Nedopustiva slobodna prodaja ovog izdanja Hitlerovog “Mein Kampf”

Marijana TomaDruštvo, Tekst, Vesti

Na internet prezentaciji knjižare Vulkan, nalazi se reklama za izdanje knjige Moja borba, autora Adolfa Hitlera, Moja borba, koja se može kupiti uz sa popust od 20%, po ceni od 1.320,00 dinara. U pitanju je izdanje Leo Commerc i BEGEN comerc, za izdavača je spomenut Stevan Marčeta, urednik je Armin Medić a prevodilac Nikola Mijanović. Knjiga je izdata 2019. godine, u tiražu od 1500 komada.

Crkva, Željko i teorije zavere

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Ozračeni smo sedenjem pred ekranima i svakodnevnim upijanjem informacija i dezinformacija. Kao 24/7 prisutna onlajn publika, postali smo stručnjaci za sve. Više nije ono „mišljenje je kao dupe, svako ga ima“, sad je „mišljenje je kao ekran uređaja, svako ga ima po više komada i stalno“. Pored nas, kolektivnog onlajn stručnjaka, isplivali su i neki pojedinačni junaci. Neki su jači od korone, a neki su jednostavno usamljeni u svojoj superiornosti.

Morituri te salutant

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ni na Uskrs neki bog otac ne zna gde su novci iz budžeta namenjeni zdravstvu, Srbija analizira svoju knjigu mrtvih, ne znajući šta joj se dogodilo, a evropski poslanici tvrde kako je Vlada želela punu kontrolu nad štampom, kako bi objavljivala samo pročišćene, uglavnom lažne informacije i klevete protiv Evropske unije.

Razvojni put Pegi Olsen

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Razvojni put Pegi Olsen” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o horor filmu: „Nevidljivi čovek“. Nevidljivi čovek je dobio još jednu filmsku ekranizaciju, sada se reditelj Li Vanel fokusira na žrtvu nevidljivog čoveka, Sesiliju Kas (Elizabet Mos). Ona nakon bega od nasilnika i skrivanja kod prijatelja iz detinjstva, počinje da veruje da je bivši partner, hi-tech inženjer optike, Edrijan Grifin proganja i da želi da naudi njoj i ljudima u njenoj blizini.

Da bismo postali bolji ljudi, moramo se baviti i tuđim problemima

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Nedavno je okončan prvi dio programa ovogodišnjeg Modula Memorije, koji je zbog trenutne pandemije koronavirusa sproveden online. Dok čekamo na njegov nastavak, a istovremeno držimo fige da 1. oktobra uživo u Narodnom pozorištu, otvorimo 60. jubilarni MESS, razgovarali smo o ratu, teatru pod opsadom, životu, prisjetili se prvog odlaska u pozorište… Hana Bajrović govori za Remarker.

Pismo iz Prijedora

Refik HodžićDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Dvadeset i pet godina nakon što je okončan rat u Bosni i Hercegovini, proces koji zovemo suočavanje sa prošlošću prošao je puni krug. Od prvih post-ratnih godina obilježenih ubistvima povratnika, institucijama krcatim ratnim zločincima koji će kasnije biti otpremljeni na duge zatvorske kazne, „pravilima puta“ potrebnim da bi se spriječila osvetnička hapšenja povratnika, preko perioda velikih nadanja u novom mileniju, osnivanja Suda BiH i državnog Instituta za nestale, zenita Tribunala u Hagu, Komisije za Srebrenicu i proliferacije raznih inicijativa koje su problematizirale i zagovarale prava žrtava, do sunovrata koji je uslijedio nakon propalog pokušaja ustavnih reformi u aprilu 2006., zaokreta u secesionizam Milorada Dodika i povratka u retorike i politike dehumanizacije i „razdvajanja naroda“.

