This final episode brings us to the darker side of our society. We will be looking at the prison system, and explore what makes convicts so different from us. And while climb deeper into the catacombs in search for the value of prisoners, we will not once talk about justice. For justice is many things, but never pragmatic.
Predstava u kojoj smo poniženi
Suočeni sa dikcijom i ambicijama Sime Spasića ne snalaze se, zapravo vide svoj identitet, oni koji mrze demokratiju, Evropu, oni koji mrze sve druge i drugačije, imaju svoju istinu o bliskoj istoriji, uglavnom identičnu režimskoj propagandi i simospasićevskim dubokim analizama, oni koji tuku svoje žene i proklinju Tita “što im dade pravo”. Što bi da se osvete, pogotovu “Šiptarima”, što vole rijaliti programe, kakav je bilo suočenje Sime sa bivšom ženom i pravim poligrafom (TV Happy). Dovoljno za fašizam?
Rečima protiv nasilja
Prihvatajući da predsedava Beogradskim krugom, Radomir Konstantinović rekao je: “Dok se komadaju ljudska tela niko nema pravo da se ponaša kao uvređena gospođica. Mi smo pozvani da na to odgovorimo, i mi ćemo se tom pozivu odazvati”. Prva sesija Beogradskog kruga održana je na početku opsade Sarajeva, 15. aprila 1992. Konstantinović je istakao da smo “do guše u totalitarizmu, a totalitarizam je zaraza nasiljem, težnja ka totalnom nasilju, ka nasilju kao univerzalnoj metodi, prema drugima, ali i prema samom sebi”.
The Baby monitor (Belgrade Pride Theater Festival)
Nakon političkih promena 2001. godine u Beogradu su organizacije za ljudska prava pokušale da organizuju prvu Paradu ponosa, koja je sprečena nasilničkim napadom desničarskih i nacionalističkih grupa na učesnice i učesnike, od kojih su desetine njih teško povređene/i. Nakon nekoliko pokušaja, prva sledeća Parada Ponosa je održana uz prisustvo ogromnog broja policijskih snaga i nasilničko demoliranje centra Beograda od strane desničarskih grupa 2010. godine.
Make latex great again
U novoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Make Latex Great Again“, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić govore o mini-seriji „Najjači glas“. Serija prati život Rodžera Ejlsa glavnog čoveka kablovske mreže „Fox News“, od perioda osnivanja najgledanijeg informativnog kanala u SAD, preko napada 11. septembra i medijske kampanje za rat u Iraku, predsedničkih izbora 2008, 2012. i 2016, do trenutka kada je Rupert Merdok primorao Ejlsa da napusti poziciju zbog tužbe koju pokreće Grečen Karlson i interne istrage o seksualnom zlostavljanju.
The machines taking over
The computers are taking over, Podcasts are now being made by robots, and I sit at home watching Turkish soap operas. How do I compete against that which does not sleep? It’s a journey on finding value in life.
Život je tamo gde smo mi – Stevan Dojčinović
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo.
Stevan je upravo dobio nagradu za priču o ministru Lončaru poznatom kao Doktor Smrt. O njemu ali i o Siniši Malom, Lazanskom, Vulinu i njegovoj tetki, kukama, psorijazi, BIA-i i organizovanom kriminalu…
Život je tamo gde smo mi – Najava – Stevan Dojčinović
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera.
Moj sagovornik ove sedmice je novinar Stevan Dojčinović.
Slušajte u sredu 11. septembra u 12 sati.
Holokaust i Beograd na vodi
Neću da kažem da se u Srbiji želi uspostaviti režim kakav je bio režim Milana Nedića, ali, ipak, i u Srbiji, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama, na fašizam se ne gleda više kao na najveće zlo savremene civilizacije. Ne treba zaboraviti ratove devedesetih, tokom kojih je upravo ta nacionalističko-četnička ideologija odigrala jaku važnu ulogu u sprovođenju velikosrpskih planova, i koju danas političke elite u Srbiji i dalje brane i opravdavaju.
Protočni bojler za pranje budžetskog novca
Državna agencija tvrdi da fudbalski šampion nema novca, predsednik Kluba da je zaradio (Klub) za udžbenike, Zvezda dobija otpis dugova od deset miliona evra i kupuje fudbalere za šest i po. Nekad se pevalo “Zvezda, Zvezda, to je srpski tim/Slobodan Milošević ponosi se njim”.
