Lingua blablativa – COVID-19: Intimnost

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pandemija korona virusa uticala je na promenu svih aspekata međuljudskih odnosa, pa su tako i seksualni odnosi i dejting promenili oblike i načine upražnjavanja u svakodnevnoj praksi. Socijalno distaniranje uticalo je na to da dejting pređe sa live-a na online, da ljudi počnu masovnije da koriste aplikacije za dejting iako ne izlaze iz kuće, da masturbacija mnogima postaje glavni i jedini oblik seksualnog zadovoljstva, da parovi koji žive sami imaju povećane seksualne potrebe ili se odlučuju da ne koriste kontracepciju.

ZUT u doba korone

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Nakon što smo poslednjom emitovanom epizodom kao dodole prizvali koronu, bili izbačeni iz etra punih dvadeset dana, vraćamo se našoj vernoj publici “Zadovoljstva u tekstu” epizodom “ZUT u doba korone”. Snimali smo kako smo mogli, zaražena Keller iz karantina, Cerić iz odgovorne samoizolacije, a putem preopterećenog interneta, pa nam zvuk nije najčistiji, a ponekad ni misli.

Suočavanje sa prošlošću na Kosovu i Srpska Pravoslavna Crkva: Refleksije iz manastira Dečani

Dr Julianne FunkDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Prisutnost nasilja i patnje poslednjih decenija na Kosovu čini prošlost jednom od najvažnijih tema. Strukturalno, fizičko, kulturno i psihološko nasilje prisutno je na Kosovu u različitim oblicima od 1980. godina do danas. Zbog toga sam bila iznenađena da ne čujem više o nepravdama iz prošlosti dok sam radila istraživanje na Kosovu krajem 2019. godine. Uzevši u obzir moje iskustvo iz Bosne i Hercegovine, gde su zločini iz prošlosti i pokušaji da se pronađe pravda još uvek zajedničke teme, ovaj jasan nedostatak suočavanja sa prošlošću mi je bio zapanjujući.

Rat svih protiv sviju

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Grmi se na gastarbajtere, ljude koji su kupili previše asepsola, šetače, ljude koji su kupili premalo asepsola, zagovornike oštrih mera, kompulzivne kolekcionare toalet-papira, one koji neće na sajam ako se razbole, one koji hoće da se testiraju jer su kinuli brišući prašinu, penzionere, one koji samo pišu o virusu, one koji više neće da čitaju ništa o virusu, na najednom izuzetno živahne penzionere, epidemiologe na TV-u i germofobe među ukućanima.

Frejminizam – Naseliće nas ljudožderi, poješće nam komšiju

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U šestoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) pokušavaju da shvate značenje komentara na vesti iz popularnih medija. Odgovaraju na pitanje ko je ovde ološ i iskazuju svoje mišljenje o kulturi komentarisanja koje je bez ikakvog filtera i razmišljanja komentatora.

„Srpska majka“ i rehabilitacija kvislinga u Srbiji

Milivoj BešlinDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Povodom kontroverznog predavanja nastavnika istorije pred kamerama RTS-a, za đake osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, u kojem je data izrazito revizionistička slika Milana Nedića i kolaboracije u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, prenosimo rad istoričara dr Milivoja Bešlina. Članak koji u fokusu ima društvenu i istorijsku rehabilitaciju najpoznatijeg srpskog kvislinga je objavljen u časopisu Limes plus i neznatno je skraćen i prilagođen za ovu priliku. Oprema teksta je redakcijska.

Lingua blablativa – Pričešće

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U nedelju smo svedočili situaciji da su u Kraljevu dvorišta crkvi u vreme vladinih mera zabrane okupljanja ipak bila ispunjena ljudima. U Novom Sadu je u nedelju pričešćivanje ispred crvke takođe izazvalo burne reakcije u javnosti. Iako broj ljudi u crkvenim dvorištima nije premašivao pedeset, već se kretao uglavnom između 15 i 30, većina prisutnih vernika i vernica se nije pridržavala propisanih mera i saveta vlade i stručnjaka o nošenju maski, rukavica i držanju distance od dva metra između ljudi, a jedan broj njih se pričestio. U medijima i na društvenim mrežama je u nedelju i u danima koji su usledili ova tema podelila kako one unutar zajednice tako je i zaoštrila odnose između „verujućih“ i „neverujućih“.