Prostori slobode – Filip David

Mia DavidKultura, Vesti, Video

U četvrtoj emisiji serijala Prostori slobode, Mia David razgovara sa Filipom Davidom, književnikom, dramaturgom i scenaristom. Za svoje romane dobitnik je između ostalog i nagrade Milan Rakić, nagrade BIGZ, Andrićeve nagrade, Prosvetine nagrade za roman godine. Njegov roman Kuća sećanja i zaborava dobitnik je Ninove nagrade i regionalne nagrade Meša Selimović, za najbolji roman objavljen s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

5G groznica

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Nakon što je proglasila pandemiju COVID-19, Svetska zdravstvena organizacija je rešila da proglasi i infodemiju: poplavu informacija, što tačnih što netačnih, koja izuzetno otežava ljudima da razaznaju pouzdane izvore informacija od nepouzdanih. Mada na prvi pogled deluje kao još jedna moderna reč koja zapravo ne znači mnogo, infodemija u kombinaciji sa pandemijom je ozbiljna stvar, zato što direktno može da ugrozi zdravlje i živote ljudi dajući im netačna uputstva, lažne načine da se zaštite ili ih usmeravajući na pogrešne uzroke.

Korona koalicija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Konovsko-Lončarovska dubioza upozorava stanovništvo da se nalazi na prekretnici, te se stoga novinarima uskraćuje mogućnost da direktno pitaju Vladu, predsednika i epidemiologe iz Kriznog štaba. Predsednikova briga o novinarima. Slavko Ćuruvija, urednik i vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina, ubijen je 11. aprila 1999. Srbija olako zaboravlja.

Politička korektnost – Raskorak između očekivanja i realnosti

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

U prvom delu serijala Gole istine, govorićemo o političkoj korektnosti. Ljuštićemo je kao luk, otklanjati sloj po sloj, dok ne dođemo do same srži, iako smo se rasplakali. Pitate se zašto baš Gola istina? Pa, reći ću vam! Kada dvoje političara razgovaraju, njih ne zanima šta druga strana ima da kaže. Oni se jednostavno obraćaju sa ciljem da sebi izbore dobar politički položaj i da ubede ostale da im se pridruže.

Lingua blablativa – COVID-19: Intimnost

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pandemija korona virusa uticala je na promenu svih aspekata međuljudskih odnosa, pa su tako i seksualni odnosi i dejting promenili oblike i načine upražnjavanja u svakodnevnoj praksi. Socijalno distaniranje uticalo je na to da dejting pređe sa live-a na online, da ljudi počnu masovnije da koriste aplikacije za dejting iako ne izlaze iz kuće, da masturbacija mnogima postaje glavni i jedini oblik seksualnog zadovoljstva, da parovi koji žive sami imaju povećane seksualne potrebe ili se odlučuju da ne koriste kontracepciju.

Spomenar izolacije

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Dvadeset prvi dan izolacije. Svi smo videli svačije gaće i nenašminkane face preko društvenih mreža, svi izlazimo do prodavnice u isflekanim trenerkama, svi smo u istom ili sličnom ludilu. Valjda nam je toliko muka od sedenja u četiri zida da smo nesvesno razvili trend „overshare-ovanja“ intime preko društvenih mreža. Što možda i nije loše, donekle je oslobađajuće.

Hronika masovnog ubijanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ljudi iz Srbije u razgovoru izbegavaju opsadu Sarajeva, ne bi da govore o njoj; obično skreću temu na intervenciju NATO u SRJ. Svakako i na to koliko im je bilo teško zbog bombardovanja Sarajeva. Nema mesta poređenju licemernosti tobožnjeg bola finansijera opsade Sarajeva i odsustva empatije za žrtve progona na Kosovu, praćenog ubijanjem i spaljivanjem kuća, silovanjem, pljačkom. Etničkim čišćenjem kao državnim poslom.

ZUT u doba korone

Biljana SrbljanovićAudio, Društvo, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Nakon što smo poslednjom emitovanom epizodom kao dodole prizvali koronu, bili izbačeni iz etra punih dvadeset dana, vraćamo se našoj vernoj publici “Zadovoljstva u tekstu” epizodom “ZUT u doba korone”. Snimali smo kako smo mogli, zaražena Keller iz karantina, Cerić iz odgovorne samoizolacije, a putem preopterećenog interneta, pa nam zvuk nije najčistiji, a ponekad ni misli.

