Nabavićemo uniforme Vojske Republike Srpske ove svečane je l’ tako, imaju ove ratne, a više od polovine vojnog stroja biće obučeno u unifome Vojske Republike Srpske, a jedan dio biće obučen u uniforme Trećeg pešadijskog Republika Srpska puka da se vidi kontinuitet, i to, ja mislim da bi mogao da bude problem.
U zemlji ubica na brdovitom Balkanu
O Danu pobede nad fašizmom i Danu Evrope treba promovisati evropske vrednosti; ima ih u Srbiji, ljudi u nemogućim uslovima uspevaju da se bave svojim poslom i dostižu vrhunske rezultate, ali nisu oni za pokazivanje, ne izazivaju efekat jedinstva, istosti, pripadnosti odabranoj naciji, i nadasve blaženi osećaj saučesništva u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
Lingua blablativa – Kompromis
Reč kompromis toliko puta čujemo u svakodnevnom govoru, najčešće kada je reč o međuljudskim odnosima, preciznije partnerskim, a još preciznije heteronormativnim partnerskim vezama, koliko je čujemo u izveštavanju o spoljnoj politici. Kao i svaka reč previše puta upotrebljena u različitim, često neadekvatnim kontekstima, poput demokratije ili fašizma, i kompromis gubi svoje originalno značenje i postaje floskula javnog ili svakodnevnog govora koja zapravo služi kao zamena za “ostajanje pri svom” ili potpuna “predaja” pred drugim.
Anatomija dozvoljenog nasilja
Ne može tako, pojavi se gomila bitangi i normalan čovek mora da se izvinjava što je Albanac. I da bude “Đura”. Nije Mon Đuraj Đura, iako pristaje na to posrbljivanje (možda prećutno), ne treba da pominje da njegova deca idu u vrtić, da donira užinu za siromašnije osnovce. Niti bi pomenuo. Da nije raspojasanih izaslanika iz skupine “Levijatan”, jednog narodnog poslanika, te onih koji su se prepoznali u njihovim frustracijama.
Rob Miller: War crimes trial as the lesson on humanity
When Rob Miller and Henry Singer decided to make a film on Ratko Mladić trial in 2012, they did not anticipate to spend hours and hours in the next five years interviewing prosecutors, defenders, and witnesses after they leave the ICTY’s courtroom. More than a thousand hours of recorded material was used to prepare a documentary film – The Trial of Ratko Mladic
Koliko Srbiju koštaju ratovi?
Srbija jeste bila u ratu, ali, kada treba isplatiti veterane, omogućiti im da i u miru prežive, institucije, suštinski, posežu za Miloševićevom spasonosnom floskulom koja čuva državnu kasu. Iza svega stoje apsolutno negiranje krivice za rat i tragedije, uprkos preziru savremenog sveta, gnušanju nad prvi put ponovljenom genocidu posle Drugog svetskog rata na teritoriji Evrope, nad logorima kao državnim projektom koji ide uz projekat zaokruženja zapadnih granica nove države.
Deca 90ih – Aktivizam
U novoj epizodi “Deca 90ih” razgovaramo sa Mašom Milutinović o aktivizmu. Maša je rođena početkom 1991. godine, u porodici koja je bila veoma politički aktivna. Od malih nogu, Mašu je njena majka vodila na demonstracije 1996-1997. godine, što je i uticalo da se ona već u srednjoj školi opredeli za aktivizam, prvo u okviru Inicijative mladih za ljudska prava.
Vrata za zločine ostaju širom otvorena
Mnogo pre atentata na njega i njegovu porodicu bilo je izvesno to da mnogima smeta pisanje kojim je razobličavao novi srpski patriotizam – ubijenih civila, uništenih gradova i sela, progona i deportacija nesrba. Novo crtanje granica tenkovima. Udario je na temelje režima, na kontinuitet sa ratnom politikom, nije imao iluzije da će pobediti ali je dokazao da veruje kako jedino suprotstavljanjem može da sačuva svoje dostojanstvo i ugled profesije. Većina je nepokolebljivo ćutala.
Banjalučka represija psihijatrijskog pacijenta
Danas se konstruiše jedna nova srpska istorija 90-ih s obje strane Drine, koja treba da relativizuje sve ono što se tada dešavalo i Srbe prikažu kao najveće žrtve. To je istorija pravljena za Srbe i koja nema mnogo dodirnih tačaka sa onom istorijom koja je dominantna u svijetu.