Život je tamo gde smo mi – Jugoslav Ćosić
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo.
Slušajte kakav hard talk sam imala sa Jugoslavom Ćosićem da vidite ko je u tom duelu pobedio.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Jugoslav Ćosić
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera. Moj sagovornik ove sedmice je novinar Jugoslav Ćosić. Slušajte u sredu 4. avgusta u 12 sati.
Siroče na grobu institucija
Reč je, dakle, o pranju novca i završnoj fazi oružane pljačke državne imovine koju realizuje grupa razbojnika u mirnodopskoj fazi udruženog zločinačkog poduhvata. Zašto nije, naivno se zapitajmo, objavljeno da je državna imovina na prodaju, već je bahato, razbojnički prodata izabranom kupcu, vlasniku firme sa osnivačkim kapitalom od sto dinara.
Lingua blablativa – Bojkot
Već duže vreme se na srpskoj političkoj govori o bojkotu
predstojećih izbora, a deo opozicionih predstavnika u Parlamentu bojkotuje njegov rad. Pokušaji vlasti i opozicije da uspostave dijalog serijom sastanaka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu nisu doneli plodove već su čini se samo povećali jaz između vladajuće stranke i opozicionih stranaka. Okrugli sto vlasti i opozicije o izbornim uslovima održan je 19. avgusta, rezultirao je zaoštravanjem stava opozicije prema izborima. Proteklih nedelju dana više opozicionih stranaka je potvrdilo svoj zvanični stav i nameru da bojkotuju
buduće izbore.
Algorithms
Oh, you glorious digital playground. The place that knows everything, here we order pizza and provides us with endless cute kitty movies. Oh internet, you are getting smarter day by day. You know what we read, buy and see. I feel we are getting awfully closely aquatinted, you and I.
Život je tamo gde smo mi – Teofil Pančić
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. Sa Teofilom Pančićem pričala sam o odgovornosti prema izgovorenoj reči, o tome da li se 5. oktobar desio na vreme, o ličnoj i opštoj istoriji, o tome da li smo stari… Pričamo i o diplomama, nagradama, knjigama i pločama, strahu i sletanju na Mesec…
Anatomija nasilničkog morala
Ispostavlja se još jednom da se u Hrvatskoj izbori ne mogu dobiti – ili samo tako misli klika opasnih političkih pretendenata na vlast i državnu kasu – bez šurovanja sa nacionalizmom i njegovim primitivnim pojavnim oblicima, poput kretenoidnih pesmuljaka i skandiranja. Ali, ne može ni bez nasilja. Onako, malo, da se zna ko je gazda.
Tenk u šesnaestercu
Tenku je pred stadionom mesto taman onoliko koliko je i kipu fudbalera mesto pred kasarnom. Mada je to jasno i detetu koje ume da stavi kocku u kockastu rupu a trougao u trouglastu, to nije sprečilo upravu fudbalskog kluba Crvena zvezda da juče, dan uoči odlučujućeg meča za ulazak u Ligu šampiona, pred svoj stadion postavi rashodovani tenk T-55.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Teofil Pančić
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera.
Moj sagovornik ove sedmice je novinar Teofil Pančić.
Slušajte u sredu 28. avgusta u 12 sati.
Izazov predatorskog kapitala
Radna eksploatacija radnika može da se vrši na više načina, legalno ili nelegalno. Ipak, najjednostavnije za poslodavca je da ispuni svoju zakonsku obavezu da sa zaposlenim zaključi ugovor o radu, a da kasnije kroz različite mehanizme pritisaka, ucena i korišćenja privilegovanog položaja u odnosu na radnike, relativizuje veći deo radničkih prava.
Na Balkanu živimo u primirju a ne u miru
Povesti celu zemlju u rat, prvo protiv bivših komšija, susednih naroda i ravnopravnih federalnih jedinica, a onda nakon toga i protiv celog zapadnog sveta – to nije tek luda odluka jednog političara – čak ni u mnogo gorim diktaturama nego što je bila Miloševićeva.
Život je tamo gde smo mi – Natalija Miletić
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. Šta spaja Đinđića, neonaciste, migrante, takozvanog doktora ministra Stefanovica, Jutku, Vučića i DJ Vučićevića. Sve to i mnogo više u razgovoru sa Natalijom Miletić, Mističnom Dojkom. Podeli sa prijateljima FB TW
Da li suočavanje sa prošlošću ima budućnost u Srbiji?
