Sjećaš li se Dolly Bell? nije samo film. To nije samo niti predstava. „Dolly Bell“ je neizostavni dio identiteta Sarajeva, njegove kulture i života u njemu. Ono što je osamdesetih godina prošlog stoljeća predstavljao film režisera Emira Kusturice i scenariste Abdulaha Sidrana, danas se vratilo u obliku predstave Kokana Mladenovića, koja će u koferu sjećanja i na sceni Kamernog teatra nastaviti čuvati iskonski duh Sarajeva. Sa novim glumcima i za novo vrijeme.
Tribalism
In this episode of tHe uNpOLISHed tRutH, Jacob discusses the issue of Tribalism. ‘Blood brother’, ‘my own flesh and blood’, ‘blue blood’, ‘blood is thicker than water’, evidently family ties are connected to your blood, but how about your tribe? What do you have in common with seemingly random people who happened to be born in the same spot of land defined by a thick dotted line on a map?
Loženje – Okovi
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom Okovi, razgovarala sam sa Anom Mitrović, studentkinjom konzervacije i restauracije na fakultetu primenjenih umetnosti i jednom od autorki izložbe Okovi. Ana priča o tehnikama koje je koristila ona, a koje njena koleginica Tijana Olbina, zatim o istraživanju osećanja i čišćenju prozora galerije, kao i odgovorima koje je dobila od ljudi u svojoj okolini na pitanje šta za njih predstavlja biti okovan. Inspirisane snovima, stegama društva i okovima koje namećemo sebi samima nastaje ovaj predivni projekat i njihova prva izložba u Ostavinskoj galeriji u Kraljevića Marka 8. Nakon razgovora o samoj izložbi možete bolje upoznati Anu, saznati na šta se loži, gde izlazi i šta voli da sluša.
Brod u boci sudije Miodraga Majića
Ovakva se briga za decu i nemoćne javlja u atmosferi rastućeg siromaštva, podivljale korupcije i opasne autoritarnosti. Žrtve su naglašeno pravoverni presuditelji i izvršioci kazni. Pojednostavljeno, samo još da vratimo smrtnu kaznu i – probudićemo se dobrostojeći, bezbrižni. Ili, pokažite da ste ispravni, normalni, pametni, lojalni, time što ćete se najviše zgražavati nad zločinom. I biti časniji, bolji. To je ritam poremećenog društva i razvaljenog sistema vrednosti, u kojem nema mesta za vrhunske stručnjake.
Luda za tronom
U današnjoj epizodi „Zadovoljstva u tekstu“, pod nazivom „Luda za tronom“ Vladimir Cerić i Vukoman Strnjačević, nažalost bez Biljane Srbljanović, razgovaraju o poslednjoj, osmoj sezoni serije „Igra prestola“. Ovu poslednju sezonu su i publika i kritika jedva dočekali, a zatim su iz epizode u epizodu glasovi publike postali sve snažniji u oceni da je ovo najlošija sezona ove kultne serije dok joj je kritika ipak ostala naklonjena.
Obrazovanje na holandski način: poštovanje, a ne strahopoštovanje
Krajem 2019. godine, očekuju se rezultati PISA testiranja, najvećeg međunarodnog istraživanja obrazovanja, koje je održano u aprilu 2018. godine i na kome su učenici iz Srbije učestvovali prvi put posle 2012. godine, kada su se našli na 43. mestu u konkurenciji od 65 zemalja. Na PISA testiranju 2015. godine, učenici iz Holandije su se našli na 17. mestu, iza učenika iz Estonije, Finske, Slovenije, Velike Britanije, i Nemačke, od evropskih zemalja. Na PISA testu se rešavaju zadaci iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske oblasti, a test ocenjuje stepen funkcionalnosti obrazovanja, stepen primenjivosti usvojenog znanja u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u svakodnevnom životu i na taj način omogućava uvid u efikasnost obrazovnog sistema jednog društva.
Koje su razlike između Srbije i Holandije u oblasti obrazovanja? Na koji način se razlikuje sistem ocenjivanja u školama u Srbiji i Holandiji? O ovim i nekim drugim pitanjima, Remarker predstavlja drugi tekst autorke Tanje Matić iz serijala Odrastanje.