Korona virus: Čekić i ples

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Jake mere protiv koronavirusa danas trebalo bi da traju samo nekoliko nedelja, ne bi trebalo da dođe do snažnog vrhunca infekcija posle toga, i sve to može biti urađeno po razumnoj ceni za društvo, pritom spašavajući milione života. Ako ne preduzmemo ove mere, desetine miliona će biti zaraženo, mnogi će umreti, uključujući i bilo koga drugog kome će biti potrebna intenzivna nega, zato što će zdravstveni sistem doživeti kolaps.

Frejminizam – Spremni na ljubav

HeartefactAudio, Društvo, Kultura, Vesti

U petoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) traže odgovor na pitanje ko je pravi muškarac i čitaju savete koji će im pomoći da to postanu i oni sami.

Rat na Kosovu 1998-1999 u udžbenicima istorije u Kosovu i Srbiji

Shkëlzen GashiDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Ovaj tekst se fokusira na pitanje kako su najvažniji događaji tokom rata na Kosovu (1998-1999) obrađeni u udžbenicima istorije za osnovne i srednje škole koji se koriste na Kosovu. Pokušaću da analiziram na koji su način predstavljeni ratni zločini počinjeni sa obe strane. Udžbenici iz Kosova i Srbije, objavljeni od strane Školske knjige (Priština) i Zavoda za udžbenike (Beograd), odobreni od strane ministarstava prosvete, primarni su izvor za ovaj tekst. Pored toga, uzeo sam u obzir i analize međunarodnih stručnjaka, koji su se bavili događajima na Kosovu u ovom periodu.

Korona virus: Zašto morate reagovati odmah

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Prenosimo prevod teksta Tomasa Pueja od 10. marta 2020. Tomas je IT konsultant iz San Franciska, diplomirani inžinjer mašinstva i organizacionih nauka, sa MBA diplomom Stanford univerziteta. Tekst je sa engleskog preveo Radoš Lazarević. Redakcija Remarkera se zahvaljuje autoru prevoda na odobrenju da isti objavimo. Političari, lideri zajednica, i poslovni lideri: Šta treba da uradite i kada?

Frejminizam – Lirski objekat

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U četvrtoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) analiziraju stihove pesama domaćih izvođača koji se bave likom žene i njene suštine, njenim mestom u boemskom društvu, trenutku kada lirski subjekat postaje objekat, kao i o tome kako se takve pesme urezuju u podsvest i podržavaju određeni način razmišljanja i delanja.

Lingua blablativa – PornHub

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U proteklih nekoliko meseci je najpopularniji sajt porno videa na svetu, PornHub, optužen za slučajeve objave videa čiji su akteri deca ili žrtve trgovine ljudima. Nedavno je žena pod imenom Rose Kalemba podelila sa BBC-jem kako je silovana kada je imala 14 godina, te da je taj video završio na PornHub-u. Povodom ovih slučajeva pokrenute su brojne aktivističke inicijative da se promeni politika kompanije, da se sajt ugasi ili da se kriterijumi za objavu videa pooštre. Peticiju protiv ovakvih postupaka kompanije, koju je pokrenula organizacija Exodus Cry, potpisalo je skoro pola miliona ljudi do sada.

Frejminizam – Gej ljudi su ljudi

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U trećoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) razgovaraju o pravima i diskrimi-naciji pripadnika LGBTQIA populacije u medijima. Da li je za njih prvi istopolni brak u Severnoj Irskoj napredak? Zašto misle da treba promeniti ustav Republike Srbije?

Gde je ženi mesto?

Frejminizam – Gde je ženi mesto?

