Dodik i stotinjak porodica oko njega i njegovih koalicionih partnera, kojima je on omogućio da budu megabogataši, do srži su opljačkali ovo društvo, građane i javne kase, iscrpili iz njh sve što su mogli. Dodikov SNSD režim protežira narkobosove, kriminalce, ratne zločince i ubice, a pred očima ljudi maše srpskim zastavama, da ne vide kako su im profiteri opljačkali sve pa i budućnost. To je, uostalom, i modus nastanka RS i to je jedini način da RS postoji – kao tvorevina koja će uvijek živjeti od zločina, pljačke i, naravno, od sjećanja na “slavne” zločine.
Ne tako meka sila
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Zadovoljstvo u tekstu u epizodi “Ne tako meka sila”, Biljana Srbljanović (Biljana Keller) i Vladimir Cerić (Synth Synthetic) govore o novoj mini-seriji Hulu produkcije “The Looming Tower”. Inspirisana istoimenom knjigom Lorensa Rajta, serija obrađuje događaje koji su prethodili napadu terorista Al Kaide na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine.
I ova pidžama zemlje Srbije
Kako je bilo lepo i sigurno, a potom, da se ne lažemo, malo i razuzdano, na obali i ostrvlju Jadrana; bilo je bezbrižno, iako smo bili, setiće se manje mlado čitateljstvo, okruženi BRIGAMA (početna slova država suseda, Bugarska, Rumunija, Italija…). Tad su autor Đelo Jusić i Dubrovački trubaduri otpevali za istoriju Nek’ se čuje, nek’ se zna, svi smo jedna armija.
Večiti malograđanin
Današnju epizodu “Zadovoljstva u tekstu”, pod naslovom “Večiti malograđanin” morate slušati opijeni. Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović vam čitaju najmarkantnije delove najnovijeg romana Aleksandra Gatalice “Poslednji argonaut” i toliko se smeju, da jedva govore, ali kad progovore, stvarno imaju šta da kažu: šta je mejnstrim srpska literatura i kakve to veze ima sa Edenom Fon Horvatom…
Temat – Kompenzacije
Kakva je budućnost Republike Srpske? Čije pogrešne politike su Republiku Srpsku dovele do stanja u kome je danas? Ko bi želeo da u ovoj priči utiče na odluke, a ko taj uticaj zaista ima? Sa kojom dozom rezerve uzimamo izjave regionalnih političara koje nam se plasiraju gotovo svakodnevno? Da li je priča o ujedinjenju Republike Srbije i Republike Srpske realna? Ako nije, zašto je tako i zašto nam se putem medija neretko plasira?
Treba se izboriti za ubijene snove
Imamo u regionu milione slijepo religioznih ljudi koji vjeruju u politiku. Oni su slijepo religiozni. I ono što mislim da je naša odgovornost je udarati u slijepo vjerovanje ljudi, u religiju. Jer ovaj sustav opstaje ovakav samo zato što ljudi vjeruju u njega. Kako uzdrmat ta vjerovanja? Ogi udara ovim filmom šakom u glavu. Mislim da su naši zadatak i odgovornost kako što više uzdrmat temelje ove iluzije, a ona se bazira na vjerovanju. Da su ovo jedine moguće stranke, da je ovo jedini mogući sustav, da su baš ti lideri jedini mogući.
Majčino mleko pod drvetom sm(u)okvice
Podkast Zadovoljstvo u tekstu u novoj epizodi “Majčino mleko pod drvetom sm(u)okvice” donosi priču o hvaljenoj televizijskoj mini seriji “Patrik Melrouz” (Patrick Melrose) Showtime produkcije. Razgovoru o ovoj mini seriji prethodilo je što je Vladimir Cerić (Synth Synthetic) ubedio Biljanu Srbljanović (Biljana Keller) da pogleda seriju čiji se zaplet odigrava u “sunčanoj, južnoj Francuskoj”, a veoma mračnu prvu epizodu predstavio kao “ipak sjajnu ulogu, iritantnog Benedikta Kamberbača, koji guta sve narkotike kojih se domogne”.
