Čuje se odjek koraka u Nišu

Ana Maria RossiAudio, Politika, Vesti

U prvoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” autorka Ana Maria Rossi razgovarala je sa ljudima koji već mesecima protestuju u Nišu.

Kako građanke i građani Niša gledaju na život u Srbiji u leto 2019 i kako uopšte izgleda život u Nišu danas?

O ovome su govorili Vojkan Mladenović, Goran Milošević, Danijela Stojković, Goran Barun, Dragana Živković, Danijela Đorđević.

Belci na Mesecu

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom “Belci na mesecu”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić obeležavaju pedesetu godišnjicu misije “Apolo 11” koja je zauvek promenila čovečanstvo, ali čoveka čak ni malo. U okviru razgovora o novom dokumentarnom filmu, koji koristi sate i sate originalnog, ali restauriranog filmskog materijala, Keller i Synth postavljaju pitanja – Zašto smo išli na Mesec? Čemu to služi? Kako utiče bestežinsko stanje na spermatozoide, a kako na tradiciju najsumanutijih teorija zavere, da li je Kjubrik režirao lažni Armstrongov hod i postavljanje američke zastave, kako zastava leprša u svemiru kad nema vazduha, i kakve veze imaju Džil Skot Heron, Rajan Goslin, O.J. Simpson, Tom Henks, Kerin Blek, nezaobilazni Tramp i neumrli Dobrica Ćosić sa celom ovom situacijom, slušajte, ako vam se dopada – šerujte i šaljite, mnogo nam znači!

Temat – Antifašizam

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Šta predstavlja antifašizam danas u Evropi, regionu i Srbiji? Kako se Srbija odnosi prema svom antifašističkom nasleđu? Da li su mitovi u potpunosti prekrili istorijske činjenice o II svetskom ratu i antifašističkoj borbi u Srbiji? Kako u Srbiji danas izgleda spoj nespojivog – antifašizma i nacionalizma?

U šestoj epizodi Remarkerovog Temata ‘Antifašizam’ razgovaramo sa istoričarem Milanom Radanovićem, piscem Filipom Davidom, Aleksandrom Sekulovićem, potpredsednikom Saveza antifašista Srbije i arhitektom Ljubicom Slavković.

Genocid i pristajanje na teror

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Zašto se neki do juče pristojan svet odlučio za zlo kad je bilo mnogo prilika da se bezbolno odluči za dobro? Zašto su se neki normalni ljudi preko noći pretvorili u monstrume? Zašto su naši profesori, učitelji, komšije, postali svoja suprotnost? Zašto iko veruje Vojislavu Šešelju? Prekasno je i za pitanja, ostaju konstatacije, mrtvi, prognani osakaćeni, trajno onesposobljeni. Za sve, osim za zaokruživanje.

Izazovi zapadnog Balkana u regionalnom okviru

Tanja TopićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Regionalna saradnja, posebno u trouglu BiH-Hrvatska-Srbija postoji i obliježena je držanjem figa u džepu i licemjerstvom političkih lidera. Posebno od ovakve vrste saradnje pati Bosna i Hercegovina, jer često volim reći „dovoljno je da u Srbiji i Hrvatskoj kihnu, mi ovdje se odmah prehladimo“, jer je licemjerno javno zagovarati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, a istovremeno zdušno i bez kritike podržavati secesionističku politiku iz Republike Srpske. Ili pak vidjeti prostor Hercegovine kao sastavni dio BiH, a podupirati gotovo javno, istina, oprezno, treći entitet, koji bi opet imao etnonacionalno obilježje. Hoću reći da su i Srbija i Hrvatska protiv međunarodnog tutorstva u BiH, a pri tome se sami ponašaju kao tutori nad svojim etničkim korpusima.