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U drugoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević
(student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) pokušavaju da pronađu odgovor na pitanje Gde je ženi mesto? čitajući u dnevnoj štampi isposvest “muškarca iz Srbije” koji
je očajan jer žene više nisu na istom mestu na kom su bile “pre 300 godina”. Šta Aleksa i Boris misle o svemu tome i zašto je bitno rastumačiti i ogoliti značenja takvih tekstova
saznajte slušanjem ove epizode i priključite se u komentarima svojim odgovorima na pitanje Gde je ženi mesto?

Lingua blablativa – Cancel culture

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Cancel culture ili Call-out culture (još nazvane i outrage kultura) je oblik javnog, najčešće online ponižavanja, osuđivanja i posramljivanja na društvenim mrežama, čiji je cilj da pojedince/ke ili grupe optuže za njihove iznete uvredljive stavove. Odnosi se takođe i na bojkot osobe, najčešće selebritija, kompanije ili brenda, zbog javnog šerovanja određenog stava bilo u njihovoj prošlosti ili sadašnjosti. Cancel kultura ima svoje pobornike/ce najčešće među milenijalsima i gen-Z, dok se protivnici nalaze u starijim generacijama, među politički konzervativnijim ili desničarskim strujama, ali i među selebritijima koji su snosili posledice ove kulture, zasluženo ili ne.

Pogledajte film o prvoj bosansko-hercegovačkoj povorci ponosa

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Vesti

Prva bosanskohercegovačka povorka ponosa održana je 8. septembra 2019. u Sarajevu. Već sama najava povorke, pet mjeseci ranije, izazvala je lavinu osuda, prijetnji, homofobnih i huškačkih izjava. Govor mržnje i netrpeljivost preplavili su društvene mreže i medijski prostor. S druge strane uslijedili su izrazita podrška i pozivi na poštivanje osnovnih ljudskih prava i različitosti. Čini se da niti jedan događaj u zadnjih nekoliko godina nije izazvao ovakvu polarizaciju u bosanskohercegovačkome društvu.

Državni potpis ispod ubistva nevinih

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Već 27 godina izvesno je da se putnici oteti iz voza broj 671 neće vratiti, da su žrtve države koja je učinila sve da falsifikuje okolnosti njihove smrti. Danas se u Srbiji žrtava države koji su bili njeni građani – državljani s pijetetom sećaju jedino oni koje je proglasila za izdajnike.

“Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar 1993. odustao je od budućnosti”, piše na spomen-obeležju u Prijepolju.

Frejminizam – Trivijalizacija bitnih stvari

HeartefactAudio, Društvo, Kultura, Vesti

U prvoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada govoriće Aleksa Nedić (basista bendova “Vizelj”, “FC APATRIDE UTD”, “Savana”) i Boris Borojević (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu). Teme kojima se bave u ovoj epizodi su objektivizacija i seksualizacija žene, relativizacija krivice nasilnika u nasilju nad ženama kao i podrazumevanje ustaljenih društvenih uloga i tradicionalnih porodičnih modela. Čitajući senzacionalističke naslove iz dnevne štampe ističu činjenice i svoj stav o takvom načinu izveštavanja u nadi da će se takva situacija uskoro promeniti. Ova epizoda je izvedena uživo u galeriji YIHR u okviru HFestivala.

EU članstvo – ormar za skrivanje kostura zločinačke prošlosti

Sven MilekićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Tijekom hrvatskog pristupanja i članstva u EU, samo je jedna osoba pravomoćno osuđena za ma-sovne ratne zločine počinjene tijekom operacije Oluja – uz još jednu osobu nepravomoćno osuđe-nu. Iako će neki pravni stručnjaci isticati kako je bilo presuda za teška ubojstva, paljevinu, krađe i slično, ostaje činjenica da takve stvari nisu presuđene kao ratni zločin i imat će bitan utjecaj na per-cepciju sukoba u budućnosti kad netko bude dekontekstualizirano isčitavao te presude.

