Nakon što je iz vedra neba, pod pokroviteljstvom Fonda za otvoreno društvo, 30. jula organizovan sastanak vlasti i opozicije povodom izbornog zakonodavstva i uslova u kojima će naredni izbori biti održani, u petak je održan i drugi takav susret. Rezultati su već opipljivi: dogovoreno je da nastave da se dogovaraju. Istini za volju, vlast na sve to dodaje da su zahtevi opozicije glupi, a ona odvraća da u slučaju da ustupaka ne bude sledi bojkot izbora.
Propaganda
What can we learn from the evil spindoctors of our century? A podcast on how to shield yourself from propaganda, including a short detour into hidden manipulative messages in art.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Tamara Skrozza
Život je tamo gde smo mi – Mia David.
Prva sagovornica – Tamara Skrozza.
Slušajte u sredu 14. avgusta u 12 sati.
Korupcija nije neizlečiva bolest
Građani imaju svest o visokoj korumpiranosti državnog aparata, koja nije uvek utemeljena na neposrednom iskustvu. Značajan činilac koji dovodi do takve svesti kod građana jeste činjenica da sumnje u korupciju ostaju neispitane. Šta, na primer, može da misli građanin, koji iz iskustva zna da institucije ne funkcionišu same od sebe, i da nema borbe protiv korupcije bez političke volje, kada sadašnje vlastodršce već sedam godina sluša kako pričaju o korumpiranosti njihovih prethodnika, iza čega nisu usledile osude, često ni krivične prijave? Može jedino da pomisli da ako nisu ni protivnike gonili za korupciju, da tek svoje neće.
Čuje se odjek koraka u Kragujevcu – Drugi deo
U šestoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” poslušajte drugi deo priče sa protesta u Kragujevcu, nekada najperspektivnijeg grada stare Jugoslavije.
Zbog čega protestuju građanke i građani Kragujevca 2019. godine? Kako funkcioniše gradska vlast, kako lokalna i kako se danas živi u jednom od nekada najrazvijenih gradova u Srbiji?
Holandski tinejdžeri
Holandska deca već godinama unazad osvajaju titulu najsrećnije dece po različitim statistikama Unicefa i sličnih organizacija. Postoji formula koju je ovo društvo bar delimično pronašlo, zbog koje su im deca i tinejdžeri okarakterisani kao najsrećniji, a nivo vršnjačkog nasilja je veoma nizak.
Odrastanje – Tinejdžeri
Najstarija generacija tinejdžera u Srbiji, rođena je krajem 1999. ili tokom 2000. godine. Niko od njih ne pamti ratove i sankcije koji su obeležili mladost njihovih roditelja, građanske proteste na kojima su učestvovali, a oni rođeni u jesen 2000. obeležiće ulazak u svet odraslih kada i Srbija bude obeležavala 19 godina od pada Miloševića.
Čuje se odjek koraka u Kragujevcu – Prvi deo
Peta epizoda Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” donosi prvi deo priče sa protesta u Kragujevcu.
Zbog čega protestuju građanke i građani Kragujevca 2019. godine? Kako funkcioniše gradska vlast, kako lokalna i kako se danas živi u jednom od nekada najrazvijenih gradova u Srbiji?
O ovim temama, sa autorkom Anom Maria Rossi razgovarali su: Milovan Milanović, Bojan Stojadinović, Mijoljub Stevanović Ljupče, Suzana Savić, Vuk Đorđević, Aleksandar Glišić, Nebojša Veljković, Aleksandra Živadinović, Ognjen Savić i Zdravko Obradović.
Маме му ебам, кој прв почна
U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Маме му ебам, кој прв почна” Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o dve knjige kratkih priča makedonske književnice Rumene Bužarovske: „Moj muž“ i „Nikuda ne idem“.
Tama i svetlost u avgustu
Još jedna godišnjica je dokaz da se u Hrvatskoj i Srbiji ne može ozbiljno i uspešno baviti politikom niko ko nema sadašnje dominantne poglede na noviju istoriju, pa tako i na Oluju. U Srbiji je “godina nulta” 1995. odnosno insistiranje na vlastitim žrtvama, dok se hrvatske, one iz etničkog čišćenja tokom 1991. podmuklo i falsifikatorski nazivaju odbranom Jugoslavije i zaštitom srpskog naroda od ustaške kame. Hrvatska, pak, ne pokazuje ni minimum napretka u institucionalnoj zaštiti srpskih povratnika, vraćanju njihove imovine i temeljnih prava na život i sigurnost.