Moja generacija se ugradila u sjećanja naših roditelja

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Kako ne pričati o koroni, ali opet pričati? Kako ne smarati dodatno svijet, ali opet reći barem nešto: nosite maske!, skinite maske!, ostanite kući! Kako razgovarati o nečemu drugome, a da nije korona? Recimo o književnosti? Recimo o zbirci kratkih priča naslova „Ljetne himne“? Kako spomenuti rat, onaj naš sa oružjem, na koji i sada pomislimo dok skidamo medicinske rukavice? Kako najaviti nečiju novu zbirku „Pivske priče“, koja nastaje upravo sada, u Belgiji, u Leuvenu, dok svijet bjesomučno broji svoje umrle? O koroni, o Mostaru, o zbirkama, o ratu, o prošlosti, o Stranama, o sebi… Srđan Gavrilović, govori za Remarker.

Suočavanje sa prošlošću na Kosovu i Srpska Pravoslavna Crkva: Refleksije iz manastira Dečani

Dr Julianne FunkDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Prisutnost nasilja i patnje poslednjih decenija na Kosovu čini prošlost jednom od najvažnijih tema. Strukturalno, fizičko, kulturno i psihološko nasilje prisutno je na Kosovu u različitim oblicima od 1980. godina do danas. Zbog toga sam bila iznenađena da ne čujem više o nepravdama iz prošlosti dok sam radila istraživanje na Kosovu krajem 2019. godine. Uzevši u obzir moje iskustvo iz Bosne i Hercegovine, gde su zločini iz prošlosti i pokušaji da se pronađe pravda još uvek zajedničke teme, ovaj jasan nedostatak suočavanja sa prošlošću mi je bio zapanjujući.

Pričest vanrednog stanja

Ljupko MišeljićPolitika, Tekst, Vesti

Ili je Carstvo Božije veoma blizu, nikad bliže, stoga pričešće i ispovijed ne mogu da čekaju, ili nema potrebe za brodom spasenja i specijalnim režimom plovidbe. U borbi protiv istine saopštene s tog nivoa anonimnog autoriteta, pogotovo u vanrednom stanju,  nemoćni su čak i Noah i njegova arka.

Rat svih protiv sviju

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Grmi se na gastarbajtere, ljude koji su kupili previše asepsola, šetače, ljude koji su kupili premalo asepsola, zagovornike oštrih mera, kompulzivne kolekcionare toalet-papira, one koji neće na sajam ako se razbole, one koji hoće da se testiraju jer su kinuli brišući prašinu, penzionere, one koji samo pišu o virusu, one koji više neće da čitaju ništa o virusu, na najednom izuzetno živahne penzionere, epidemiologe na TV-u i germofobe među ukućanima.

Hronika prestoničkog groblja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Neki penzioneri i ostatak sveta, ni dosad nisu videli ništa sporno u Vučićevim patološkim istupima, u plakanju i naplakivanju, u pretnjama, izrečenim neprimereno visokim tonovima, u predstavljanju sebe samog kao sveopšteg spasioca koji zna sve o kapacitetima bolnica, kliničkim slikama preminulih “baka i deka”, stanju državnih rezervi, kupovini respiratora na crno… Kasa je kod njega, kupiće dobar komad zaborava.

Frejminizam – Naseliće nas ljudožderi, poješće nam komšiju

HeartefactAudio, Društvo, Vesti

U šestoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) pokušavaju da shvate značenje komentara na vesti iz popularnih medija. Odgovaraju na pitanje ko je ovde ološ i iskazuju svoje mišljenje o kulturi komentarisanja koje je bez ikakvog filtera i razmišljanja komentatora.

„Srpska majka“ i rehabilitacija kvislinga u Srbiji

Milivoj BešlinDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Povodom kontroverznog predavanja nastavnika istorije pred kamerama RTS-a, za đake osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, u kojem je data izrazito revizionistička slika Milana Nedića i kolaboracije u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, prenosimo rad istoričara dr Milivoja Bešlina. Članak koji u fokusu ima društvenu i istorijsku rehabilitaciju najpoznatijeg srpskog kvislinga je objavljen u časopisu Limes plus i neznatno je skraćen i prilagođen za ovu priliku. Oprema teksta je redakcijska.

