Sa presudom o krivici ili bez nje, Srbija se, ne mareći za ishod i cenu, a pogotovu za elementarnu ljudskost i obzirnost, odlučila da bude nevina, pa makar i jedino sebi samoj i prekodrinskom proračunatom i opasnom satelitu. Odlučili su to njeni žitelji, dugogodišnji podržavatelji i zaokruživači Slobodana Miloševića, optuženog za genocid, koji nije dočekao presudu. U međuvremenu, Srbija je slavila podmuklu i licemernu majčicu Rusiju koja je u Savetu bezbednosti uložila veto na predlog nesporne deklaracije Velike Britanije, po principu mene ne košta ništa, a tebi mnogo znači. Ko je ovde pokvareniji retoričko je pitanje.
Šta je danas na kompjuterskim ekranima u našim ministarstvima?
Vratiti se u državnu upravu nakon petog oktobra 2000. godine, pokušati da izmenite sistem koji je ratove stvorio i na ratove ćutao, bio je ogroman zadatak DOS-a i svih koji su tada radili na promenama države i društva. Prethodno smo svi učestvovali i u prilično mirnoj odbrani rezultata izbora koje je Milošević pokušao da pokrade, a koji su održani na moj rođendan 24. septembra 2000. godine, da malo i privatizujem ovaj tekst.
Zeitgest sledeće decenije treba da bude međusobno upoznavanje
Dok pišem ovaj tekst o ispunjavanju očekivanja u našem regionu u prethodnih 20 godina, shvatam da to znači odmeravanje očekivanja koja su manje ili više postavljena pred nas iz vana. To ne znači da su ta očekivanja loša, ili nepoznanica za nas, ili nisu deo naše političke kulture, ali smo toliko postali opterećeni propisanim okvirima, zakonima koje prepisujemo, štikliranjem rubrika, jurenjem agendi, pokušavanjem da dokažemo našu prozapadnu i prodemokratsku orijentaciju, da se čini da se nema vremena da se odrede lokalni kriterijumi na osnovu kojih ćemo moći da merimo kako naša postignuća, tako i naše neuspehe. Došli smo u fazu da se toliko oslanjamo na spoljne faktore i procese, i funkcionišemo unutar instrumenata i okvira koji su postavljeni za nas da su regionalne inicijative veoma retke i često obeshrabrivane. Deo problema je nedostatak političke volje da se preuzme odgovornost i kontrola.
Good ideas
We follow the path of a Good idea. Once born it has to journey through a world full of challenges. We will see how predators like feedback, bad idea’s, group identity and corporate ownership try to hunt it down. Will you join it in it’s adventures?
Šredingerova Srbija
Primera radi, svima nam je, u manjoj ili većoj meri, poznat izraz “Šredingerova mačka”. On potiče od misaonog eksperimenta kojim je 1935. godine austrijski fizičar Ervin Šredinger pokušao da ilustruje primenu ideja kvantne fizike na svakodnevni svet. Maksimalno pojednostavljeno, eksperiment glasi ovako: ako mačku stavimo u kutiju u kojoj postoji 50% šanse da ugine u roku od sat vremena, mačka će u izvesnom smislu biti i mrtva i živa sve dok otvaranjem kutije ne proverimo u kom se stanju ona zaista nalazi. Zbir stanja do trenutka provere zove se superpozicija.
Temat – Sjedinjene Američke Države
U četvrtoj epizodi Temata, Remarker predstavlja odnos Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.
Šta za Srbiju danas znači SAD? Na koji način i u kojim okvirima Srbija definiše svoju politiku prema SAD? Kako građani Srbije doživljavaju SAD?
U ovoj epizodi za Remarker govore profesorka Dubravka Stojanović, Milan Mišić, spoljnopolitički komentaror i Vladan Živulović iz Atlantskog saveza Srbije.
Gospodari budućnosti iz prošlosti i promena koja to nije
Skoro tri decenije nakon početka raspada Jugoslavije, dve decenije od kraja rata na Kosovu i odlaska Slobodana Miloševića sa vlasti u Srbiji, zemlje nastale na teritoriji bivše Jugoslavije prolaze kroz proces višestrukih transformacija. Sedam novih zemalja je nastalo na ruševinama bivše socijalističke federacije, i danas se sve nalaze na različitim nivoima demokratizacije i evropskih integracija. Međutim, istorija bivše Jugoslavije, njen raspad kao i status nekih njenih država naslednica i dalje su predmet razdora. U ovom pogledu, čini se da u regionu bivše Jugoslavije stvari ostaju iste uprkos velikim promenama.
