Lingua blablativa – Astroqueers

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U poslednje vreme, ne može se tačno ispratiti koliko meseci ili godina unazad, sve veća popularnost horoskopa i čitanja natalnih karata je sada definitivno na svom vrhuncu. U Velikoj Britaniji broj Google Search-eva za “natalnu kartu” udvostručio se u periodu između novembra 2013. i novembra 2018, a od 2017. godine sve je veći broj unosa “astrološka kompatabilnost” u Google pretraživač.

Mini Šengen – šta nam je još neophodno osim brisanja granica

Goran MiletićNajčitanije, Politika, Region 2020, Tekst, Vesti

Kada živite balkansku stvarnost punu iracionalne mržnje koja je dovodila do najdrastičnijih povreda ljudskih prava (bez pravde za žrtve), onda ne možete jednostavno odbaciti ideju koja nam je predstav-ljena kao ‘mini-Šengen’. Ne možete biti protiv toga da Srbija i Albanija, koje su komunicirale samo onda kada su baš morale, sada uspostave jedinstveno tržište radne snage, drastično lakši protok roba i kretanje samo sa ličnom kartom.

Kako sam progovorila pirinčem

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Ovo nije savet kako izlečiti depresiju, funkcionalnu depresiju, distimiju, lančanu tugu i osećanje beznađa… Šta god da vas guši i nadate se da ćete naći (instant) rešenje – nisam kvalifikovana da ga nudim i osećam obavezu da se ogradim zbog poštovanja prema težini svačijeg individualnog problema. Ovo je iskustvo koje je mene dovelo do alata za spas i delim ga zato što se o ovim stvarima i dalje ne govori dovoljno.

Dopis iz enklave uma

Ljupko MišeljićPolitika, Tekst, Vesti

Prethodno kolo Velikog regionalnog bratoubilačkog kupa proteklo je gotovo neprimjetno. Takmičenje osmišljeno da skrene pažnju s neriješenih unutrašnjih pitanja doživjelo je težak krah. Početak 2020. godine daje nadu da još uvijek nije sve propalo.

Svako ko sluša naše pjesme, treba da zamisli svoj nadrealni film

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

„KOSMO i Kviteri“ su novi bend na sve raznovrsnijoj savremenoj bosanskohercegovačkoj muzičkoj sceni. Upravo su izdali svoj prvi album i iako je genijalan, oni trenutno ne mogu svirati uživo, jer je u međuvremenu polovina članova napustila BiH. Priželjkuju ponovno okupljanje i da ponovno dobro „krhaju i pjevaju i usput pritišću pravu dugmad na instrumentima“. Oni su aosocijativna slika i prilika BiH. Oni su blaženstvo u užas. Govore za Remarker.

Politika sećanja na Operaciju Oluja i devedesete u Srbiji

Jelena ĐureinovićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Državne komemoracije događaja iz ratova devedesetih godina na području bivše Jugoslavije počele su u Srbiji tek nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke, posebno od 2014. godine kada je Aleksandar Vučić postao premijer. Promena političke konstelacije podrazumevala je i menjanje fokusa državne politike sećanja sa antikomunizma na etnifikaciju prošlosti, dve najdominantnije prizme interpretacije prošlosti u službenoj politici sećanja Srbije od početka devedesetih godina.

Prava istina?

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Potraga za dvanaestogodišnjom devojčicom koju je oteo višestruki silovatelj Ninoslav Jovanović konačno je okončana, otmičar je nakon duge potrage uhapšen i u pritvoru čeka suđenje, ali to iz nekog razloga nije svima dovoljno zanimljiv epilog.

Sa okusom mora, sa okusom krvi

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Niko se neće ubiti između dva stroja mobilisanih oslobađača srpskih svetinja i zaštitnika ognjišta, poput Miroslava Milenkovića na pijaci u Šidu, niko neće dovesti transporter pred Skupštinu, kao što je to učinio rezervista Vladimir Živković, pozivari će dolaziti na adrese sa kojih su odavno negde daleko odselili potencijalni dezerteri, nesuđeni vlasnici PTSP. Od urlatora sa ulica izdvojiće se desperadosi spremni da za nekim novim Arkanom krenu u pljačkaško-koljački pohod, ko zna kada će valjati režimu. Na platou ispred zgrade u kojoj stoluje predsednik Srbije, ostaće aktivistkinje Žena u crnom, a aktivisti će razviti sačuvani transparent na kojem piše “Za sve poginule u ratu”. Napašće ih novi (ili stari) Dragoslav Bokan (ne bi mu bilo prvi put), možda će debitovati Boško Obradović, Vuk Jeremić i slični.