Deca 90ih – Opsada Sarajeva
U novoj epizodi “Deca 90ih” razgovaramo sa Sofijom Todorović o opsadi Sarajeva. Sofija je rođena u Beogradu 1992. godine, u vreme početka opsade Sarajeva. U njenoj porodici se nije previše razgovaralo o ratovima, iako joj je otac dobrovoljno otišao na ratište odakle je kasnije pobegao, i o čemu nikada nije želeo da razgovara.
Olako obećani oproštaj
Mirjana Marković nije bila optužena ni za kakav zločin, njena stranka Jugoslovenska udružena levica bila je koaliciono-parlamentarna, imala je ministre u vladama, namireno i zadovoljno članstvo; ličila je na igračku poklonjenu uplakanoj devojčici koja se vrlo brzo istinski zaigrala tuđim životima, pokazujući autentični talenat za nasilje, laž, pokvarenjaštvo, podmetanje, iživljavanje nad slabijima.
Lingua blablativa – Štrajk glađu
U četvrtak, 11. aprila ministar odbrane Aleksandar Vulin najavio je da će u petak u 11.55 otpočeti štrajk glađu, zbog kako je naglasio “nasilja koje nad Srbijom spovode Boško Obradović, Dragan Đilas i Vuk Jeremić”.
Zaustavite Srbiju i Hrvatsku, da ne bude novog rata u Bosni
Senad Pećanin je danas sarajevski advokat i politički analitičar. Osnivač je, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik nedeljnika Dani, magazina koji je tokom rata u BiH, pod teškim i opasnim pritiscima, sačuvao dostojanstvo i čast novinarske profesije. Razgovor za Remarker obavili smo u vreme obeležavanja još jedne godišnjice početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, zapravo početka opsade Sarajeva.
Lingua blablativa – Fašizam
Jedna od reči koje u poslednje vreme toliko često čujemo u javnom govoru, bilo političkom, bilo svakodnevnom, a o politici je bez sumnje – fašizam. Upotreba ove reči je gotovo uvek neadekvatna, proizvoljna i neretko je u vezi sa optužbama u svrhu diskreditovanja političkih odnosno ideoloških protivnika/ca.
Loženje – Presek stanja
Današnja epizoda Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom “Presek stanja” tematski se naslanja na prethodnu i bavi se protestima i željom mladih za promenama. U ovoj epizodi razgovaram sa Pavlom Terzićem i Gavrilom Vučetićem, studentima fakulteta dramskih umetnosti koji iznose svoje mišljenje i utiske, kao i svoje snove i želje.
Dugačka sjenka Bijeljinskog aprila: O tome se malo govori, a mnogo ćuti
Prenosimo tekst “Dugačka sjenka Bijeljinskog aprila: O tome se malo govori, a mnogo ćuti” autora Vojislava Durmanovića, gimnazijalca iz Bijeljine
Kome i koliko nedostaje glas Srđana Šušnice
Daleko od Bosne i Hercegovine Srđan Šušnica i njegova porodica provode emigrantske dane. Javno izgovorena bespoštedna kritika banjalučkog režima bila bi lekovita.
Loženje – Na terenu
Današnja epizoda Remarkerovog podkasta Loženje pod nazivom “Na terenu” bavi se protestima i njihovom značaju. Razgovaram sa Jovanom Krstićem, studentom politikologije na Fakultetu političkih nauka koji iskazuje svoje viđenje inicijative građana i koje su njegove želje i ideje.
Srbija i Sarajevo: Obračun sa neželjenom istorijom
Još jedan april podseća nas na faktografiju smrti i živote žrtvovane za velikosrpsku ideju nove, etnički čiste države, na suštinski, beskompromisni i okrutni obračun jednog naroda sa realnošću.
Lingua blablativa – Ljubim ruke
Poljubac koji je u onom „idealnom” obliku, u kojem ga, po pretpostavci, većina ljudi shvata, zamišljen je da bude čin privrženosti i jednakog učešća u njoj, dok forma poljupca u ruku ili prsten samo potvrđuje da naša (Zapadna ali i šire, mnoge bliskoistočne) kultura, u srži ideje o iskazivanju ljubavi i privrženosti, ima utkane ideje o potčinjavanju.