Plesom i pokretom do katarze

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

U BiH je veliki broj mladih ljudi koji truju društvo i sebe. Pristajanjem na korupciju, nepotizam, pa i kriminal, oni svjesno uništavaju društvo, a konzumiranjem nacionalizma, turbo-folka i izbjegavanjem umjetnosti, nesvjesno izjedaju sebe. Da ne govoirmo o tjelesnom propadanju kao posljedici izbjegavanja pokreta. Ipak, u ovoj maloj zemlji žive i rade ljudi koji liječe, i ponovno, i društvo, i sebe. Jedna od njih jeste i Ena Kurtalić, koja društvenu katarzu, ali i svoja vlastita duhovna i intelektualna prošičćenja, ostvaruje upravo putem plesa i pokreta, koji su danas, zahvaljujući pojedincima, postali „moćno oružje“ na savremenoj bh. teatarskoj sceni. Ena za Remaker govori o pokretu i plesu bez kojeg ne bi mogla živjeti, predstavi „All Inclusive“ u kojoj sarađuje sa osobama s invaliditetom, ali i nastavku obrazovanja u Ljubljani, djetinjstvu u ratu…

“Čuje se odjek koraka” – novi serijal Remarkera startuje u subotu 20. jula

RemarkerAudio, Društvo, Vesti

Jedne nedelje, početkom jula, posetila sam pet gradova u Srbiji, i razgovarala sa učesnicima protesta, demonstrantima, opozicijom, kako ih već ko naziva… Pitanja su se odnosila na proteste širom Srbije, poverenje u institucije, stanje u medjijima i načinu na koji se informišu, velikom broju mladih koji odlazi iz ove zemlje. Ukratko, pričali smo o životu u Srbiji 2019. godine.

Vremenska kapsula

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Profesorka književnosti u gimnaziji nam je pričala da je neko (ne sećam se ko) sastavljao spisak stvari koje bi trebalo da uđu u vremensku kapsulu čovečanstva. Rekla je da se na tom spisku pažljivo odabranih, najvažnijih stvari koje objašnjavaju nas kao vrstu, našao Šekspirov Hamlet. Ostale stvari nije navodila, ne znam šta mi je bilo da ne pitam, ali ipak je nastavna jedinica bio Šekspir, pa bi to bilo too much information.

Gde su nestali novinari?

Dinko GruhonjićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Iz godine u godinu, Srbija nazaduje na različitim listama organizacija koje mere slobodu medija, što dokazuju izveštaji organizacija poput Reportera bez granica ili Fridom hausa. I Evropska komisija je u Izveštaju o napretku Srbije u evropskim integracijama problem medijskih sloboda stavila u poseban fokus. Istovremeno, iz godine u godinu povećava se broj pretnji i napada na novinare, koji – gotovo po pravilu – ostaju bez sudskog epiloga, čime se šalje signal nasilnicima da je sezona lova na novinare i dalje otvorena.

Nacionalizam je opaka devijacija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nije stvar u tome koja će vlada doći, nego, narod se pomerio mnogo u tom retrogradnom pravcu. Pravcu nacionalizma. I to je, ipak, osnovni ton tih ljudi. Imam još uvek izvestan broj izvanrednih osoba, pojedinaca u Beogradu, koje misle kao i ja, i koje imaju još uvek čvrste ideje o tome šta se događa kod njih i u svetu. Ali, oni, kao i ja, sve manje vidimo nekakvu mogućnost pozitivne promene.

Keller i Synth kao Oprah Winfrey

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

Mini-serija o tzv. „Petorci iz Central parka“ prati živote tinejdžera iz Harlema Antrona Mekreja (15), Kevina Ričardsona (14), Jusufa Salama (15), Rejmonda Santana (14) i Korija Vaiza (16), koji su optuženi, a potom osuđeni za teški napad i silovanje džogerke Triše Mejli (28). Nakon 11 godina, osuđeni ubica i serijski silovatelj Matias Rejes priznaje zvaničnicima da je on silovao džogerku, zbog čega je „petorka“ oslobođena služenja zatvorskih kazni.

Temat – Susedi

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Od svih svojih suseda, od početka XX veka, Srbija nije bila u ratu jedino sa Rumunijom, dok je tokom 1990. ratovala u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kakvi su danas odnosi Srbije sa svojim susedima i dojučerašnjim sunarodnicima? Da li smo ostali neprijatelji, postali dobri susedi, ili nas veže i nešto više od toga?