Temat – Rusija
Deveta epizoda Remarkerovog Temata za temu ima Rusiju. Kakav je odnos Srbije prema Rusiji, zbog čega su građani Srbije više naklonjeni Rusiji nego ijednoj drugoj zemlji, kako mediji u Srbiji izveštavaju o Rusiji, zbog čega se glorifikuje Vladimir Putin, te kako Rusija ostvaruje svoju moć u Srbiji su neka od pitanja na koje ćemo pokušati da pronađemo odgovor.
Lingua blablativa – Podrška
Nedavno je načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, izjavio da će Rusija kao strateški partner Srbiji dati mnogostruku podršku, te da Srbija, između ostalog ima podršku ruske vojske za “izazove na Kosovu”. Samo nekoliko dana ranije, novi ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko naveo je da će “podržati kompromisno i kreativno rešenje” oko kojeg se moraju dogovarati Beograd i Priština, “a koje bi Rusija mogla braniti u Savetu bezbednosti UN-a”.
Ne smijemo dozvoliti realnosti da nas proguta
Kade me poznanici i prijatelji iz drugih zemalja zapitkuju gdje da odu na ćepave kada dođu u Sarajevo, koju džamiju ili crkvu da slikaju, šta da posjete, ja im kažem samo da dođu za vrijeme Sarajevo Film Festivala, pogledaju film na „Metalcu“, popiju kafu ispred Narodnog pozorišta i izađu navečer i osjete atmosferu grada. Pa će ostati vremena i za ćevape, a sve džamije i crkve u Sarajevu su svakako jednako lijepe. „Dobrodošli na 25. Sarajevo Film Festival“, ove će godine izgovoriti mladi bosanskohercegovački glumac Igor Skvarica koji se u razgovoru za Remarker prisjeća nekih prijašnjih izdanja SFF-a, govori o 25., ali i prolazi kroz svoju karijeru, filmove i predstave, analizira položaj mladih glumaca u BiH i naslućuje budućnost. Svijetlu, vjerujemo.
Godišnji morbidni performans
Ko veruje Aleksandru Vučiću ne vidi ništa neobično u ritmu ponavljanja imenice “suze”; ona jedna iz ranijih potresnih solilokvija (što “nema roditelja”) umnožila se u netalentovane potoke osnovačkih sastava koje (suze) ne mogu da sakupe ni Dunav i Sava. Ornamentalnim detaljima poput grobova i kosti, te nejedinstvom kao opštim mestom propadanja moćnog i hrabrog, nadasve humanog naroda srpskog, zaokružio je srbijanski predsednik duboku mirnodopsko-mobilizacijsku analizu pinkovskog tipa, gotovo pružajući ruku pomirenja plaćenicima i iskonskim nerijateljima.
Čuje se odjek koraka u Subotici
Četvrta epizoda Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” donosi priče sa protesta u Subotici.
Koji su razlozi nezadovoljstva građanki i građana Subotice? Sa kojim problemima se suočavaju u svakodnevnom životu u Subotici, kako funkcioniše gradska vlast i kako uopšte žive u Srbiji u leto 2019?
Lora Dern je i dalje kraljica univerzuma, ostale ne baš toliko
U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“ pod nazivom „Lora Dern je i dalje kraljica univerzuma, ostale ne baš toliko“ govorimo o drugoj sezoni serije „Nevine laži“. Neobično za naš podkast, vraćamo se Monterejskoj petorci o kojoj smo govorili ranije jer sjajne Selest (Nikol Kidman), Medlin (Ris Viterspun), Džejn (Šejlin Vudli), Boni (Zoe Kravic) i naravno Renata (Lora Dern), još uvek moraju da lažu, dok oko njih s mnogo pitanja kruži Meri Luiz (Meril Strip) koja pokušava da sazna kako je stradao njen sin Peri (Aleksandar Skarsgard).
Temat – NATO
U osmoj epizodi Remarkerovog Temata govorimo o NATO paktu, odnosu Srbije i NATO, koliko intervencija 1999. i dalje doprinosi lošem odnosu javnosti u Srbiji prema NATO, šta se podrazumeva pod pojmom evroatlantske integracije i šta bi punopravno članstvo u NATO donelo Srbiji.