Rat je ozbiljan posao
Mirko Mlakar počeo je da se bavi novinarstvom kao gimnazijalac, u zagrebačkom Poletu. Bio je novinar i urednik u beogradskim (NON, Borba, Vreme i NIN) i zagrebačkim novinama (Jutarnji list, Globus i Poslovni dnevnik), a pisao je i u sarajevskom Oslobođenju, splitskim listovima Feral Tribune i Nedjeljna Dalmacija, u riječkom Novom listu
Patriotizam masovnih grobnica
Spremna na pomirenje sa NATO, ali bez pominjanja žrtava svoje mašinerije masovnog ubijanja i progonstva Albanaca sa Kosova, sa vidljivim simptomima opasne neuravnoteženosti, Srbija je obeležila dve decenije od početka intervencije NATO u tadašnjoj SR Jugoslaviji.
Lingua blablativa – Deca
Upad pripadnika/ca pokreta „1od5miliona” predvođenih predsednikom pokreta Dveri, Boškom Obradovićem, u zgradu RTS-a, te hapšenja koja su nakon toga usledila, izazvali su bujicu reakcija u javnosti. Policija je u nedelju 17. marta uhapsila organizatore protesta…
Jedna presuda za mnogo smrti
Prvi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, vrhovni zapovednik njenih genocidom ovenčanih formacija, osuđen je na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Karadžićeva odbrana, istakao je prilikom izricanja presude sudija Vagn Joensen, nije uspela da dokaže da on nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kao ni za terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperiskim napadima tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH.
Proleće, a žene žive u Srbiji
Počela bih od kraja, od reakcija na kačenje kecelja na spomenike. Bilo je vidljivog straha. Možda se očekuje da pišem o položaju žena u Srbiji, ili da citiram statistike o nasilju, ili da dam neki opšti uvod o diskriminaciji.
Lingua blablativa – Histerija
Kada je predsednik Pokreta slobodnih građana Sergej Trifunović u svom odgovoru na pitanje pevačice Kristine Kovač zašto nije saznao ime napadača Ksenije Radovanović (Pitao si? Ne rece to nigde.), pre nekoliko dana na svom tviteru napisao: Čitaj Kiki.Ne mogu svima da odgovaram na ista pitanja.
Beogradska revizija, ili kako dokazati nevinost zlikovca
Sve je logičnije i razumljivije, ukoliko nema nikakve veze sa zdravim razumom, jedna je od temeljnih postavki srbijanske propagande koja se, od početka realizacije velikosrpske hegemonistične ideje oslanja na tako spasonosnu autoviktimizaciju. Jer neprijatelji Srba proglašavaju Srbe krivima, štaviše, čine zločine prema svojima, ne bi li Srbi ispali krivci. Odavno se ne postavlja pitanje zašto.
Odnose Hrvata i Srba graditi usprkos vladajućim bandama
Viktor Ivančić, novinar i pisac koji objavljuje širom bivše Jugoslavije, u Beogradu je nedavno govorio o knjizi “Iza sedam logora”, čiji je koautor (Nemanja Stjepanović, Hrvoje Polan, Viktor Ivančić, u izdanju Foruma ZFD). U intervjuu Remarkeru govori i o tome kako gleda na činjenicu da su objekti izgrađeni za promovisanje kulture i stvaralaštva postali toponimi zverskog mučenja i ubijanja drugih i drugačijih.
Memorijalni kompleks Boško Buha
Dana 21. februara 2019. godine Agencija za licenciranje stečajnih upravnika objavila je u dnevnim listovima Politika i Večernje novosti obaveštenje kojim je želela da informiše sva „po-tencijalno zainteresovana lica“ „da se otkazuje prodaja nepokretne i pokretne imovine stečajnog dužnika“ Ugostiteljsko turističkog preduzeća Putnik Prijepolje „grupisane u celinu 2 i celinu 3 koja je zakazana za 28. 3. 2019“. Navedena informacija, na prvi pogled, i ne otkriva previše.
Konfuzija i moralni debakl intelektualne elite
Ivica Đikić, novinar tjednika Novosti, književnik i dramski pisac, autor kapitalnog dokumentarnog romana “Beara”, govori o hrvatskom i srbijanskom društvu, suočenju s prošlošću, kreiranju i podsticanju zabluda, medijima, pravosuđu, stvaranju “konfuzije u pogledu odgovornosti za ratove i u pogledu izvora zla”. Sagovornik Remarkera govori o seriji Novine, nastajanju “Beare”, kritičkoj uređivačkoj politici Novosti i antisrpstvu koje stoji iza napada na ovaj list.





