Na ova pitanja pokušaće da odgovore sagovornici Remarkera u petoj epizodi Temata ‘Susedi’: umetnik Marko Šelić Marčelo, političar i psiholog, Žarko Korać, novinari Teofil Pančić i Dinko Gruhonjić i arhitekta Mia David.

Paketi

Biljana SrbljanovićDruštvo, Politika, Prenosimo, Tekst, Vesti

Halo… šta se ne javljate, koj kurac? Nemojte me zajebavati, ima hitno da mi se javi… To je, ovaj, gore, viša kuća naredila, pa ćete, znate, da ne govorim ovako. Ej. Ovde ima ogroman problem. Ima ogromnih problema. Pa sa ljudima, ovaj, sa paketima.

Kad zaboraviš julski zločin

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Sa presudom o krivici ili bez nje, Srbija se, ne mareći za ishod i cenu, a pogotovu za elementarnu ljudskost i obzirnost, odlučila da bude nevina, pa makar i jedino sebi samoj i prekodrinskom proračunatom i opasnom satelitu. Odlučili su to njeni žitelji, dugogodišnji podržavatelji i zaokruživači Slobodana Miloševića, optuženog za genocid, koji nije dočekao presudu. U međuvremenu, Srbija je slavila podmuklu i licemernu majčicu Rusiju koja je u Savetu bezbednosti uložila veto na predlog nesporne deklaracije Velike Britanije, po principu mene ne košta ništa, a tebi mnogo znači. Ko je ovde pokvareniji retoričko je pitanje.

BH kinematografiji ne treba još dobrih filmova, već onih koji proširuju vokabular

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Može li se film napraviti po instinktu? Može li u njega stati decenija nečijeg života? Može li se stvoriti od privatne video arhive i iPhone klipova? Može li mitsko biće minotaur otkriti šta se nalazi u centru toga labirinta? Može li film promijeniti život autora? Pitanja su koja je sebi postavio mladi bh. režiser Zulfikar Filandra koji je pokrenuo crowdfunding kampanju za svoj prvi dugometražni naslov naslova “Minotaur”, svojevrsni poetski filmski esej, sačinjen od materijala svih filmova koje je do sada snimio, onih koji su ostali nezavršeni, snimaka mobitelom i aparatom, koje je pravio u različitim situacijama i sa različitim ljudima kroz posljednjih desetak godina. Na koncu, riječ je o kolažnoj filmskoj priči o mladosti, protoku vremena, seksu, porodici i prijateljstvu, koja će oživjeti kao bosanskohercegovačko-irska koprodukcija između Experimental Film Societyja i kompanije Kolumbija.

Šta je danas na kompjuterskim ekranima u našim ministarstvima?

Milan AntonijevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Vratiti se u državnu upravu nakon petog oktobra 2000. godine, pokušati da izmenite sistem koji je ratove stvorio i na ratove ćutao, bio je ogroman zadatak DOS-a i svih koji su tada radili na promenama države i društva. Prethodno smo svi učestvovali i u prilično mirnoj odbrani rezultata izbora koje je Milošević pokušao da pokrade, a koji su održani na moj rođendan 24. septembra 2000. godine, da malo i privatizujem ovaj tekst.

Zeitgest sledeće decenije treba da bude međusobno upoznavanje

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Dok pišem ovaj tekst o ispunjavanju očekivanja u našem regionu u prethodnih 20 godina, shvatam da to znači odmeravanje očekivanja koja su manje ili više postavljena pred nas iz vana. To ne znači da su ta očekivanja loša, ili nepoznanica za nas, ili nisu deo naše političke kulture, ali smo toliko postali opterećeni propisanim okvirima, zakonima koje prepisujemo, štikliranjem rubrika, jurenjem agendi, pokušavanjem da dokažemo našu prozapadnu i prodemokratsku orijentaciju, da se čini da se nema vremena da se odrede lokalni kriterijumi na osnovu kojih ćemo moći da merimo kako naša postignuća, tako i naše neuspehe. Došli smo u fazu da se toliko oslanjamo na spoljne faktore i procese, i funkcionišemo unutar instrumenata i okvira koji su postavljeni za nas da su regionalne inicijative veoma retke i često obeshrabrivane. Deo problema je nedostatak političke volje da se preuzme odgovornost i kontrola.