Borka
Da nije bilo Beogradskog kruga, ne bi bilo mogućnosti da se izvede nešto što je jedan pisac rekao: jednog dana će se videti da su najveći izdajnici bili najveći patrioti. Ne bi bilo tog traga i primernosti ili kako da kažem, smisla otpora. Ne bi bilo nekih karijera ili života koji su ljudi nastavili da nešto rade pod tim uticajem bilo da su pisali, snimali, govorili. To obeleži ljude i to vidiš posle, u dugom toku vremena. Ja sam sigurna da će postojati generacije koje će govoriti, pisati, veliko je pitanje pisanje te alternativne istorije, ali do njega će doći. Ljudi istražuju, imaš mlade istoričare, imaš ljude koji rade nešto. Da je to postojalo, a to na neki način spašava jednu sredinu, ali dalje nemaš pretenzije toga spasa. To jedna istorijska činjenica koja je važna kao i druge istorijske činjenice. Ja bih se sada setila opet jedne dosta ključne rečenice Radomira Konstantinovića, a ona glasi: ono što je jedanput u istoriji marginalno, ono postaje u jednom času centralni put.
Temat – Ratni zločini
Treća epizoda Remarkerovog Temata govori o odnosu Srbije prema nasleđu ratnih zločina. Na koji način se u Srbiji danas gleda na zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije? Da li Srbija prihvata činjenice o zločinima utvrdjene na medjunarodnim i domaćim sudovima? Koliko će vremena proći pre nego Srbija izgradi odgovoran odnos prema zločinima iz prošlosti.
Lingua blablativa – Otimanje
Crnogorska Vlada je nedavno usvojila Predlog zakona o slobodi veroispovesti kojim je predviđeno da se svi verski objekti koji su bili imovina države Crne Gore pre gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke verske zajednice, prepoznaju kao državna imovina. Kako je Vlada Crne Gore saopštila “ako neka verska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Tamo gde takvih dokaza nema, već je reč o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore”.
Stanje u medijima – velika sramota za Evropsku uniju
EU vrlo dobro zna što se u Srbiji događa na polju novinarskih i medijskih sloboda, koje su poprilično ugrožene i njihovo ponašanje je licemjerno. Nikakvo stvaranje privida demokratičnosti ne može sakriti činjenicu da aktualna vlast guši novinarske i medijske slobode. Onaj tko bi to prihvatio bio bi slijep pored zdravih očiju.
Ritam fašističkog zločina Šešelja, Vučića i prijatelja
Ako je lider radikala poručivao da “mali ustaša neće ići u srpsku školu”, logično je bilo da generalni sekretar njegove stranke, sadašnji predsednik Srbije, na jednom okupljanju, organizovanom radi sprečavanja države da izvrši sudsku odluku ponosno ponese transparent sa porukom “Nećemo ustaše u Zemunu”.
Temat – Kosovo
U drugoj epizodi nove sezone Remarkerovog Temata, predstavljamo odnos Srbije prema Kosovu. Šta za Srbiju predstavlja Kosovo, šta je mit, a šta su činjenice? Da li se o ratu na Kosovu razgovara u Srbiji? Zbog čega Srbija nastavlja da mobiliše nove generacije negovanjem mitološkog odnosa prema Kosovu? Za Remarker govore: Ivana Spasić, sociološkinja; Teofil Pančić, novinar; Vladimir Arsenijević, pisac; Dušan Janjić, Forum za etničke odnose; Sanja Kljajić, novinarka; Marko Milosavljević, YIHR
EU i Zapadni Balkan – Partnerstvo bez žara
Često se dešava da se par sprema za zajednički život, a da zapravo ni jedan ni drugi partner nijesu spremni za to. Ljubav je uvijek bila sporedni glumac u njihovoj vezi; nepovjerenje je prikriveno ali jako; duboko u sebi oboje razmišljaju o nekom “trećem” ili boljem rješenju, ali i dalje javno tvrde kako je sve u redu. Ovo tako podsjeća na sadašnji odnos Evropske Unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana (ZB). Brisel ponavlja da je posvećen ovom dijelu Evrope, a zapravo naš region odavno nije na listi prioriteta. Lideri ovih, problemima opterećenih i za EU sve manje značajnih, zemalja pričaju o reformama, a zapravo se time sve manje bave.