Odlazimo da se ne vratimo
Godinama je već izvesno da je Kosovo država, a ne pokrajina u sastavu Srbije, da realnost treba priznati i da srbijanska vlast mora konačno da izgovori reč “priznanje”, pa makar i uz korišćenje stihovane ekvilibristike i kafanskih dosetki poeta i poetesa krvavih plajvaza. I mitologije koju pragmatično delegitimiše. Jer, izvesno je da za priznanje realnosti Srbima treba novi branković, odnosno, nikada neće priznati poraz, ako ni zbog čega drugog, onda zbog saučesništva u krvavim pohodima Slobodana Miloševića. Na najvišem mestu odlučeno je da to budu Amerika i srodne zapadne sile, ništa ne košta, a mnogo znači. Nije kraj, ne treba potceniti ni već viđenu varijantu izbora carstva nebeskog, odnosno obezgaćeni ponos praznih tanjira, ali zato čistog idiotizma.
Zganarel, Jovanka Orleanka, Don Žuan, Karlo Sedmi and Other Kids On The Block
Zadovoljstvo u tekstu u epizodi pod kriptičnim naslovom “Zganarel, Jovanka Orleanka, Don Žuan, Karlo Sedmi and Other Kids On The Block” donosi obećanu priču o fantastičnoj francuskoj političko-dramskoj seriji “Crni Baron” (Baron Noir) u produkciji Canal Plus-a, koja tek polako počinje da dobija i medjunarodnu pažnju. Naravno da je tema razgovora bila prilika da se Keller valja u zadovoljstvima svih vrsta, od toga što je politički džanki, frankofiličarka, tv bindzerka i sve to, ali se Syntetic dosta obradovao (skoro kao za Mama Miju) i skoro pa nije smorio (ili je fin pa ćuti).
Teret zločina i nevinost zločinaca
Ono što govore i rade aktivisti Inicijative mladih jednostavno je neprihvatljivo u intenziviranoj kampanji negiranja srpskih zločina. Neprihvatljivo je i za vlast i za desni mrtvi ugao opozicije (gotovo sve parlamentarne opozicione stranke), koji ima iste heroje i unekoliko različitu besmislenu retoriku. Možda je biti protiv opravdavanja zločina i glorifikovanja zločinaca danas nekome tako fancy, pomodno, nepatriotski? Takvima valja poželeti da ih ne jure pozivari – valjda će biti dovoljno onih koji će bežati. Pa makar i ne znali, za razliku od mladih iz Inicijative koji znaju, šta se dešavalo tokom agresije Srbije na Hrvatsku, u Vukovarskoj operaciji, novembra 1991. godine
Karaoke karaoka su senka senke
Remarkerov podkast “Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom “Karaoke karaoka su senka senke” danas donosi prvi fajt između Biljane Srbljanović (Leya Keller) i Vladimira Cerića (Synth Synthetic). Ipak, ne očekujte da u podkastu lete šljokice i perje između klasića jer ih je već u filmu “Mamma Mia! Here We Go Again” možda i previše. Saznajte ko je koga naterao da gleda ovaj mjuzikl i zašto se sada pravda? Ima li fanova grupa ABBA u ovom timu, ili neko samo “voli jednu pesmu”? Ko je iz bioskopa izašao nasmejan?
Srbija je sve nevinija
V. R. je otišla samo pola koraka napred, te je treba posmatrati kao morbidnu vizionarku, ili tek izvršiteljku, budući da sve što je činila i čini ima državnu zaštitu i, štaviše, ne nailazi na većinski otpor iole normalnih ljudi. Pokušaji suprotstavljanja znače rizik za nevladine organizacije i nezavisne individualce, jer oni postaju žrtve pokaznih vežbi fašizma, pretnji (zasad) ogoljenim nasiljem koje je logičan nastavak diskvalifikacija u režimskim medijima.
Mir je bio bolji
Nova, današnja BiH svojim građanima nije osigurala ama baš ništa, dok današnja Hrvatska jeste: kreditno ropstvo, obespravljenost radnika, pravo na pogled na rasprodane i na samo milijardu godina iznajmljene resurse… Ono što mene fascinira jeste masovno pristajanje na tu laž da je SFRJ bila tamnica naroda i da se u njoj nije smjelo reći ni da si crnac, a kamoli Hrvat, da u toj istoj državi nisu izgrađeni i cijeli gradovi i kapitalni objekti kulture i obrazovanja, da, kao, Dinamo nije smio biti prvak, da… ma da bi Hrvatska u ovim granicama postojala i da nije bila dio partizanskog pokreta.
