Korupcija nije neizlečiva bolest

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Građani imaju svest o visokoj korumpiranosti državnog aparata, koja nije uvek utemeljena na neposrednom iskustvu. Značajan činilac koji dovodi do takve svesti kod građana jeste činjenica da sumnje u korupciju ostaju neispitane. Šta, na primer, može da misli građanin, koji iz iskustva zna da institucije ne funkcionišu same od sebe, i da nema borbe protiv korupcije bez političke volje, kada sadašnje vlastodršce već sedam godina sluša kako pričaju o korumpiranosti njihovih prethodnika, iza čega nisu usledile osude, često ni krivične prijave? Može jedino da pomisli da ako nisu ni protivnike gonili za korupciju, da tek svoje neće.

Čuje se odjek koraka u Kragujevcu – Drugi deo

RemarkerAudio, Politika, Vesti

U šestoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” poslušajte drugi deo priče sa protesta u Kragujevcu, nekada najperspektivnijeg grada stare Jugoslavije.
Zbog čega protestuju građanke i građani Kragujevca 2019. godine? Kako funkcioniše gradska vlast, kako lokalna i kako se danas živi u jednom od nekada najrazvijenih gradova u Srbiji?

Čuje se odjek koraka u Kragujevcu – Prvi deo

Ana Maria RossiAudio, Politika, Vesti

Peta epizoda Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” donosi prvi deo priče sa protesta u Kragujevcu.

Zbog čega protestuju građanke i građani Kragujevca 2019. godine? Kako funkcioniše gradska vlast, kako lokalna i kako se danas živi u jednom od nekada najrazvijenih gradova u Srbiji?

O ovim temama, sa autorkom Anom Maria Rossi razgovarali su: Milovan Milanović, Bojan Stojadinović, Mijoljub Stevanović Ljupče, Suzana Savić, Vuk Đorđević, Aleksandar Glišić, Nebojša Veljković, Aleksandra Živadinović, Ognjen Savić i Zdravko Obradović.

Tama i svetlost u avgustu

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Još jedna godišnjica je dokaz da se u Hrvatskoj i Srbiji ne može ozbiljno i uspešno baviti politikom niko ko nema sadašnje dominantne poglede na noviju istoriju, pa tako i na Oluju. U Srbiji je “godina nulta” 1995. odnosno insistiranje na vlastitim žrtvama, dok se hrvatske, one iz etničkog čišćenja tokom 1991. podmuklo i falsifikatorski nazivaju odbranom Jugoslavije i zaštitom srpskog naroda od ustaške kame. Hrvatska, pak, ne pokazuje ni minimum napretka u institucionalnoj zaštiti srpskih povratnika, vraćanju njihove imovine i temeljnih prava na život i sigurnost.

Temat – Rusija

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Deveta epizoda Remarkerovog Temata za temu ima Rusiju. Kakav je odnos Srbije prema Rusiji, zbog čega su građani Srbije više naklonjeni Rusiji nego ijednoj drugoj zemlji, kako mediji u Srbiji izveštavaju o Rusiji, zbog čega se glorifikuje Vladimir Putin, te kako Rusija ostvaruje svoju moć u Srbiji su neka od pitanja na koje ćemo pokušati da pronađemo odgovor.

Lingua blablativa – Podrška

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Nedavno je načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, izjavio da će Rusija kao strateški partner Srbiji dati mnogostruku podršku, te da Srbija, između ostalog ima podršku ruske vojske za “izazove na Kosovu”. Samo nekoliko dana ranije, novi ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko naveo je da će “podržati kompromisno i kreativno rešenje” oko kojeg se moraju dogovarati Beograd i Priština, “a koje bi Rusija mogla braniti u Savetu bezbednosti UN-a”.