Ko su nam prijatelji, a ko neprijatelji u regionu?
Jedna od ključnih stvari koje danas vidimo u našem društvu kao i jedan od ključnih problema jeste interpretacija ratnih devedesetih godina, tačnije borba za njihovu interpretaciju, zbog toga što su ratovi devedesetih jedno od konstitutivnih mesta identiteta većine postjugoslovenskih naroda u regionu. Rodno mesto novih nacionalnih identiteta ili nacionalističkih ideologija su ratovi 1990. godina i antagonizmi koji su tada započeti traju do danas, tako da zbog toga mi danas svedočimo da u regionu postoji bitka za interpretaciju, zapravo, bitka nacionalizama i njihovih ideoloških narativa.
Global warming
One of the biggest challenges of our times is fighting climate change. Armed with good intentions we combat the issue by some personal sacrifices to reduce our carbon footprint. In this episode of ’The unpolished truth’ we will see if we are getting anywhere.Past inventions saved the whale, can we do it again to save the polar bear?
Kako sačuvati državu od njenih zločina
Ne vjerujem da će biti rata u Bosni i Hercegovini. Ima onih koji bi ratovali i imaju čime. Ima luđaka koji bi odmah zaposeli entitetske granice. Ali, neće se ratovati zbog prisustva međunarodne zajednice i NATO .
Temat – Evropska Unija
Remarker predstavlja prvu epizodu novog serijala “Temata” koji imaju za cilj da otvore širu društvenu debatu o ključnim pitanjima i izazovima sa kojima se suočava današnja Srbija i njeni građani. Sa našim sagovornicama i sagovornicima razgovaraćemo o odnosu Srbije prema Kosovu, Rusiji, Evropskoj uniji, NATO, ali i načinima na koje danas društvo u Srbiji reaguje na važna pitanja poput ljudskih prava, suočavanje sa nasleđem ratnih zločina, odnosa prema svojim komšijama, bivšim sunarodnicima i neprijateljima, izbeglicama i migrantima, antifašizma i revizije prošlosti…
Lingua blablativa – Kolonijalizatori
Pre tačno dvadeset godina, 10. juna 1999, Rezolucijom 1244 Ujedinjenih nacija uspostavljena je privremena vlast UN na Kosovu. Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih Nacija koja se održala u Njujorku 10. juna 2019. za temu je imala između ostalog i trenutnu situaciju na Kosovu.
Ima li ovde institucija?
Nakon pada Slobodana Miloševića i početka demokratizacije Srbije, svi smo očekivali da će sistem i život u Srbiji konačno postati deo jednog normalnog, demokratskog, razvijenog, evropskog sveta. Međutim, skoro dvadeset godina kasnije, teško da možemo reći da smo iole bliži uređenom sistemu. Iako okrenuti demokratizaciji i putu ka Evropskoj uniji, makar formalno – Srbija je miljama daleko od demokratske države. U nekim periodima za ove dve decenije je demokratizacija išla brže i Srbija je bila izborna demokratija. Ipak poslednji reverzibilni talas nas je vratio u hibridni tip režima, takmičarski autoritarizam, režim sličan onakvom kakav je postojao za vreme Slobodana Miloševića.
Novi serijal Remarkera – Region 2020
Novi serijal Remarkera “2020” ima za cilj da otvori kritičku debatu o tome gde se Zapadni Balkan nalazi danas, pred obeležavanje 20 godina od demokratskih promena u Srbiji. Petog oktobra 2000. godine, tadašnji predsednik Savezne Republike Jugoslavije, glavni pokretač međunarodnih oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, vojne intervencije NATO na Kosovu i bivši optuženik Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju za zločine počinjenje nad hiljadama civila BiH, Hrvatske i Kosova, Slobodan Milošević je svrgnut sa vlasti nakon pobede opozicije na saveznim i predsedničkim izborima u septembru 2000. godine.
If Politics Were a Game
In this episode of Remarker’s podcast tHe uNpOLISHed tRutH, Jacob discusses whether politics is a game. In most modern democracies the win-condition is having more votes than any other, because then you have the initiative to form a government. Following into the footsteps of Brexit decision-making, among other things, Jacob will discuss how good are politicians at their own game, and what influence do we as voters really have? Does a referendum give us more influence?