Srebrenički genocid postaje velikosrpska mitologija
Niz je konstatacija koje srebrenički genocid – u kojem je aktivno učestvovala Srbija, naoružavajući, kadrovski opremajući (30. i 40. kadrovski centar) genocidnu RS armadu, pružajući logistiku – smeštaj u velikosrpsku ideologiju i politiku, u pravu, pravcatu mitologiju poput izmišljene izdaje Vuka Brankovića na Kosovu, ili spekulacija o istinskom pobedniku Kosovske bitke, u kojoj je Srbija, ajoj, branila Evropu od najezde varvara. O tome kako su Francuzi, greškom, čuvši da su na Kosovu pobedili Srbi, zvonili sa katedrale Notr Dam k’o sumanuti, nije Pariz mogao da zaspi.
Čarobna frula
Remarkerov podkast “Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom “Čarobna frula” danas donosi diskusiju o novoj Netflixovoj nemačkoj seriji “The Same Sky”, koja govori o jednom, za prestižnu televiziju, još neistraženom periodu hladnog rata u raspolućenoj Nemačkoj, ali na pitak (možda i previše) i nostalgičan način.
Srebrenica mora biti više od dženaze
Kakva sudska pravda, o čemu govorimo. Moj djed je izgubio troje djece, ja sam, u periodu od 1992. do 1995. izgubio oca, amidžu i tetku. Za to nikad niko neće biti kažnjen. Za te tri smrti, koje su mene definisale, a definisalo me mnogo više pojedinačnih slučajeva smrti, nikad niko neće odgovarati, biće pripisani nekim bezličnim istorijskim procesima * Pitanje sjećanja na Srebrenicu je pitanje kontekstualizacije tog zločina.
Čik, čik, žira njet
U novoj epizodi Zadovoljstva u teksu pod nazivom “Čik čik, žira njet” otkrićete nekoliko stvari. Prva i svakako najvaznije je to da je Biljanin novi stalni co-host postao Vladimir Cerić teoretičar umetnosi i medija, njen klasić sa doktorskih studija i dugogodišnji stadi badi. Njih dvoje dekonstruisu fenomen Ejmi Šumer povodom filma “I feel pretty”, ali i govore o ženskoj stend ap komediji, šta je kome smešno…
Borba protiv vetrenjača još uvek je borba
Da bi pljačka bila temeljnije sprovedena, kultur-politička nomeklatura, već od memorandumskih uzdisaja i tužbalica, trpa Srbe u nacišovinistički tor, pojeći ih mržnjom prema komšijama koji nisu Srbi. Da stvar bude strašnija, isto su činile i nacišovinističke nomenklature u drugim jugoslovenskim republikama.
Hoćemo muškarce
Nova epizoda Remarkerovog podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Hoćemo muškarce” razmatra interesantan slučaj uticaja #metoo pokreta na Holivud, kroz komercijalnu eksploataciju u all star filmu “Ocean 8”, koja nam se baš nešto i nije dopao, a što smo više razgovarali, ocena je bila sve niža i niža. Vukoman Stranjančević i Biljana Keller su se radovali ovom ribut projektu, zasnovanom na Rat Pack originalu iz šezdesetih, oživljenog u Sodebergovoj trilogiji …
U Srbiji mlade plaše Evropom
Ovaj momenat sada idealan je za vlast: dovoljno su blizu da mogu da fingiraju da su za članstvo u Evropskoj uniji, dolaze pare iz Evropske unije – a suviše su daleko od EU da bi imali velike obaveze za unutrašnje ponašanje.
Ne damo prošlosti da postane prošlost
Cilj nam nije da objasnimo što se dogodilo, nego jedino da dokažemo svoju poziciju, nevinost, da napuhamo vlastite žrtve. Što je više vlastitih žrtava, to je za nacionaliste prošlost bolja. On je sretniji zbog toga, uživa u toj krvi koja onda trajno curi grobnicama koje nisu otkopane. Imamo i proslave, svake obljetnice iz Domovinskog rata, bez ikakve želje da se priznaju žrtve drugoj strani. Za to nije dovoljan jedan govor, nego se mora raditi na tome. Da bi se postigli rezultati u atmosferi koja je sva okrenuta protiv sporazumijevanja i zajedničkog života.
Naša Gospa Emili Blant
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta “Naša Gospa Emili Blant” Keller drži čas kateheze, a Ljuca negoduje: razgovarali smo o neobično uspešnom horor filmu “Tiho mesto” scenariste, reditelja i glumca Džona Kasinskog, jer je Ljuca naterao Keller da ga gleda, uprkos njenom ogromnom strahu od straha, a posebno na filmu, a posle se ispostavilo da se njoj više sviđa.
