pozorišnih repertoara. Dok čitamo o uzbudljivoj pozorišnoj godini na globalnom nivou – nešto od toga smo videli na proteklom Bitefu koji je obeležila veličanstvena predstava Olimp – uočavamo tendenciju pozorišnog propitivanja zajedništva, izbeglištva i političkih ratova, sa temeljnim pitanjem o granicama i mogućnostima slobode.

Palanačko uljuljkivanje stereotipa

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Porodični odnosi na pozorišnoj sceni, kao uostalom u realnom životu, najbolje ocrtavaju neuslovljenu potrebu zajedništva u individualnosti. U odnosu prema bližnjem naglašena je briga koja prelazi prag sopstvenog pogleda. Porodični nesporazumi uslovljavaju potrebu za razumevanjem drugačije pozicije, ulaze u perspektivu brižnosti shvatanjem i ujedno prihvatanjem tuđeg pogleda na svet. Briga je, rečima američke filozofkinje i feministkinje Nel Nodings, iskorak iz ličnog viđenja u tuđi pogled.

Neiskazivo progonstvo Drugog

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Suočeni sa idejom savremenosti stupamo na sudište. Sledimo li Valtera Benjamina na sudskom procesu protiv sveg Postanja pojavljuju se svedoci, među ostalima, ,,poeta, koji oseća budućnost, likovni umetnik, koji je vidi, zatim muzičar, koji je čuje i filozof, koji je zna’’. Problem nastaje sa nepodudarnim svedočenjima svakog od njih kada se ,,ulažu sve nove i nove pritužbe i pozivaju novi svedoci’’. Viđenje tako postaje fenomen interpretacije i propisa individualne prirode. Utemeljeni u svoju istinu, ređaju se pritužbe i nastaje galama nerazumevanja pozicije Drugog i drugačijeg.

Sve se ponavlja

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U današnjoj epizodi “Sve se ponavlja”, Biljana Srbljanović i Nikola Ljuca raspravljaju o prvoj nemačkoj Netflixovoj seriji “Dark”, po prvi put u potpuno suprotstavljenim stavovima. Gde je snimana i zašto tamo, zašto liči na “Twin Peaks” a zašto uopšte ne liči, šta mislimo o “Stranger Things”, skandinavskim noir serijama, nemačkom “Tatort” žanru, psihoanalizi iz “Povratka u budućnost”,

Parole, parole

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Medijski prizori nasilja, patnje i smrti ostavljaju iza sebe tragove beznadežne ravnodušnosti podsredstvom mnoštva slika i na taj način podstiču udobnu beznačajnost zone konfora. Usmereni na totalitet patnje, ostajemo neosetljivi na individualnu patnju. U tom smislu svaka pozorišna predstava utemeljena na specifičnoj estetici i etici odgovornosti, bilo pojedinca ili kolektiva, podrazumeva dublji sloj političnosti sprovedene procedure.

Hronika površnosti ili o konzervativnosti post/moderne izvedbe

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Neko neupućen u delo Ive Andriće, nakon što bi odgledao predstave Play Andrić i Anika i njena vremena, ostao bi razočaran površnošću pisca. Obe predstave, izvedene na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu u povodu 125. godina od rođenja nobelovca Ive Andrić, ne tretiraju samo klasični tekst kao predložak na površan način, već i rediteljsko čitanje podvrgavaju uopštenim mestima, banalnoj rekontekstualizaciji i time neminovno – scenskoj destrukciji.

Pakao, to sam ja

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

U knjizi Fluidni život sociolog Zigmund Bauman nastoji da pokaže savremeni život u okrilju neprestane neizvesnosti. Čovek modernog doba nalazi se pred pitanjem nadolazećeg događaja i u takvoj situaciji on ,,ne može stajati u mestu. On se mora modernizovati ili nestati’’. U svetu neizvesnog događaja, koji se iščekuje u sveprisutnom mraku virtuelne stvarnosti, pojedinac (p)ostaje nesvestan svoje ogoljenosti usred nametnute potrebe za stalnom dostupnošću.