Godišnji morbidni performans

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ko veruje Aleksandru Vučiću ne vidi ništa neobično u ritmu ponavljanja imenice “suze”; ona jedna iz ranijih potresnih solilokvija (što “nema roditelja”) umnožila se u netalentovane potoke osnovačkih sastava koje (suze) ne mogu da sakupe ni Dunav i Sava. Ornamentalnim detaljima poput grobova i kosti, te nejedinstvom kao opštim mestom propadanja moćnog i hrabrog, nadasve humanog naroda srpskog, zaokružio je srbijanski predsednik duboku mirnodopsko-mobilizacijsku analizu pinkovskog tipa, gotovo pružajući ruku pomirenja plaćenicima i iskonskim nerijateljima.

Temat – NATO

RemarkerPolitika, Vesti, Video

U osmoj epizodi Remarkerovog Temata govorimo o NATO paktu, odnosu Srbije i NATO, koliko intervencija 1999. i dalje doprinosi lošem odnosu javnosti u Srbiji prema NATO, šta se podrazumeva pod pojmom evroatlantske integracije i šta bi punopravno članstvo u NATO donelo Srbiji.

Sagovornici Remarkera su Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, Vesko Garčević, bivši ambasador Crne Gore pri NATO i OEBS, Marko Vujačić, politikolog, dr Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za bezbednost i poslanik Srpske napredne stranke, Robert Pszczel, visoki zvaničnik Odeljenja za javnu diplomatiju NATO za Rusiju i Zapadni Balkan, Braninir Filipović, v.d. pomoćnika Ministra spoljnih poslova za bezbednosnu politiku, Aleksandar Radić, vojni analitičar, Goran Svilanović, generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju i dr Savo Kentera, predsednik Atlantskog saveza Crne Gore.

Ljudska prava u Srbiji 2019. godine

Goran MiletićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Za odgovor na pitanje da li se u Srbiji poštuju ljudska prava potrebno je krenuti od početka. Prvo, ljudska prava se nigde ne poštuju u potpunosti, ali je uz to uvek važno napomenuti da to nikada ne sme biti izgovor za izostanak reakcije vlasti i državnih organa na različite incidente i prakse. Drugo, važno je znati sa kim se poredimo i na koga pomislimo kada govorimo o „kršenju ljudskih prava“. Ako se poredimo sa Severnom Korejom, Kubom ili Iranom, situacija je svakako bolja, ali ovakvo poređenje daje potpuno pogrešnu sliku.

Bižuterijom protiv batina

Dario HajrićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Nasilje nad ženama jedna je od tema koje periodično iskrsavaju u domaćim medijima nakon naročito surovih porodičnih ubistava. Nakon prvobitnog talasa malograđanskog pijeteta sledi seciranje privatnog života žrtava u potrazi za povodom zbog kojeg je ubica, najčešće muž ili partner, rešio da počini zločin. Sam događaj obično biva označen kao “tragedija” ili “porodična drama”, a neimenovane komšije po pravilu su neutralne kao Švajcarska i iznenađeno govore o počiniocu kao o mirnom čoveku. Oštriju reakciju izazivaju tek oni slučajevi kada se među žrtvama ili svedocima nađu deca. Nasilnici tada postaju “monstrumi”, što je zgodan način da od njih napravimo izuzetke, ekscese koji se tobože silno razlikuju od nekakvih običnih domaćina koji, eto, samo godinama mlate ženu naočigled porodice i retko kada je i ubiju.

Srpska oligarhija i upotreba genocida

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Zakon o zabrani negiranja genocida je jedan od najbitnijih zakona u postgenocidnom, tranzicijskom društvu poput bosanskohercegovačkog. Jedina država kojoj bi zakon o zabrani negiranja genocida bio potrebniji nego Bosni i Hercegovini je Srbija. Donošenje takvog zakona je pravni pokazatelj odavanja pijeteta žrtvama. S jedne strane, zbog zabrane negiranja koja je eksplicitna, s druge strane zbog implicitne zabrane autoviktimizacije.