Šredingerova Srbija

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Primera radi, svima nam je, u manjoj ili većoj meri, poznat izraz “Šredingerova mačka”. On potiče od misaonog eksperimenta kojim je 1935. godine austrijski fizičar Ervin Šredinger pokušao da ilustruje primenu ideja kvantne fizike na svakodnevni svet. Maksimalno pojednostavljeno, eksperiment glasi ovako: ako mačku stavimo u kutiju u kojoj postoji 50% šanse da ugine u roku od sat vremena, mačka će u izvesnom smislu biti i mrtva i živa sve dok otvaranjem kutije ne proverimo u kom se stanju ona zaista nalazi. Zbir stanja do trenutka provere zove se superpozicija.

Loženje – Autostoperski vodič kroz Englesku

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

VIZELJ NAJAVLJUJE KOMPILACIJU MLADIH BEOGRADSKIH ROKENROL BENDOVA! U poslednjoj epizodi druge sezone Remarkerovog podkasta Loženje, pod nazivom Autostoperski vodič kroz Englesku, Hrstina Mitić razgovara sa Aleksom Nedićem, basistom benda Vizelj i studentom Fakulteta za medije i komunikacije. Aleksa će ispričati svoje utiske sa turneje po Velikoj Britaniji i Republici Irskoj, pozdravićemo sve irce, Roba iz Exploited-a, organizatora turneje Boba Perišića, hrvate iz bendova Mort, From another mother i Them moose rush i naravno, hvalimo Zokija iz benda Buč Kesidi i pozdravljamo Aleksinu devojku Anu koju možete čuti u epizodi pod nazivom Okovi.

Temat – Sjedinjene Američke Države

RemarkerPolitika, Vesti, Video

U četvrtoj epizodi Temata, Remarker predstavlja odnos Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.

Šta za Srbiju danas znači SAD? Na koji način i u kojim okvirima Srbija definiše svoju politiku prema SAD? Kako građani Srbije doživljavaju SAD?

U ovoj epizodi za Remarker govore profesorka Dubravka Stojanović, Milan Mišić, spoljnopolitički komentaror i Vladan Živulović iz Atlantskog saveza Srbije.

Lingua blablativa – Obljuba

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pre nekoliko dana policajac V.Ž. (43) zaposlen u policijskoj stanici Mionica, uhapšen je i određen mu je pritvor od 30 dana, zbog optužbe da je “obljubio” devojčicu od 13 godina. Kako prenose Večernje Novosti, prijavila ga majka devojčice, kada je pronašla eksplicitne poruke u njenom telefonu. Policijski službenik osumnjičen je da je od marta do hapšenja, koristeći nezrelost devojčice, s njom stupio u kontakt, a potom počinio nedozvoljene polne radnje.

Gospodari budućnosti iz prošlosti i promena koja to nije

Gëzim KrasniqiPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Skoro tri decenije nakon početka raspada Jugoslavije, dve decenije od kraja rata na Kosovu i odlaska Slobodana Miloševića sa vlasti u Srbiji, zemlje nastale na teritoriji bivše Jugoslavije prolaze kroz proces višestrukih transformacija. Sedam novih zemalja je nastalo na ruševinama bivše socijalističke federacije, i danas se sve nalaze na različitim nivoima demokratizacije i evropskih integracija. Međutim, istorija bivše Jugoslavije, njen raspad kao i status nekih njenih država naslednica i dalje su predmet razdora. U ovom pogledu, čini se da u regionu bivše Jugoslavije stvari ostaju iste uprkos velikim promenama.