Sagovornici Remarkera su Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, Vesko Garčević, bivši ambasador Crne Gore pri NATO i OEBS, Marko Vujačić, politikolog, dr Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za bezbednost i poslanik Srpske napredne stranke, Robert Pszczel, visoki zvaničnik Odeljenja za javnu diplomatiju NATO za Rusiju i Zapadni Balkan, Braninir Filipović, v.d. pomoćnika Ministra spoljnih poslova za bezbednosnu politiku, Aleksandar Radić, vojni analitičar, Goran Svilanović, generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju i dr Savo Kentera, predsednik Atlantskog saveza Crne Gore.
MESS me učinio boljim čovjekom
Bliži se 59. Internacionalni teatarski festival MESS. Ta intimna sarajevska teatarska čarolija tokom koje sve dobija drugu perspektivu. Za sve probleme se otvore rješenja, u mraku beznadežnosti se ukaže put svjetla, život u BiH ne postane bolji, ali barem dobije jedan večernji dodatak nakon napornog radnog dana, s kojim buđenje ujutru i svakodnevna borba na trenutak postaju smisleniji. Jer, teško da postoji mjesto u svijetu gdje je teatar kao živa umjetnost, potrebniji, nego li je to u BiH. Zato se MESS u Sarajevu i BiH bezuslovno voli već skoro šest decenija, čak i ovakav kakav je trenutno, osiromašen i umoran, ali i dalje hrabar, mlad, svoj i uporan poput, bosanskohercegovačkog čovjeka. Poput Belme Jusufović koja je MESS-u posvetila svoj život, a koji joj je uzvratio, čineći je boljom osobom. U susret novom MESS-u koji će se ove godine održati od 28. septembra do 5. oktobra, Belma Jusufović govori za Remarker.
Ljudska prava u Srbiji 2019. godine
Za odgovor na pitanje da li se u Srbiji poštuju ljudska prava potrebno je krenuti od početka. Prvo, ljudska prava se nigde ne poštuju u potpunosti, ali je uz to uvek važno napomenuti da to nikada ne sme biti izgovor za izostanak reakcije vlasti i državnih organa na različite incidente i prakse. Drugo, važno je znati sa kim se poredimo i na koga pomislimo kada govorimo o „kršenju ljudskih prava“. Ako se poredimo sa Severnom Korejom, Kubom ili Iranom, situacija je svakako bolja, ali ovakvo poređenje daje potpuno pogrešnu sliku.
Bižuterijom protiv batina
Nasilje nad ženama jedna je od tema koje periodično iskrsavaju u domaćim medijima nakon naročito surovih porodičnih ubistava. Nakon prvobitnog talasa malograđanskog pijeteta sledi seciranje privatnog života žrtava u potrazi za povodom zbog kojeg je ubica, najčešće muž ili partner, rešio da počini zločin. Sam događaj obično biva označen kao “tragedija” ili “porodična drama”, a neimenovane komšije po pravilu su neutralne kao Švajcarska i iznenađeno govore o počiniocu kao o mirnom čoveku. Oštriju reakciju izazivaju tek oni slučajevi kada se među žrtvama ili svedocima nađu deca. Nasilnici tada postaju “monstrumi”, što je zgodan način da od njih napravimo izuzetke, ekscese koji se tobože silno razlikuju od nekakvih običnih domaćina koji, eto, samo godinama mlate ženu naočigled porodice i retko kada je i ubiju.
Srpska oligarhija i upotreba genocida
Zakon o zabrani negiranja genocida je jedan od najbitnijih zakona u postgenocidnom, tranzicijskom društvu poput bosanskohercegovačkog. Jedina država kojoj bi zakon o zabrani negiranja genocida bio potrebniji nego Bosni i Hercegovini je Srbija. Donošenje takvog zakona je pravni pokazatelj odavanja pijeteta žrtvama. S jedne strane, zbog zabrane negiranja koja je eksplicitna, s druge strane zbog implicitne zabrane autoviktimizacije.
Čuje se odjek koraka u Novom Sadu – Drugi deo
U trećoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” poslušajte drugi deo razgovora autorke Ane Marie Rossi sa građanima Novog Sada.
Zbog čega protestuju građanke i građani Novog Sada? Sa kojim problemima se suočavaju na lokalnom nivou i kako gledaju na život u Srbiji u leto 2019?
Čuje se odjek koraka u Novom Sadu – Prvi deo
U drugoj epizodi Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” autorka Ana Maria Rossi razgovarala je sa ljudima koji već mesecima protestuju u Novom Sadu.
Zbog čega protestuju građanke i građani Novog Sada? Sa kojim problemima se suočavaju na lokalnom nivou i kako gledaju na život u Srbiji u leto 2019?