Petooktobarske promene predstavljaju prekretnicu u savremenoj istoriji Srbije, trenutak koji je označavao kraj oružanih sukoba, ekonomskih sankcija, kriminala i odmazde nad političkim neistomišljenicima, ali i početak procesa političke i društvene transformacije iz autoritarnog u demokratski poredak. Potreba da se prevaziđe nasleđe iz 1990. iziskivalo je ne samo diskontinuitet sa nacionalističkom politikom, već i korenite društvene promene: procesuiranje odgovornih za ratne zločine, reformu institucija, simboličke i materijalne reparacije za žrtve i utvrđivanje istine o zločinima koji su počinjeni.
Pobuna protiv režimske prevare
Sami izvršitelji i taj sistem oko njih su za proteklih osam godina polako postali jedan dosta samostalan centar moći, koji više nije samo šraf u sistemu, već polako može da postavlja neke svoje zahteve. Zajedno sa stečajnim upravnicima, notarima, fizičko-tehničkim obezbeđenjem i drugim privatnicima sa javnim ovlašćenjima, oni su jedna sasvim nova kategorija srednje klase u Srbiji, koji stupaju na mesto državnih službenika, ali sa više vlasti i privilegija, a sa manje odgovornosti. I naravno, koliko god nam to donedavno izgledalo nemoguće, ovi privatnici sa šerifskim značkama su više povezani sa kriminalnim strukturama nego što su to bile državne službe. Ne zato što su lošiji ljudi, nego zato što im je to manje zabranjeno. Čitav sistem izvršenja je napravljen na prevari – na obećanju da će raditi za slabije koje maltretiraju jači, a u stvari je još jedan mehanizam jakih da dodatno maltretiraju ljude koji nemaju ni novca ni moći da se zaštite. Mnogi ljudi koje mi branimo su istovremeno i dužnici koje izbacuju na ulicu i poverioci koji svoja potraživanja prema nekom jačem ne mogu da naplate.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Natalija Miletić
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera.
Moja sagovornica ove nedelje je novinarka Natalija Miletić aka Mistična dojka.
Čuje se odjek koraka u Šapcu
Sedma epizoda Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” donosi priče građanki i građana Šapca koji mesecima protestuju. Kako Šapčanke i Šapčani gledaju na život u Srbiji u prvoj polovini 2019. godine, koji su razlozi njihovog protesta, zbog čega su nezadovoljni?
Temat – Izbeglice
U poslednjoj, desetoj epizodi Remarkerovog Temata, govorimo o izbeglicama i migrantima. Ko su izbeglice a ko migranti, od čega beže i gde idu? Koja su najvažnija pitanja otvorena Balkanskom rutom 2015, i zbog čega do sada ni mediji ni politika nisu dali adekvatne odgovore?
Izazov operativnih falsifikata
Najvažnije u priči o flagrantnoj zloupotrebi ovlašćenja je svakako to što se predsednik države igra institucijama, ali ima još nešto: neko ozbiljno sluša opoziciju, makar koristeći sofisticiranu tehnologiju, a opozicija smatra da ima šta da sakrije. Da je toliko važna da je tajno sluša predsednik države.
Život je tamo gde smo mi – Tamara Skrozza
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. U prvom ciklusu razgovaram sa novinarkama i novinarima koji se sa različitih pozicija unutar profesije bore za vrednosti u koje veruju. Prva sagovornica je Osvajačica slobode, Tamara Skrozza. Pričale smo da li je novinarstvo profesija, dijagnoza ili droga, pričale smo o tome kako je biti majka i novinarka, zašto ima više žena u novinarstvu, šta znači naše pravo na abortus…
Četam haus haos
Nakon što je iz vedra neba, pod pokroviteljstvom Fonda za otvoreno društvo, 30. jula organizovan sastanak vlasti i opozicije povodom izbornog zakonodavstva i uslova u kojima će naredni izbori biti održani, u petak je održan i drugi takav susret. Rezultati su već opipljivi: dogovoreno je da nastave da se dogovaraju. Istini za volju, vlast na sve to dodaje da su zahtevi opozicije glupi, a ona odvraća da u slučaju da ustupaka ne bude sledi bojkot izbora.

