Zašto sam se preselila u Srebrenicu

Mirza SkenderagićDruštvo, Tekst, Vesti

Kada čujemo da je jedan mladi čovjek napustio Bosnu i Hercegovinu, to više nije vijest i predstavlja samo dio jedne stravične statistike. U 2019. godini u BiH, važna vijest bi trebala biti ona u kojoj je neko ostao, uprkos zaista teškoj životnoj situaciji. Šta onda predstavlja informacija u kojoj je jedna mlada osoba, ne samo ostala, već i odlučila da se iz Sarajeva preseli u opustošenu Srebrenicu, te kako kaže, „zaroni u srž onoga što joj smeta u BiH“. To onda predstavlja malo čudo, kao što je i ljudsko čudo sama ona. Lejla Kusturica, nova menadžerica za ekonomsko osnaživanje porodica u Srebrenici, u organizaciji SOS Dječijih sela u BiH, govori za Remarker.

Nedelja

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

To što vi ovo čitate u utorak, ne znači da meni danas nije nedelja. A nedelja nije dan za opuštanje nego dan kad ti se sve skupi. Ovo je takođe i poslednji dan u mesecu. Tako da, što se tiče skupljanja – double trouble.
Ovog meseca sam htela da idem da gledam „Dizni Fantaziju – uživo“ u produkciji Beogradske filharmonije, ali odložena je zbog kiše. Dva puta. Odloženi su i programi u DKSG-u. Poplavljena je i biblioteka DKSG-a. Studentima koji tamo svaki dan uče biće vraćen novac mesečnih članarina – tako piše na vratima. Otkazani su i programi u Kulturnom centru Magacin – na relativno novoj Maloj sceni u podrumu, formirala se bara. Zbog nevremena je prekinuta predstava „Na Drini ćuprija“ Kokana Mladenovića na Viminacium festu.

Borka Pavićević

Borka

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Da nije bilo Beogradskog kruga, ne bi bilo mogućnosti da se izvede nešto što je jedan pisac rekao: jednog dana će se videti da su najveći izdajnici bili najveći patrioti. Ne bi bilo tog traga i primernosti ili kako da kažem, smisla otpora. Ne bi bilo nekih karijera ili života koji su ljudi nastavili da nešto rade pod tim uticajem bilo da su pisali, snimali, govorili. To obeleži ljude i to vidiš posle, u dugom toku vremena. Ja sam sigurna da će postojati generacije koje će govoriti, pisati, veliko je pitanje pisanje te alternativne istorije, ali do njega će doći. Ljudi istražuju, imaš mlade istoričare, imaš ljude koji rade nešto. Da je to postojalo, a to na neki način spašava jednu sredinu, ali dalje nemaš pretenzije toga spasa. To jedna istorijska činjenica koja je važna kao i druge istorijske činjenice. Ja bih se sada setila opet jedne dosta ključne rečenice Radomira Konstantinovića, a ona glasi: ono što je jedanput u istoriji marginalno, ono postaje u jednom času centralni put.

Loženje – No subject

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

U današnjoj epizodi Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom No subject, Hrstina Mitić razgovara sa Vukomanom Stranjančevićem, ili kako ga ona zove, Vukan Sramnjamnjam. Vukoman nam služi kao primer uspešnog profesionalca koji voli ono što radi, a kada ne radi, opušta se uz televiziju i striming servise preko kojih gleda svoje omiljene serije, serijale i programe. Hristinu i Vukomana smaraju nelegalni načini za gledanje različitih sadržaja, a u ovoj epizodi razgovaraju upravo o tome.

Temat – Ratni zločini

RemarkerPolitika, Vesti, Video

Treća epizoda Remarkerovog Temata govori o odnosu Srbije prema nasleđu ratnih zločina. Na koji način se u Srbiji danas gleda na zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije? Da li Srbija prihvata činjenice o zločinima utvrdjene na medjunarodnim i domaćim sudovima? Koliko će vremena proći pre nego Srbija izgradi odgovoran odnos prema zločinima iz prošlosti.