Lingua blablativa – Izbor
Prošlonedeljna odluka Senata države Alabama da se usvoji zakon koji zabranjuje abortus, osim u izuzetno retkim slučajevima ugroženog zdravlja trudnice, doveo je u pitanje slobodu izbora i pravo žene na raspolaganje svojim telom. Ukupno 28 američkih država trenutno razmatra zakone koji će zabraniti abortus na različite načine – zabrana abortusa u bilo kom periodu trudnoće, zabrana u šestoj, 18. ili 20. nedelji, zabrana abortusa zasnovana na fetalnim karakteristikama kao što su pol, rasa ili invaliditet i metode zabrane koje zabranjuju izvođenje određenih vrsta abortusa.
Mural Pjevaču i ljepša strana Sarajeva
I 23 godine nakon rata u BiH, u Sarajevu ćete i dalje naići na fasade prošarane rupama od metaka i gelera, koje preživjele uporno podsjećaju na bolne i neizlječive potkožne rane, ali i oslikavaju sliku jednog društva koje nije u stanju da se odrekne sivih fasada prošlosti i prepusti bojama koje donosi neizvjesna budućnost.
Political Correctness
Remarker is very proud to present our new podcast in English, which seek to address the contemporary issues from slightly different perspective. The idea is to contribute to conversations on different political issues such as political correctness, propaganda and political tribalism, but also address the role of technology in every day life, climate crisis, etc. The author of the podcast is Jacob Gesink, sociologist and film maker from Netherlands.
In the very first episode of tHe uNpOLISHed tRutH we will be talking on Political Correctness. We will dissect it like an onion, layer by layer, until we know it all, but are shed in tears.
Kako izgubiti strah
Na pamtim kad sam poslednji put pustila muziku na SoundCloud-u, ili na YouTube-u, a da mi se desilo da naiđe neka pesma zbog koje pogledam u ekran da bih zapamtila kako se zove. Osećam da me SoundCloud ne poznaje! Preporučuje mi neke uspavljujuće gluposti. Besna sam što ne radi Spottify kod nas i besna sam na ono “strpi se, baš tvoja zemlja nam je jedna od sledećih na spisku da dobije pristup našoj super kul aplikaciji”, što ti izađe kad pokušaš da napraviš nalog iz Srbije.
Kad mantijaši marširaju
Uprkos ogromnim budžetskim parama izdvojenim navodno za izgradnju bogomolja, predsednik Srbije nije dobio nedvosmislenu podršku Svetog arhijerejskog sabora SPC na majskom zasedanju .
Loženje – Moja pesma je moj vampir
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom Moja pesma je moj vampir, razgovarala sam sa Katarinom Sarić, pesnikinjom, performerkom i plesačicom. Katarina trenutno predstavlja svoj performans“a koja je tvoja dijagnoza” u Beogradu i Novom Sadu, a u ovoj epizodi nam priča i o svojoj knjizi “SvejAdno mi je” iz koje će pročitati i nekoliko pesama. Katarina će nam ispričati nešto više o njenom stvaralačkom procesu i sumirati iz svog ugla kako je to biti nezavisni umetnik u Srbiji.
Dabogda živeo u zanimljivim vremenima
U današnjoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu”, pod nazivom “Dabogda živeo u zanimljivim vremenima”, Biljana Srbljanović ima specijalnog gosta, umetnika i profesora vajarstva Mrđana Bajića. “May you live in interesting times” je zapravo naziv ovogodišnjeg upravo otvorenog 58. Bijenala u Veneciji, koji smo zajedno posetili i koristiimo ovu priliku da vas direktno udavimo svim našim utiscima. Mrđan je višestruki izlagač na ovoj najvećoj svetskoj smotri savremene umetnosti, koju posećuje gotovo bez prestanka već više decenija, a Keller mu se šlepuje godinama i, kao i obično, nešto smatra.
Lingua blablativa – Huškanje
Nabavićemo uniforme Vojske Republike Srpske ove svečane je l’ tako, imaju ove ratne, a više od polovine vojnog stroja biće obučeno u unifome Vojske Republike Srpske, a jedan dio biće obučen u uniforme Trećeg pešadijskog Republika Srpska puka da se vidi kontinuitet, i to, ja mislim da bi mogao da bude problem.