Lingua blablativa – Pričešće

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U nedelju smo svedočili situaciji da su u Kraljevu dvorišta crkvi u vreme vladinih mera zabrane okupljanja ipak bila ispunjena ljudima. U Novom Sadu je u nedelju pričešćivanje ispred crvke takođe izazvalo burne reakcije u javnosti. Iako broj ljudi u crkvenim dvorištima nije premašivao pedeset, već se kretao uglavnom između 15 i 30, većina prisutnih vernika i vernica se nije pridržavala propisanih mera i saveta vlade i stručnjaka o nošenju maski, rukavica i držanju distance od dva metra između ljudi, a jedan broj njih se pričestio. U medijima i na društvenim mrežama je u nedelju i u danima koji su usledili ova tema podelila kako one unutar zajednice tako je i zaoštrila odnose između „verujućih“ i „neverujućih“.

Šta si radio posle rata, tata?

Miloš ĆirićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Gubimo važnu bitku, bitku za mlade, posebno one generacije koje u javnom govoru klasifikujemo kao ljude koje „politika ne zanima, a ratova se ne sećaju“. Ove godine obeležava se 20 godina od pada režima Slobodana Miloševića. Ljudi rođeni te 2000. godine uveliko su deo društvenog i političkog života, i od svoje najranije mladosti izloženi su stravičnoj kampanji falsifikovanja i negiranja naše nedavne istorije, kroz popularnu kulturu, formalni sistem obrazovanja i pogotovo, kroz medije.

Izolacija – isečci

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Neko je postovao komentar koji otprilike glasi: „Tvoji preci su se borili u Drugom svetskom ratu, sve što ti sad treba da uradiš je da jebeno ostaneš na kauču.“ Naravno, post je namenjen onima koji su odlučili da su ipak pametniji od Majke Prirode i da je super kul da sede u kafićima i sline jedni drugima u pića. I slične super kul stvari.

Sedmica opasnog preživljavanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

U vreme ratnog stanja, nakon jednog novinskog, presuditeljskog napisa, ubijen je novinar Slavko Ćuruvija. Opozicija i njeni prvaci, dikcija je primitivnih propagandnih napisa Kurira, Informera, Alo, ili su se sklonili od zajedničke opasnosti, ili pripremaju puč, sve krckajući milione otete od naroda. Dodajmo ovom roto primitivizmu i patriotizam Večernjih novosti, koje su zadužene da, vođene rukom iskusnog propagandiste Milorada Vučelića, dozirano pljuju gastarbajtere koji su se, evo, dovukli kad su nam najmanje potrebni, neki od njih svesni da su zaraženi, potom dokazano bogate fudbalere (po smernici premijerke Ane Brnabić koja im je spočitnula višemilionske ugovore i povratak u Srbiju), ali i da hvalospevima afirmišu zdravstveno osoblje, apotekarice, kasirke.

Korona virus: Čekić i ples

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Jake mere protiv koronavirusa danas trebalo bi da traju samo nekoliko nedelja, ne bi trebalo da dođe do snažnog vrhunca infekcija posle toga, i sve to može biti urađeno po razumnoj ceni za društvo, pritom spašavajući milione života. Ako ne preduzmemo ove mere, desetine miliona će biti zaraženo, mnogi će umreti, uključujući i bilo koga drugog kome će biti potrebna intenzivna nega, zato što će zdravstveni sistem doživeti kolaps.

Frejminizam – Spremni na ljubav

HeartefactAudio, Društvo, Kultura, Vesti

U petoj epizodi podkasta “Frejminizam” Hartefakt Fonda, koji je u okviru projekta Public! podržala Holandska ambasada, Aleksa Nedić (basista benda “Vizelj”) i Boris Borojević, (student filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu) traže odgovor na pitanje ko je pravi muškarac i čitaju savete koji će im pomoći da to postanu i oni sami.