Čuje se odjek koraka u Novom Sadu – Prvi deo

Ana Maria RossiAudio, Politika, Vesti

U drugoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” autorka Ana Maria Rossi razgovarala je sa ljudima koji već mesecima protestuju u Novom Sadu.

Zbog čega protestuju građanke i građani Novog Sada? Sa kojim problemima se suočavaju na lokalnom nivou i kako gledaju na život u Srbiji u leto 2019?

O ovome su govorili Novosađani i Novosađanke: Predrag Bogovac, Boris Varga, Bojana Karavidić, Brajan Brković, Marija Savić, Saška Raduljkov, Filip Martin, Katica Bengin, Dragoljub Selaković, Aleksandar Dragojlović.

Mesec patriotskog negiranja genocida

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Srbija je, po besmislenoj presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, kriva što “uprkos policijskom, vojnom i finansijskom uticaju na bosanske Srbe, kao i informacijama koje je posedovala, da do genocida može doći, nije učinila sve da ga spreči”. Nema pravde, naravno, nema u toj presudi mobilizacije bitangi i probisveta, prebacivanja policajaca i oficira na onu stranu Drine, kao ispomoć, nema isporučivanja begunaca koji su preplivali Drinu Vojsci Republike Srpske da dovrši zlostavljanje započeto u srbijanskim logorima.

Temat – LGBT

RemarkerDruštvo, Politika, Vesti, Video

Sedma epizoda Remarkerovog Temata govori o položaju LGBT zajednice. Kakav je društveni i pravni položaj pripadnica i pripadnika LGBT zajednice? Koji su glavni izazovi sa kojima se oni suočavaju? Kako se i koliko situacija promenila od huliganskog nasilja na ulicama Beograda prilikom prve održane Parade ponosa 2010. godine?

Lingua blablativa – Omča

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

U brojnim srpskim dnevnim listovima u poslednjih nekoliko dana prenesena je “vest” o navodnom spremanju zavere protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića. “Vest” je potekla od autorskog teksta Ljube Karana, “Omča” za Srbiju, objavljenom u listu Pečat, 19.7. a koji su naknadno kopirale gotovo sve medijske kuće u službi vladajućeg režima, na čelu sa Večernjim Novostima. Opozicija je na tekst reagovala burno, odgovorom koji je zapravo napad i optužba da se zavera zapravo sprema protiv njenih članove a ne vladajućeg vrha.

The war on drugs

Jacob GesinkAudio, Politika, Vesti

Fifty years ago American president Richard Nixon introduced us to a new war: the war on drugs. All presidents that followed, Republican and Democrat alike, unite in celebration of this American institution. It seems the perfect moment to see how the war is progressing, are we getting any closer to winning, or should we be sharpening our knifes for another half a century to come?

Čuje se odjek koraka u Nišu

Ana Maria RossiAudio, Politika, Vesti

U prvoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” autorka Ana Maria Rossi razgovarala je sa ljudima koji već mesecima protestuju u Nišu.

Kako građanke i građani Niša gledaju na život u Srbiji u leto 2019 i kako uopšte izgleda život u Nišu danas?

O ovome su govorili Vojkan Mladenović, Goran Milošević, Danijela Stojković, Goran Barun, Dragana Živković, Danijela Đorđević.

Temat – Antifašizam

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Šta predstavlja antifašizam danas u Evropi, regionu i Srbiji? Kako se Srbija odnosi prema svom antifašističkom nasleđu? Da li su mitovi u potpunosti prekrili istorijske činjenice o II svetskom ratu i antifašističkoj borbi u Srbiji? Kako u Srbiji danas izgleda spoj nespojivog – antifašizma i nacionalizma?

U šestoj epizodi Remarkerovog Temata ‘Antifašizam’ razgovaramo sa istoričarem Milanom Radanovićem, piscem Filipom Davidom, Aleksandrom Sekulovićem, potpredsednikom Saveza antifašista Srbije i arhitektom Ljubicom Slavković.