Smrt jednog psihopate

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U Remarkerovom podkastu “Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom “Smrt jednog psihopate” Biljana Srbljanović i Nikola Ljuca govore o dva, na neki način povezana događaja koja su obeležila kraj jeseni – smrt Čarlsa Mensona u zatvorskoj ćeliji kalifornijskog zatvora u Korkoranu i Finčerovoj seriji “Lovci na misli” na Netflixu. U odsustvu ko-autorke Ane Martinoli, koja je opet zauzeta naukom, Ljuca i Keller govore o tome ko je i šta je učinio Menson i kako su jedna glupa i surova rasistička dogma kojom je zaveo svoje sledbenike i brutalna pseudo-ritualna ubistva…

Slaven – Posle 12 godina

RemarkerKultura, Vesti, Video

Slaven prisustvuje poslednjem igranju kultne predstave “Skakavci” Biljane Srbljanović u režiji Dejana Mijača. Atmosfera u bifeu JDP-a je i vesela i tužna a on sa glumcima i autorkom predstave prolazi kroz najintimnije teme svakog umetnika.

Ko je taj krvavi čovek?

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Jedno od važnijih pitanja savremenog plesa jeste propitivanje granica teorijskog čitanja plesne izvedbe. Andre Levinson ukazuje da ne postoji ništa teže od nastojanja da se estetska pojavnost plesa svede na jezičke formule. Teško je, prema njegovom mišljenju, proučavati neprekidnu strukturu kretanja, zahvatiti dinamiku plesa u svim kompleksnostima nečitljivosti i neiskazivosti.

Igrokaz praznine

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Režirati na velikoj sceni Pozorišta na Terazijama, sa svim mogućnostima koje nudi tako veliki izvedbeni prostor, emotivno napetu priču prema mjuziklu Fantom iz opere kao zabavu za široke mase i lako štivo prepuno kičastih elemenata, pritom zanemariti slojeve dramskog i scenskog potencijala u ime i jedno u slavu lake zabave prenatrpane ispraznom simbolikom svojevrsni je skandal.

Da li je gora Reganova ili Trampova Amerika?

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Kultura, Politika, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Dosad najtrešerskije izdanje Remarkerovog podkasta “Zadovoljstvo u tekstu”, pod učenim naslovom “Da li je gora Reganova ili Trampova amerika”, u kom Biljana Srbljanović i Ana Martinoli autuju profesora doktora Aleksandra S. Jankovića na čiju su preporuku počele da gledaju novo izdanje seminalne soap opere «Dinastija», koja se u Netflix produkciji zove “Dynasty 2017”.

Zagreb Youth Summit 2017

RemarkerDruštvo, Kultura, Vesti, Video

Zagreb Youth Summit, globalni događaj koji se održao u period od 6. do 9. novembra u Muzeju Mimara okupio je preko 200 mladih učesnika iz celog sveta oko predavanja i panela na temu izazova i pretnji sa kojima se demokratija danas suočava. Program koji se ovom temom pozabavio iz različitih uglova, imao je za cilj da pokrene generacijsku diskusiju i kreira prostor u okviru kojeg će mladi imati prilike da formiraju novi globalni glas demokratije.

Naslage zla, rubovi s(a)vesti

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Vladimir Nabokov u eseju o Tolstoju insistira na tome da su ruskog pisca primarno zaokupljale dve velike egzistencijalne teme – život i smrt. Za razliku od Dostojevskog koji je pisao sa osećajem sažaljenja prema slabijima Tolstoj je, smatra Nabokov, živeo i pisao u stalnom egzistencijalnom procepu jer je bio “nesposoban da se nagodi sa svojom životinjskom prirodom i surovo je patio kad god bi ta priroda privremeno odnela pobedu nad njegovim boljim ja”.

Temat – Gradonačelnik

RemarkerDruštvo, Kultura, Vesti, Video

Pitali smo Beograđane: Kakav nam je gradonačelnik Beograda potreban? Ovo je pitanje koje se tiče svih stanovnika našeg grada i pitanje koje ne bi trebalo da nas interesuje samo uoči izbora.