O ovome su govorili Novosađani i Novosađanke: Predrag Bogovac, Boris Varga, Bojana Karavidić, Brajan Brković, Marija Savić, Saška Raduljkov, Filip Martin, Katica Bengin, Dragoljub Selaković, Aleksandar Dragojlović.
Mesec patriotskog negiranja genocida
Srbija je, po besmislenoj presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, kriva što “uprkos policijskom, vojnom i finansijskom uticaju na bosanske Srbe, kao i informacijama koje je posedovala, da do genocida može doći, nije učinila sve da ga spreči”. Nema pravde, naravno, nema u toj presudi mobilizacije bitangi i probisveta, prebacivanja policajaca i oficira na onu stranu Drine, kao ispomoć, nema isporučivanja begunaca koji su preplivali Drinu Vojsci Republike Srpske da dovrši zlostavljanje započeto u srbijanskim logorima.
Kad je Alvi sreo Ani
U današnjoj epizodi podkasta “Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom “Kad je Alvi sreo Ani”, obeležavamo tridesetu godišnjicu seminalnog rom-koma “Kad je Hari sreo Sali” Nore Efron i Roba Rajnera.
Po čemu je ovaj film zaokrenuo istoriju jednog od najpopularnijih žanrova i kakve je to posledice ostavilo na generacije žena koje mejnstrim Holivud i dan danas ubeđuje da postoji Gospodin Pravi, da je brak jedini cilj i da život mora imati hepiend, inače je greška u nama, Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović, uz specijalne goste Maju, Rubi i Šabana, razmatraju do najsitnijih detalja.
Preporučujemo vam da obavezno odslušate epizodu do samog kraja, samog samog kraja, gde vas čeka jedno iznenađenje.
Temat – LGBT
Sedma epizoda Remarkerovog Temata govori o položaju LGBT zajednice. Kakav je društveni i pravni položaj pripadnica i pripadnika LGBT zajednice? Koji su glavni izazovi sa kojima se oni suočavaju? Kako se i koliko situacija promenila od huliganskog nasilja na ulicama Beograda prilikom prve održane Parade ponosa 2010. godine?
Lingua blablativa – Omča
U brojnim srpskim dnevnim listovima u poslednjih nekoliko dana prenesena je “vest” o navodnom spremanju zavere protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića. “Vest” je potekla od autorskog teksta Ljube Karana, “Omča” za Srbiju, objavljenom u listu Pečat, 19.7. a koji su naknadno kopirale gotovo sve medijske kuće u službi vladajućeg režima, na čelu sa Večernjim Novostima. Opozicija je na tekst reagovala burno, odgovorom koji je zapravo napad i optužba da se zavera zapravo sprema protiv njenih članove a ne vladajućeg vrha.
Džaba nam sve bez stručne kritike
Kritika je jedini nezavisni izvor informacije. Ostalo je reklamiranje, rekla je svojevremeno američka kritičarka Pauline Kael. U BiH je stručna kritika zaista u lošem stanju i preciznije reći, gotovo na izumiranju, ali zahvaljujući nekolicini pojedinaca „stare škole“ i neobjašnjive strasti i volje mladih, ona još uvijek živi. I ono najvažnije, ljubav prema zapisivanju argumentovane kritičke misli, posebno je prisutna kod novih generacija studenata koji upravo u kritici prepoznaju priliku za ostvarenje svoga spisateljskog talenta. Jedna o njih je svakako i studentica dramaturgije na ASU Sarajevo Emina Kovačević koja zajedno sa nešto starijim kolegama Elvisom Ljaljićem i Seadom Vegarom, govori za Remaker. O kritici. Filmskoj, književnoj, teatarskoj. Kritici.
The war on drugs
Fifty years ago American president Richard Nixon introduced us to a new war: the war on drugs. All presidents that followed, Republican and Democrat alike, unite in celebration of this American institution. It seems the perfect moment to see how the war is progressing, are we getting any closer to winning, or should we be sharpening our knifes for another half a century to come?
Priče o preranom sazrevanju dece Sarajeva
Dosad nam je ovdje ušlo 40.000 posjetilaca, ali nijedan zvaničnik, možda pokoji političar iz opozicije, strani parlamentarci. Uvek smo imali jasan stav, još na početku, kada nismo imali stalnu postavku, bilo je i prijetnji. Nema kompromisa, nema prostora za manipulaciju, zloupotrebu, za politički marketing.





























