Vršnjacima zamjeram njihovu želju za komforom u nezdravom društvu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sarađujući sa mladima u BiH, tinejdžerima i studentima, imao sam priliku upoznati se sa njihovim pogledima na svijet, stavovima, razmišljanjima, njihovim nadama, razgovarati sa njima o dobrim filmovima, lošoj muzici i biti oduševljen spoznajom kako veliki broj naprednih, inteligentnih, obrazovanih, talentovanih mladih ljudi živi u BiH. Onda sam vremenom prepoznavao i njihovu drugu stranu, koja je bila obavijena jednim dubokim sivilom vlastitog nezadovoljstva, nesigurnosti i straha od postojanja u društvu kakvo je bosanskohercegovačko. Onda sam razgovarao sa jednim 19-godišnjakom koji nije bio depresivan, ljut, umoran i koji je pucao od samopouzdanja. Zašto i kako? Dino Bešić odgovara za Remarker.

Prostori slobode – Bubiša Simić

Mia DavidKultura, Vesti, Video

U drugoj emisiji serijala, sagovornik Mie David je Vojislav Bubiša Simić, legendarni muzičar, kompozitor i dirigent. Bio je dugogodišnji dirigent džez orkestra Radio-televizije Beograd. Svirao je sa nekim od najznačajnih džez muzičara u istoriji – Elom Ficdžerald, Djukom Elingtonom i mnogim drugima. Komponovao je muziku za filmove, televizijske serije, dečje emisije, zabavnu, džez i simfonijsku muziku.

Rat na Kosovu 1998-1999 u udžbenicima istorije u Kosovu i Srbiji

Shkëlzen GashiDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Ovaj tekst se fokusira na pitanje kako su najvažniji događaji tokom rata na Kosovu (1998-1999) obrađeni u udžbenicima istorije za osnovne i srednje škole koji se koriste na Kosovu. Pokušaću da analiziram na koji su način predstavljeni ratni zločini počinjeni sa obe strane. Udžbenici iz Kosova i Srbije, objavljeni od strane Školske knjige (Priština) i Zavoda za udžbenike (Beograd), odobreni od strane ministarstava prosvete, primarni su izvor za ovaj tekst. Pored toga, uzeo sam u obzir i analize međunarodnih stručnjaka, koji su se bavili događajima na Kosovu u ovom periodu.

Gospodar i kreator iščašenih situacija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Najrealnija pokazna vežba za Vučićevo prakticiranje vanrednog stanja možda je bila ona tragikomedija u televizijskom studiju, kada je jednom od predanih pripadnika SNS tobože pozlilo, a Vučić naredio da se prekine emisija dok se nesrećniku ne ukaže pomoć. Razlika je u tome što smo istinski ugroženi, a sličnost u tome što gledamo i preživljavamo opskurnu maštovitost jednog čoveka. Da li će i kada prekinuti emisiju.

Korona virus: Zašto morate reagovati odmah

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Prenosimo prevod teksta Tomasa Pueja od 10. marta 2020. Tomas je IT konsultant iz San Franciska, diplomirani inžinjer mašinstva i organizacionih nauka, sa MBA diplomom Stanford univerziteta. Tekst je sa engleskog preveo Radoš Lazarević. Redakcija Remarkera se zahvaljuje autoru prevoda na odobrenju da isti objavimo. Političari, lideri zajednica, i poslovni lideri: Šta treba da uradite i kada?

Frejminizam – Lirski objekat

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U četvrtoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) analiziraju stihove pesama domaćih izvođača koji se bave likom žene i njene suštine, njenim mestom u boemskom društvu, trenutku kada lirski subjekat postaje objekat, kao i o tome kako se takve pesme urezuju u podsvest i podržavaju određeni način razmišljanja i delanja.

Donesite mi glavu Gvinet Paltrou

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Današnja epizoda Zadovoljstva u tekstu, pod nazivom “Donesite mi glavu Gvinet Paltrou” posebno je namenjena za ubijanje vremena u samoizolaciji. Duže nego obično, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić govore o čak četiri slavna filma, kojima je zajednička tematika zaraze, a koji se i na različite, a bogami i iznenađujuće slične načine, bave širenjem epidemije i panike (mada se svi, manje više, srećno završavaju).

Lingua blablativa – PornHub

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U proteklih nekoliko meseci je najpopularniji sajt porno videa na svetu, PornHub, optužen za slučajeve objave videa čiji su akteri deca ili žrtve trgovine ljudima. Nedavno je žena pod imenom Rose Kalemba podelila sa BBC-jem kako je silovana kada je imala 14 godina, te da je taj video završio na PornHub-u. Povodom ovih slučajeva pokrenute su brojne aktivističke inicijative da se promeni politika kompanije, da se sajt ugasi ili da se kriterijumi za objavu videa pooštre. Peticiju protiv ovakvih postupaka kompanije, koju je pokrenula organizacija Exodus Cry, potpisalo je skoro pola miliona ljudi do sada.