Genocid i pristajanje na teror

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Zašto se neki do juče pristojan svet odlučio za zlo kad je bilo mnogo prilika da se bezbolno odluči za dobro? Zašto su se neki normalni ljudi preko noći pretvorili u monstrume? Zašto su naši profesori, učitelji, komšije, postali svoja suprotnost? Zašto iko veruje Vojislavu Šešelju? Prekasno je i za pitanja, ostaju konstatacije, mrtvi, prognani osakaćeni, trajno onesposobljeni. Za sve, osim za zaokruživanje.

Izazovi zapadnog Balkana u regionalnom okviru

Tanja TopićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Regionalna saradnja, posebno u trouglu BiH-Hrvatska-Srbija postoji i obliježena je držanjem figa u džepu i licemjerstvom političkih lidera. Posebno od ovakve vrste saradnje pati Bosna i Hercegovina, jer često volim reći „dovoljno je da u Srbiji i Hrvatskoj kihnu, mi ovdje se odmah prehladimo“, jer je licemjerno javno zagovarati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, a istovremeno zdušno i bez kritike podržavati secesionističku politiku iz Republike Srpske. Ili pak vidjeti prostor Hercegovine kao sastavni dio BiH, a podupirati gotovo javno, istina, oprezno, treći entitet, koji bi opet imao etnonacionalno obilježje. Hoću reći da su i Srbija i Hrvatska protiv međunarodnog tutorstva u BiH, a pri tome se sami ponašaju kao tutori nad svojim etničkim korpusima.

Gde su nestali novinari?

Dinko GruhonjićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Iz godine u godinu, Srbija nazaduje na različitim listama organizacija koje mere slobodu medija, što dokazuju izveštaji organizacija poput Reportera bez granica ili Fridom hausa. I Evropska komisija je u Izveštaju o napretku Srbije u evropskim integracijama problem medijskih sloboda stavila u poseban fokus. Istovremeno, iz godine u godinu povećava se broj pretnji i napada na novinare, koji – gotovo po pravilu – ostaju bez sudskog epiloga, čime se šalje signal nasilnicima da je sezona lova na novinare i dalje otvorena.

Nacionalizam je opaka devijacija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nije stvar u tome koja će vlada doći, nego, narod se pomerio mnogo u tom retrogradnom pravcu. Pravcu nacionalizma. I to je, ipak, osnovni ton tih ljudi. Imam još uvek izvestan broj izvanrednih osoba, pojedinaca u Beogradu, koje misle kao i ja, i koje imaju još uvek čvrste ideje o tome šta se događa kod njih i u svetu. Ali, oni, kao i ja, sve manje vidimo nekakvu mogućnost pozitivne promene.

Temat – Susedi

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Od svih svojih suseda, od početka XX veka, Srbija nije bila u ratu jedino sa Rumunijom, dok je tokom 1990. ratovala u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kakvi su danas odnosi Srbije sa svojim susedima i dojučerašnjim sunarodnicima? Da li smo ostali neprijatelji, postali dobri susedi, ili nas veže i nešto više od toga?

Na ova pitanja pokušaće da odgovore sagovornici Remarkera u petoj epizodi Temata ‘Susedi’: umetnik Marko Šelić Marčelo, političar i psiholog, Žarko Korać, novinari Teofil Pančić i Dinko Gruhonjić i arhitekta Mia David.

Paketi

Biljana SrbljanovićDruštvo, Politika, Prenosimo, Tekst, Vesti

Halo… šta se ne javljate, koj kurac? Nemojte me zajebavati, ima hitno da mi se javi… To je, ovaj, gore, viša kuća naredila, pa ćete, znate, da ne govorim ovako. Ej. Ovde ima ogroman problem. Ima ogromnih problema. Pa sa ljudima, ovaj, sa paketima.