Evolucija revizionističkih falsifikata
Dovoljno je da postoji podrška fašističkim idejama u nekim delovima državnog aparata, ali je dovoljno i to da postoji spremnost države da ne uradi ništa. Kada u strukturama vlasti postoji podrška tome, onda je to ozbiljna opasnost za pristojne građane i pristojne ljude. Danas je još i gore, jer imamo iskustvo o tome šta dolazi sa njima. Kada nešto u dovoljnoj meri nalikuje idejama na kojima je jahao fašizam, pa ne nalazi na osudu, onda smo u velikom problemu.
Život i priključenija jednog profesora
“Zadovoljstvo u tekstu”, u epizodi “Život i priključenija jadnog profesora”, sa samo pola veka zakašnjenja otkriva jednu važnu knjigu: “Stoner” Džona Vilijemsa, zaboravljenog i iznenada ponovo otkrivenog američkog pisca koji nam je ozbiljno zaokupio misli u danima ispitnih rokova, permanentnih ljubavnih jada i drugih izazova sa kojima se suočavamo svakog juna.
Idealizam koji može da funkcioniše
Da nije bilo unutrašnjeg nezadovoljstva, moglo je u svetu da se dešava šta god hoćemo. Na nivou svakodnevnice, opala je kupovna moć, smanjena je potrošnja, zamrznute su plate. I to je izazvalo ogromno nezadovoljstvo. Broj štrajkova i učesnika u njima je udvostručen. A nije slučajno da su se u svim zemljama koje su bile na vrhuncu šezdesetosmaškog pokreta organizovali generalni štrajkovi. Mi smo zauzeli stranu klasnog fronta na kojoj su bili radnici.
Deca 90ih – Epizoda 11 – Srpski heroji
U jedanaestoj epizodi Remarkerovog serijala Deca devedesetih pogledajte šta mladi misle o srpskim herojima. Šta za njih predstavljaju Arkan, Mladić, Karadžić, Legija? Da li ih oni ili njihova okolina nazivaju herojima? Šta za njih uopšte reč znači biti heroj?
Dikonstrakting Filip
Remarkerov podkast “Zadovoljstvo u tekstu” u epizodi “Dikonstrakting Filip” Ljuca psuje, a Keller se zgražava i zajedno pokušavaju nemoguće: povodom smrti velikog (najvećeg?) američkog pisca 20. veka, Filipa Rota, Keller i Ljuca razgovaraju o njegovom celokupnom opusu, filmovima i autorima koje je inspirisao, njegovim alter egoima, mizoginiji i mizantropiji, jevrejstvu kao umetničkom identitetu, seksu, jeziku, psovkama, eksplicitnim scenama i opisima, Vudi Alenu, Salmanu Ruzdiju, Aleksu Rosu Periju, memoarima Kler Blum, Leni Danam, Balzaku, Čehovu i sve to u samo sat vremena.
Čovek sa vrha Šešeljeve liste
Naravno da mi nije lagodno živjeti s teretom prijetnje smrću, no mora se ići dalje. Bio bih spokojniji da sam od predstavnika vlasti čuo riječi osude takvog, za svako demokratsko društvo, nedopustivog čina, a posve siguran da su uslijedile sankcije mjerodavnog državnog tijela. Ovako je ispalo da je prijetnja smrću koja se iskazuje političkim protivnicima danas u Srbiji politički korektna gesta, što, složit ćete se, nikako ne smije biti! Dodatni je problem s tom prijetnjom taj što je Vojislav Šešelj rekao da će ,,početi od Žigmanova i Čanka’’, u čemu se onda prepoznao i svaki građanin hrvatske nacionalnosti. Tim je monstruoznost same geste postala još veća.
Deca 90ih – Epizoda 10 – Milošević
U desetoj epizodi Remarkerovog serijala Deca devedesetih pogledajte šta mladi misle o Slobodanu Miloševiću. Kakva su njihova sećanja na period njegove vladavine? Šta znaju o Miri Marković i JUL-u? Da li Slobodan Milošević zaslužuje spomenik?
Džesika Bil i švajcarski sir
Remarkerov podkast “Zadovoljstvo u tekstu” u današnjoj epizodi pod nazivom “Džesika Bil i švajcarski sir” predstavlja seriju The Sinner, koju, već mesecima, obožava i kritika i publika. Danas smo polu-spojlovali, nismo baš skroz, ali ipak malo jesmo, pa ako želite da sve tajne ove krimi-drame otkrijete sami, predlažemo vam da prvo pogledate osam epizoda, pa da nas slušate.






