2019

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Niste jedini kome se 2019. učinila dužom od 365 dana. Većina ljudi u Srbiji ima utisak kao da je u njoj bilo dovoljno dešavanja za barem dve godine, između ostalog i zbog toga što se spisak afera naprednjačke vlasti otegao kao red pred jedinim otvorenim šalterom u pošti.

Strategija nacionalne agresije

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Sve je ovih dana bilo naizgled bajkovito, onako, veselo, tradicionalno kafansko prednovogodišnje slavlje, osvetljeni gradovi i spot Aleksandra Vučića; ministar policije, nakon gomile laži i bedastoća saopštava i jednu istinu (nakon deset dana traganja pronađena je oteta devojčica); Narodna skupština donosi Strategiju odbrane i Strategiju nacionalne bezbednosti Srbije, a u skupštinskoj sali nove epizode postšešeljizacije, tuča niskog intenziteta, ali sa skromnim epilogom (nijedan poslanik nije iznet iz sale). Sve je, dakle, bilo normalno, kao što to u Srbiji biva, spremno za sporovozni pogled na proteklu godinu, makar i samo na neke izjave (o tome nešto kasnije) koje su je obeležile, kada se začula pucnjava iz Podgorice, da nas malo podseti na 1991, ili 1992.

Novogodišnji FOMO

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Najviše se odnosi na to što živim u maloj zgradi (tri sprata, 12 stanova) ceo život, a ne poznajem svoje komšije. Ni ljude iz zgrade prekoputa, a moja terasa je baš blizu njihovih prozora. Oko praznika me uvek stegne potreba za pripadanjem pa valjda zato, malo i na silu, pridajem značaja svakom kontaktu i pogledu. Pre neki dan sam se gledala s komšinicom iz zgrade prekoputa dok sam hranila golubove. Komšinica je otvorila prozor, a ja sam se iskezila, spremna da razmenim par vedrih, pretprazničnih rečenica o tome kako sam super osoba što hranim golubove svaki dan. Međutim, ona se prodrala da joj je drago da je napokon „uhvatila na delu ludaču koja gaji leteće pacove“.

Lingua blablativa – Filteri

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Tekst, Vesti

Sve je više Instagram filtera čijom primenom lice deformnišemo u raznim pravcima – od slatkih životinjica do vanzemaljaca. Jedan od bizarnijih koji je kružio je onaj gde od ribe ili gmizavca polako evolucijom stižeš preko majmuna do sebe. Neki ne manje bizarni simuliraju plastičnu hirurgiju u svom ekstremnijem vidu. Šta je poenta ovih filtera, čemu oni služe i koje su njihove društvene posledice?

Bez suočavanja s prošlošću nema izgradnje budućnosti

Dženana Karup DruškoPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Dok Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, javno promovira ideju tzv. Malog šengena u regionu, zajedno sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, u kome bi prije svega bila omogućena sloboda kretanja ljudi, roba i usluga (po uzoru na Evropsku uniju), mediji objavljuju spiskove (navodno osumnjičenih ratnih zločinaca) napravljene u Banja Luci i Beogradu na kojima je oko 3.500 pripadnika Armije Republike BiH i HVO-a. Na spiskovima su najviši politički, policijski i vojni dužnosnici nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine koji su učestvovali u odbrani zemlje od 1992. do 1995. godine. Zemlje koja je, kako je dokazano u Haškom tribunalu bila napadnuta od strane Srbije i Hrvatske.

Vi nama pare – mi vama ordenje

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ključne odrednice srbijanskog društva u poimanju bliske prošlosti su potiskivanje ili poricanje zločina iz devedesetih, uz slabo vidljivu, u široj javnosti nedovoljno prezentovanu, kritiku koja, po pravilu, dolazi iz miljea civilnog društva, ali i od pojedinih intelektualaca, umetnika, javnih ličnosti. I dok su vredni projekti suočavanja s prošlošću slabo vidljivi u široj javnosti, osuđeni ratni zločinci u Srbiji mogu računati na publicitet, na dobro posećene, promovisane tribine i objavljene knjige, pa i čitava sabrana dela.