Neophodnost slepog verovanja

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Volja i otpor u regionu da se suprotstavljaju malignom uticaju stranih faktora i ojačavaju demokratsku političku kulturu se sve više smanjuju i slabe usled pojačanog nezadovoljstva i frustracije sa sporim rezultatima u ispunjavanju zajedničke vizije kako je to definisano u “Deklaraciji samite u Zagrebu”, iz novembra 2000. Dve decenije kasnije, u vreme hrvatskog predsedavanja Savetom Evropske unije, održaće se samit EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, koji predstavlja krucijalni trenutak za oblikovanje koherentnog i jedinstvenog pristupa prema regionu.

Loženje – 420 svaki dan je naš sat

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

Razgovaram sa mladom kantautorkom Tamarom Tam Popović koja je sa svoje dve pesme “kako treba” i “na holdu” napravila haos. Kako izgleda proces nastanka jedne Tamarine pesme, koliko dugo čuva tekstove i promišlja, koliko su bazirane na njenom ličnom iskustvu i kako je velika životna odluka uticala na njeno stvaralaštvo možete saznati slušanjem ove epizode.

Hvala, i vama takođe

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

„Lepo je ženi uputiti lepu reč, taj manir se ceni“, kaže jedna žena u komentaru ispod videa na Instagram profilu SNS-a. U ovom novom spotu liste „Aleksandar Vučić – za našu decu“, mlade nade SNS-a čestitaju Osmi mart. Mladići se zahvaljuju ženama na tome što su bake i majke. Priznaju da jedan dan nije dovoljan da nabroje sve što čine – za njih. Žene su, kako kažu ovi mladi momci, i podrška i stub društva i svašta rade za svet i pružaju zagrljaje i poljupce. Jedan od mladića kaže da je Osmi mart dan kada se sećamo „vaše borbe za ravnopravnost“. Novi spot počinje izjavom „Osmi mart predstavlja dan kada svaka žena treba biti srećna.“

Saopštenje povodom antimigrantskog skupa u Beogradu

RemarkerPrenosimo, Tekst, Vesti

Prenosimo saopštenje udruženja građana Info Park povodom održavanja ekstremističkog skupa usmerenog protiv migranata 8.marta u Beogradu.
Udruženje građana Info Park izražava najoštriji protest protiv odluke Ministarstva unutrašnjih poslova da dozvoli održavanje antimigrantskog skupa u Beogradu 8. marta 2020. godine, uprkos tome što je poziv organizatora sadržao elemente ozbiljnih krivičnih dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije.

Ko su divni gubitnici mirne savesti

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nacionalizam nije nasilan samo prema drugima, i ne samo na jasno prepoznatljive načine: on ne trpi nikakvu vrstu opozicije. Nacionalizam je diktatura ili, u najboljem slučaju, kao što svjedočimo danas, volja za diktaturom. Oni koji se nacionalizmu uistinu suprotstavljaju, koji dovode u pitanje sam njegov smisao, uvijek se, zapravo, suprotstavljaju diktaturi. Ima u takvom odabiru često nečeg tragičnog, u smislu da suprotstavljanje svijetu zatrovanom mržnjom prerasta u sudbinu kojoj se ne može izbjeći – jer je vrlo često osuđeno na neuspjeh. Ali, moralno djelovanje ne može se mjeriti kategorijama uspjeha ili neuspjeha – kad bismo ga tako procjenjivali, račundžijski, svatko bi unaprijed odustao.

Frejminizam – Gej ljudi su ljudi

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U trećoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) razgovaraju o pravima i diskrimi-naciji pripadnika LGBTQIA populacije u medijima. Da li je za njih prvi istopolni brak u Severnoj Irskoj napredak? Zašto misle da treba promeniti ustav Republike Srbije?

U našem društvu ja ne vidim da je iko sretan

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Nikad svoj život u Sarajevu nisam propitivala kao ovih dana. Sve mi dođe da nešto napišem, kažem, pa se onda presaberem i odustanem. Sve ove dana (iako mi govore da to ne radim) čitam šta mnogi u ovom gradu misle o nama: da nas treba na kolac, metak u čelo, da smo neljudi, nakaze, spominju se neki volovi, a koliko vidim u opticaju je i neka kvazi mozgalica sa šarafima i maticama. Da mi je sve potpuno neočekivano, nije. Ali opet kad čitaš, kad to ljudi napišu i izgovore, logično da se počneš pitati: šta ja više radim ovdje?

Borut Vild

Prostori slobode – Borut Vild

Mia DavidKultura, Vesti, Video

U drugoj sezoni svog video serijala “Prostori slobode”, autorka serijala Mia David i Remarker istražuju fizičke i mentalne prostore u kojima se ljudi osećaju slobodno. Napravljen u formi dijaloga, sagovornici Remarkera govore o temama koje su formativno uticale na njihove profesionalne i lične izbore u životu.

Pogled iza zaštitnog stakla

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Napad traje svega osam sekundi.