Ajla i Nedžma: Zašto smo odabrale dramaturgiju?
Prvi čas na predmetu Pisanje za teatar na odsjeku za dramaturgiju pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, profesor Almir Imširević pomaže budućim dramaturzima da spoznaju svoju ulogu u ovome izgubljenom svijetu. To čini pokazujući im čuvenu scenu „na balkonu“ u kojoj Cyrano de Bergerac iz mraka došaptava replike svome prijatelju Christianu de Neuvilletteu i tako mu pomaže da osvoji predivnu Roxane.
Izložba Selene Vicković
Nakon decenije rada i izlaganja van Srbije, Selena Vicković se beogradskoj publici predstavlja svojom samostalnom izložbom u Galeriji Novembar. Izložene su odabrane slike i crteži iz poslednje faze njenog stvaralaštva kada se u delima prepoznaje, dugim slikarskim iskustvom stečena zrelost likovnog izraza i neobična fascinacija motivom igračaka i igre.
U zemlji ubica na brdovitom Balkanu
O Danu pobede nad fašizmom i Danu Evrope treba promovisati evropske vrednosti; ima ih u Srbiji, ljudi u nemogućim uslovima uspevaju da se bave svojim poslom i dostižu vrhunske rezultate, ali nisu oni za pokazivanje, ne izazivaju efekat jedinstva, istosti, pripadnosti odabranoj naciji, i nadasve blaženi osećaj saučesništva u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
Loženje – Fejk istorija, fejk suze
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom Fejk istorija, fejk suze, razgovarala sam sa Milicom Pekić, istoričarkom umetnosti i jednom od osnivača Nezavisne kulturne scene Srbije i Kiosk platforme za savremenu umetnost. U ovoj epizodi se vodi razgovor o kulturnim spomenicima, njihovom očuvanju i digitalizaciji. Milica je veoma aktivna i atraktivna ličnost čije mišljenje o ovim temama, kao i mnogim drugim možete saznati slušanjem ove epizode.
Jesi li za čaj
Smela „intervencija“ na originalnom tekstu „Ukleta kuća na brdu“ (1959) Širli Džekson, omogućava da se serija postepeno gradi u 10 epizoda. U svakoj epizodi postoji najmanje jedna horor scena, a strah je prisutan od uvodne sekvence pa sve do samog kraja poslednje epizode. Možda strašnija od straha, jeste tuga koja koja eksponencijalno raste i koja obuzima sve glavne likove, pa se nekada čini da horor scena postaje predah.
Lingua blablativa – Kompromis
Reč kompromis toliko puta čujemo u svakodnevnom govoru, najčešće kada je reč o međuljudskim odnosima, preciznije partnerskim, a još preciznije heteronormativnim partnerskim vezama, koliko je čujemo u izveštavanju o spoljnoj politici. Kao i svaka reč previše puta upotrebljena u različitim, često neadekvatnim kontekstima, poput demokratije ili fašizma, i kompromis gubi svoje originalno značenje i postaje floskula javnog ili svakodnevnog govora koja zapravo služi kao zamena za “ostajanje pri svom” ili potpuna “predaja” pred drugim.
Saša Džino: Pisati horore u Sarajevu i pokušati ne poludjeti
Sarajevo, još uvijek nije postalo pakao, iako trenutnoj političkoj situaciji u BiH samo nedostaju vatra i krugovi, upravo jer ćete umjetnika sresti na svakom koraku, iza svakog ugla se pokloniti njihovim djelima, prepoznati se u njihovim svjetovima, spoznati vlastito postojanje. Posebno aktivni u gašenju vatre pakla u Sarajevu, jesu nove generacije umjetnika, mladih ljudi koje kao nigdje na svijetu „ubijaju u pojam“, pokušavaju obezvrijediti, preuzeti njihove bijele buktinje i zavladati tamom u kojoj nepotizam, korupcija, nacionalizam, homofobija nisu podijeljeni u krugove, već podjednako dijele prijestol. Jedan od njih je i mladi pisac horor fantastike (jedini u BiH) i likovni umjetnik, Saša Džino koji govori za Remarker.