First World problems

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „First World problems” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o filmu „Priča o braku”.

„Supružnici imaju pravo na razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu. Sporazum o razvodu obavezno sadrži i pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine. Sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati oblik sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ili sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog prava.” – Član 40. domaćeg Porodičnog zakona.

Safer Grbić: Moja pisanja u književnosti su dnevnici mojih strahova

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sa 16 je godina počeo pisati zbog straha od nepravde, subjektivnog osjećaja ugroženosti, nelagode. Zatim je sa 17 objavio svoju prvu knjigu „Noćnik čuvara Tešnja“, uvršten je među deset najboljih mladih pisaca na Balkanu, a ove godine je osvojio godišnju nagradu Hrvatskog književnog društva za najbolju objavljenu knjigu izvan HKD-u. Njegovu petu, djelo iz filozofije religije naslova „Al-Birunijev uvod u hinduizam“. I dalje piše zbog istog straha.

Suočavanje sa prošlošću u Srbiji

Marijana TomaDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Remarker pokreće novi serijal tekstova na temu ‘Kultura sećanja i politike zaboravljanja’, u okviru kojeg želi da otvori prostor za oživljavanje javne i stručne diskusije o pitanjima suočavanja sa prošlošću i tranzicione pravde.

U okviru rubrike objavljivaćemo tekstove stručnjakinja i stručnjaka koji se pitanjima tranzicione pravde bave iz različitih aspekata – kroz analizu praksi memorijalizacije, doprinosa umetnosti kulturi sećanja, analize krivičnog procesuiranja i njegovih dometa i nedostataka, vansudskim inicijativama civilnog društva i državnim naporima da se utvrdi i prizna odgovornost, te pitanjima tranzicione pravde i evropskih integracija.

Atrofija

Mina ĆirićFOMO, Kultura, Tekst, Vesti

Šta će biti posle? bio je naziv ovogodišnjeg HFestivala koji organizuje Hartefakt. U nedelju, 15. decembra, bio je poslednji dan. Došla sam na koktel zatvaranja da se kucnem s kolegama, da se fotkam i da mahnem radovima studenata Fakulteta likovnih umetnosti, koji su bili postavljeni u galerijskom prostoru u toku trajanja celog festivala.

Izazovi preskupog nacionalizma

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Jedan od uspešnijih spoljnotrgovinskih poteza Ruske Federacije nesumnjivo je veto u Savetu bezbednosti na Predlog rezolucije Velike Britanije o genocidu u Srebrenici, uložen 2015. Suština britanskog dokumenta u tumačenju srbijanske vlasti bila je staviti “žig na čelu srpskog naroda”, da osim za genocid Srbi, potpuno nevini, budu krivi i za dva masakra na sarajevskoj pijaci Markale. Zahvaljujući Rusima, smatra zvanična Srbija, Srbi nisu pobili ljude na Markalama, pa, po toj logici, nije bilo ni masovnih grobnica civila sa Kosova, pogotovu batajničkih. Jer, Srbi ništa ne priznaju, a u tom zlikovačkom poduhvatu produženja rata i vređanja žrtava imaju moćnog saveznika.

Lingua blablativa – They

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Tekst, Vesti

Pre nekoliko dana je najstariji američki rečnik Merriam-Webster objavio da je reč godine zamenica “THEY”. Rečnik je ovu zamenicu u svoj korpus dodao u septembru ove godine, ističući da se u 2019. pretraga reči povećala za 313% u odnosu na prošlu. Navedeno je da se zamenica sve češće koristi u e-mailovima, na konferencijama, u Twitter bios-ima, kao i u svakodnevnom iskustvu.