Lingua blablativa – Desno

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Prošle nedelje nekadašnji vođa zaranjene desničarske organizacije Nacionalni Stroj, Goran Davidović, poznat pod nadimkom Firer, vratio se u Srbiju i to kao građanin oslobođen presude za rasnu, versku i nacionalnu mržnju. Nova godina je za desnicu počela obećavajuće – Vojislav Šešelj je u Opštini Stari grad održao je promociju svoje knjige koja genocid u Srebrenici negira, predsednik Srpske Desnice, Miša Vacić, najavio je učešće na izborima, kao i predsednik pokreta Leviatan, Pavle Bihalji.

Živimo u svetu u kome mržnja sve više izlazi na površinu

Christian Axboe NielsenDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Nedavno smo obeležili 30 godina od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma. Nažalost, optimizam koji je pratio kraj Hladnog rata je ubrzo nestao u užasu raspada Jugoslavije, kada se zvanična politika ‘bratstva i jedinstva’ Titovog vremena pretvorila u ‘etničko čišćenje’ i fratricid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, gde sam radio kao analitičar i kasnije svedočio kao svedok-ekspert za Tužilaštvo, istraživao je i procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid. U Bosni i Ruandi tokom 1990., kao i u Siriji danas, mantra “nikad više” je izvrgnuta ruglu.

Lingua blablativa – Astroqueers

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U poslednje vreme, ne može se tačno ispratiti koliko meseci ili godina unazad, sve veća popularnost horoskopa i čitanja natalnih karata je sada definitivno na svom vrhuncu. U Velikoj Britaniji broj Google Search-eva za “natalnu kartu” udvostručio se u periodu između novembra 2013. i novembra 2018, a od 2017. godine sve je veći broj unosa “astrološka kompatabilnost” u Google pretraživač.

Politika sećanja na Operaciju Oluja i devedesete u Srbiji

Jelena ĐureinovićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Državne komemoracije događaja iz ratova devedesetih godina na području bivše Jugoslavije počele su u Srbiji tek nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke, posebno od 2014. godine kada je Aleksandar Vučić postao premijer. Promena političke konstelacije podrazumevala je i menjanje fokusa državne politike sećanja sa antikomunizma na etnifikaciju prošlosti, dve najdominantnije prizme interpretacije prošlosti u službenoj politici sećanja Srbije od početka devedesetih godina.

Prava istina?

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Potraga za dvanaestogodišnjom devojčicom koju je oteo višestruki silovatelj Ninoslav Jovanović konačno je okončana, otmičar je nakon duge potrage uhapšen i u pritvoru čeka suđenje, ali to iz nekog razloga nije svima dovoljno zanimljiv epilog.

Suočavanje sa prošlošću u Srbiji

Marijana TomaDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Remarker pokreće novi serijal tekstova na temu ‘Kultura sećanja i politike zaboravljanja’, u okviru kojeg želi da otvori prostor za oživljavanje javne i stručne diskusije o pitanjima suočavanja sa prošlošću i tranzicione pravde.

U okviru rubrike objavljivaćemo tekstove stručnjakinja i stručnjaka koji se pitanjima tranzicione pravde bave iz različitih aspekata – kroz analizu praksi memorijalizacije, doprinosa umetnosti kulturi sećanja, analize krivičnog procesuiranja i njegovih dometa i nedostataka, vansudskim inicijativama civilnog društva i državnim naporima da se utvrdi i prizna odgovornost, te pitanjima tranzicione pravde i evropskih integracija.

Za vlastita zla se uvijek nađe opravdanje

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Nijedan nacionalizam se ničim ne može pravdati jer je svaki od njih sebičan i usmjeren samo na sebe. Čak i kad je defanzivan, bez ambicija i aspiracija da se širi i ovlada drugima, on je destruktivan, jer ljubav prema naciji želi postaviti kao vrhovno dobro. U tom kontekstu je i svaki patriotizam bolestan jer je i ljubav prema domovini jedan oblik zarobljavanja čovjeka. Kad god ljudi imaju jaku potrebu da se identificiraju s domovinom, državom, vjerom, zavičajem, to pokazuje da nisu dovoljno samostalni i potvrđeni kao individue. Dakle, ne postoji pozitivan nacionalizam ni patriotizam koji u konačnici ne bi bio isključiv jer se vodi željom da ljude tjera na ljubav prema domovini.