Na snimku sa sigurnosne kamere vidimo pet osoba pod kapuljačama kako šutiraju izlog beogradskog Prajd info centra pokušavajući da ga razbiju. Na osnovu visine, građe i brzine kojom su napadači napustili junačku bitku sa gej staklom reklo bi se da je reč o srednjoškolcima. Slučajni prolaznici zastaju na trotoaru dok napad traje, a zatim mirno produžavaju svojim putem.

Zakonski besmisao srpskih ratova

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Slava iz ratova koji se nisu mogli dobiti jedina je, bedna nadoknada invalidima i obolelima – nema obeštećenja za žrtve. Mora da se plati. Državna je to obaveza, da prizna nasleđe zločina i kaže da od nje više niko ne treba da strepi. Da neće više, a ne da se igra ratnim pretnjama i latentnom agresijom. Da obešteti žrtve, porodice ubijenih civila, silovane žene i njihove porodice, ranjene, osakaćene, opljačkane.

Gde je ženi mesto?

Frejminizam – Gde je ženi mesto?

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U drugoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević
(student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) pokušavaju da pronađu odgovor na pitanje Gde je ženi mesto? čitajući u dnevnoj štampi isposvest “muškarca iz Srbije” koji
je očajan jer žene više nisu na istom mestu na kom su bile “pre 300 godina”. Šta Aleksa i Boris misle o svemu tome i zašto je bitno rastumačiti i ogoliti značenja takvih tekstova
saznajte slušanjem ove epizode i priključite se u komentarima svojim odgovorima na pitanje Gde je ženi mesto?

Lingua blablativa – Cancel culture

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Cancel culture ili Call-out culture (još nazvane i outrage kultura) je oblik javnog, najčešće online ponižavanja, osuđivanja i posramljivanja na društvenim mrežama, čiji je cilj da pojedince/ke ili grupe optuže za njihove iznete uvredljive stavove. Odnosi se takođe i na bojkot osobe, najčešće selebritija, kompanije ili brenda, zbog javnog šerovanja određenog stava bilo u njihovoj prošlosti ili sadašnjosti. Cancel kultura ima svoje pobornike/ce najčešće među milenijalsima i gen-Z, dok se protivnici nalaze u starijim generacijama, među politički konzervativnijim ili desničarskim strujama, ali i među selebritijima koji su snosili posledice ove kulture, zasluženo ili ne.

Pogledajte film o prvoj bosansko-hercegovačkoj povorci ponosa

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Vesti

Prva bosanskohercegovačka povorka ponosa održana je 8. septembra 2019. u Sarajevu. Već sama najava povorke, pet mjeseci ranije, izazvala je lavinu osuda, prijetnji, homofobnih i huškačkih izjava. Govor mržnje i netrpeljivost preplavili su društvene mreže i medijski prostor. S druge strane uslijedili su izrazita podrška i pozivi na poštivanje osnovnih ljudskih prava i različitosti. Čini se da niti jedan događaj u zadnjih nekoliko godina nije izazvao ovakvu polarizaciju u bosanskohercegovačkome društvu.

Državni potpis ispod ubistva nevinih

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Već 27 godina izvesno je da se putnici oteti iz voza broj 671 neće vratiti, da su žrtve države koja je učinila sve da falsifikuje okolnosti njihove smrti. Danas se u Srbiji žrtava države koji su bili njeni građani – državljani s pijetetom sećaju jedino oni koje je proglasila za izdajnike.

“Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar 1993. odustao je od budućnosti”, piše na spomen-obeležju u Prijepolju.

Čije su crkve u Crnoj Gori

Andrej NikolaidisPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Znate već kako idu sve balkanske priče… Ako je nešto – na primjer crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti – usvojeno u decembru 2019, da bi se odredio, kako ovdašnji zaljubljenici u prošlost (oni koji, zapravo, preziru budućnost; oni za koje je ponovljena prošlost jedina budućnost koja ih zanima) vole reći „širi istorijski kontekst“, valja nam se vratiti barem nekoliko vjekova unatrag.

Loženje – Trep je novi Pank

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

U ovoj epizodi Loženja razgovaram sa Andrijom Ilićem iz Zicer kolektiva koji trenutno izbacuje pesme koje mi stoje na beskonačnom ripitu. Ono što se može čuti tokom ovog razgovora je to da smo Andrija i ja kolege sa faksa i drugari, samim tim koliko god se trudili da zvučimo ozbiljno, vrlo brzo ulazimo u vrtlog konverzacija koje inače vodimo, a za koje smatramo da treba da se podele sa ljudima koji se ne kreću u istim krugovima kao mi.

O ljudima, bubama i mišljenjima

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Kad sam bila mala, tata mi je na nekoj izložbi, neću da kažem kojoj a i davno je bilo šapnuo: „vidiš, mi se sada divimo ovim crtežima zato što je ispod potpisan ******** ****. A ja sve zamišljam ********* ****** kako sedi sa strane i smeje se jer je on to nažvrljao za tri sekunde na klozet-papiru i poslao nama da se mislimo i grčimo i plaćamo da buljimo da bismo posle imali mišljenje, kao o svemu, tako i o žvrljotinama ********* ******!