Paralelna stvarnost u Vučićlendu

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

„Grad i grad“ Čajne Mjevila je naučnofantastični krimi-roman sa vrlo specifičnim mestom radnje. Ona se odvija u dva grada-države, Beselu i Ul Komi, koji se posve bizarno nalaze – na istom mestu. Neki kvartovi su potpuno u Beselu, neki u Ul Komi, a mestimično se ulice ili građevine nalaze na mestima gde prestaje jedan a počinje drugi grad. Da sve bude komplikovanije, iako su prostorno isprepletani, njihovi stanovnici namerno brišu iz svoje svesti („obneviđaju“) građevine, ljude i događaje koji pripadaju drugom gradu, čak i kada se nalaze tik pokraj njih. Vide ih ali potiskuju tu činjenicu. Kada se neko ogreši o pravilo o ignorisanju drugog grada, to se naziva „proboj“, a prekršioca pod hitno hapsi i odvodi istoimena tajna policija. Zapamtimo te pojmove.

Za vlastita zla se uvijek nađe opravdanje

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Nijedan nacionalizam se ničim ne može pravdati jer je svaki od njih sebičan i usmjeren samo na sebe. Čak i kad je defanzivan, bez ambicija i aspiracija da se širi i ovlada drugima, on je destruktivan, jer ljubav prema naciji želi postaviti kao vrhovno dobro. U tom kontekstu je i svaki patriotizam bolestan jer je i ljubav prema domovini jedan oblik zarobljavanja čovjeka. Kad god ljudi imaju jaku potrebu da se identificiraju s domovinom, državom, vjerom, zavičajem, to pokazuje da nisu dovoljno samostalni i potvrđeni kao individue. Dakle, ne postoji pozitivan nacionalizam ni patriotizam koji u konačnici ne bi bio isključiv jer se vodi željom da ljude tjera na ljubav prema domovini.

Osteopenia i digitalni botoks

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „Osteopenia i digitalni botoks” Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o novom filmu „Irac” koji je režirao Martin Skorseze.

Njegova najnovija gangsterska priča zasnovana na romanu „I Heard You Paint Houses” Čarlsa Branta, fokusira se na tri lika: Frenka Širana (Robert De Niro) kamiondžiju i ubicu, Rasela Bafalina (Džo Peši) mafijaša iz Pensilvanije i Džimija Hofu (Al Paćino) predsednika sindikata.

Logori u Srbiji: Brižljivo čuvana istina

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Uz ispoljavanje prezira prema žrtvama srbijanskih logora, država nastavlja prikrivanje masovnih grobnica u kojima se nalaze tela nestalih Hrvata. Hrvatska godinama bezuspešno traži nestale, a iz zvaničnog Beograda dobija cinična obećanja i neizgovorene laži.
Nakon obeležavanja godišnjice pada Vukovara, ušli smo u novu godinu stida koja će, po pravilu, u Srbiji biti iskorišćena za prećutkivanje i falsifikovanje zločina tokom Vukovarske operacije i nakon nje, negiranje postojanja logora na teritoriji Srbije, kao i iživljavanje nad žrtvama kojima se negira pravo da budu obeštećene za ugrožavanje života mučenjem koje ima trajne posledice.

Zapustili smo korov fašizma

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Mislim da se najčešće pogrešno upotrebljava pojam mržnja i da su Milošević i Tuđman, kao i svi njihovi sledbenici, medijskim i drugim ispiranjem mozgova uspeli da postignu kritičnu masu strahova kod ljudi, kako bi opravdali ratove koje su dogovorili i vodili. To što gledamo, čitamo i pratimo svakodnevno već trideset godina, na sreću, nije prava mržnja, već samo manifestacija netrpeljivosti koju od podanika traže i zahtevaju politički i verski naredbodavci.

Kraljica srce

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu” pod nazivom „Kraljica srce” Biljana Keller i Vladimir Cerić govore o trećoj sezoni serije „The Crown”. Kada Elizabeti II (Olivija Kolman) predstave nacrte nove poštanske marke s njenim „zrelim“ likom, čini se da će se nova sezona serije fokusirati na „majku četvoro dece i ustoličenu vladarku“ kako je opisuje njen lični sekretar. Međutim, reditelj Piter Morgan znatno više pažnje i vremena posvećuje princu Filipu (Tobajas Menzis) i mladom Čarlsu, princu od Velsa (Džoš O’Koneru), dok bračni život princeze Margarete (Helen Bonam Karter) i „zakulisne radnje“ kraljice majke Elizabete Bouz-Lajon (Merion Bejli) i lorda Mauntbatena (Čarls Dens), čini se, mnogo više utiču na razvoj događaja u Bakingemskoj palati nego (često leđima okrenuta kameri) Elizabeta II.