Srećno kopanje
Ja sa najmlađim sinom u autobusu. Mesto predviđeno za žene sa malom decom. Na tom mestu sedi razmažena devojčura koja jede kao stoka, i kuka kako je bolesna. Odnosno, nije bolesna već ima mučninu navodno ako ne sedi.
Anatomija dozvoljenog nasilja
Ne može tako, pojavi se gomila bitangi i normalan čovek mora da se izvinjava što je Albanac. I da bude “Đura”. Nije Mon Đuraj Đura, iako pristaje na to posrbljivanje (možda prećutno), ne treba da pominje da njegova deca idu u vrtić, da donira užinu za siromašnije osnovce. Niti bi pomenuo. Da nije raspojasanih izaslanika iz skupine “Levijatan”, jednog narodnog poslanika, te onih koji su se prepoznali u njihovim frustracijama.
Rob Miller: War crimes trial as the lesson on humanity
When Rob Miller and Henry Singer decided to make a film on Ratko Mladić trial in 2012, they did not anticipate to spend hours and hours in the next five years interviewing prosecutors, defenders, and witnesses after they leave the ICTY’s courtroom. More than a thousand hours of recorded material was used to prepare a documentary film – The Trial of Ratko Mladic
Loženje – Kreativni habovi
U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom Kreativni habovi, razgovarala sam sa Nanom Radenković, koosnivačicom Nove Iskre. U ovoj epizodi možete saznati šta tačno predstavlja coworking, kao i nešto više o mentorskim projektima koje njen hab nudi, ali i o habovima u svetu generalno.
Zurenje u cipele
U današnjoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu”, pod nazivom “Zurenje u cipele”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić razgovaraju o BBC-jevoj seriji “Fleabag”, kreatorke, scenaristkinje i glavne glumice Fibi Voler Bridž, koja je našim slušaocima već poznata po seriji “Killing Eve” oo kojoj smo govorili pre godinu dana.
Koliko Srbiju koštaju ratovi?
Srbija jeste bila u ratu, ali, kada treba isplatiti veterane, omogućiti im da i u miru prežive, institucije, suštinski, posežu za Miloševićevom spasonosnom floskulom koja čuva državnu kasu. Iza svega stoje apsolutno negiranje krivice za rat i tragedije, uprkos preziru savremenog sveta, gnušanju nad prvi put ponovljenom genocidu posle Drugog svetskog rata na teritoriji Evrope, nad logorima kao državnim projektom koji ide uz projekat zaokruženja zapadnih granica nove države.
Deca 90ih – Aktivizam
U novoj epizodi “Deca 90ih” razgovaramo sa Mašom Milutinović o aktivizmu. Maša je rođena početkom 1991. godine, u porodici koja je bila veoma politički aktivna. Od malih nogu, Mašu je njena majka vodila na demonstracije 1996-1997. godine, što je i uticalo da se ona već u srednjoj školi opredeli za aktivizam, prvo u okviru Inicijative mladih za ljudska prava.
Vrata za zločine ostaju širom otvorena
Mnogo pre atentata na njega i njegovu porodicu bilo je izvesno to da mnogima smeta pisanje kojim je razobličavao novi srpski patriotizam – ubijenih civila, uništenih gradova i sela, progona i deportacija nesrba. Novo crtanje granica tenkovima. Udario je na temelje režima, na kontinuitet sa ratnom politikom, nije imao iluzije da će pobediti ali je dokazao da veruje kako jedino suprotstavljanjem može da sačuva svoje dostojanstvo i ugled profesije. Većina je nepokolebljivo ćutala.
Banjalučka represija psihijatrijskog pacijenta
Danas se konstruiše jedna nova srpska istorija 90-ih s obje strane Drine, koja treba da relativizuje sve ono što se tada dešavalo i Srbe prikažu kao najveće žrtve. To je istorija pravljena za Srbe i koja nema mnogo dodirnih tačaka sa onom istorijom koja je dominantna u svijetu.


