Lingua blablativa – Ljudi iz šume
Uprkos upornom međusobnom pozivanju na kompromis, saradnju i dijalog, Vlade Kosova i Srbije se, sudeći po javnim izjavama svojih predstavnika i zvaničnika, kreću u pravcu sve većeg udaljavanja od rešenja i održavanju statusa quo do besmisla, budući da njegove posledice idu svima na štetu – Srbiji koja sebe koči na Evropskom putu, narodu Kosova koje trpi posledice odluka svoje Vlade i srpskom narodu na severu Kosova koji trpi posledice odluka obe Vlade.
Dve decenije američkog nestrpljenja
Mimo elementarne pravde i uprkos tome što je, prema vladanju prevremeno oslobođenih, izvesno da u dosadašnjim slučajevima uglavnom nije postignuta svrha kažnjavanja, prevremeno oslobađanje osuđenih ratnih zločinaca postalo je praksa Haškog tribunala. Prvi čovek srbijanske javne bezbednosti u vreme rata na Kosovu osuđen je za progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, ubistvo, deportacije i prisilno premeštanje. Za ubistvo braće Bitići nije odgovarao.
Lingua blablativa – Femicid
U poslednjih nedelju dana u Srbiji su ubijene dve žene. Oba ubistva desila su se u porodičnim kućama i oba su izvršena od strane muškog partnera ubijene žene. U Novom Sadu su 24. maja pronađena tri mrtva tela, dve žene i jednog muškarca, a kako navodi MUP, sve troje B.P. (1962), N.P. (1962) i M.J. (1987) pronađeni su s povredama glave “što ukazuje na to da je reč o trostrukom ubistvu”.
Tribalism
In this episode of tHe uNpOLISHed tRutH, Jacob discusses the issue of Tribalism. ‘Blood brother’, ‘my own flesh and blood’, ‘blue blood’, ‘blood is thicker than water’, evidently family ties are connected to your blood, but how about your tribe? What do you have in common with seemingly random people who happened to be born in the same spot of land defined by a thick dotted line on a map?
Brod u boci sudije Miodraga Majića
Ovakva se briga za decu i nemoćne javlja u atmosferi rastućeg siromaštva, podivljale korupcije i opasne autoritarnosti. Žrtve su naglašeno pravoverni presuditelji i izvršioci kazni. Pojednostavljeno, samo još da vratimo smrtnu kaznu i – probudićemo se dobrostojeći, bezbrižni. Ili, pokažite da ste ispravni, normalni, pametni, lojalni, time što ćete se najviše zgražavati nad zločinom. I biti časniji, bolji. To je ritam poremećenog društva i razvaljenog sistema vrednosti, u kojem nema mesta za vrhunske stručnjake.
Lingua blablativa – Izbor
Prošlonedeljna odluka Senata države Alabama da se usvoji zakon koji zabranjuje abortus, osim u izuzetno retkim slučajevima ugroženog zdravlja trudnice, doveo je u pitanje slobodu izbora i pravo žene na raspolaganje svojim telom. Ukupno 28 američkih država trenutno razmatra zakone koji će zabraniti abortus na različite načine – zabrana abortusa u bilo kom periodu trudnoće, zabrana u šestoj, 18. ili 20. nedelji, zabrana abortusa zasnovana na fetalnim karakteristikama kao što su pol, rasa ili invaliditet i metode zabrane koje zabranjuju izvođenje određenih vrsta abortusa.
Political Correctness
Remarker is very proud to present our new podcast in English, which seek to address the contemporary issues from slightly different perspective. The idea is to contribute to conversations on different political issues such as political correctness, propaganda and political tribalism, but also address the role of technology in every day life, climate crisis, etc. The author of the podcast is Jacob Gesink, sociologist and film maker from Netherlands.
In the very first episode of tHe uNpOLISHed tRutH we will be talking on Political Correctness. We will dissect it like an onion, layer by layer, until we know it all, but are shed in tears.
Kad mantijaši marširaju
Uprkos ogromnim budžetskim parama izdvojenim navodno za izgradnju bogomolja, predsednik Srbije nije dobio nedvosmislenu podršku Svetog arhijerejskog sabora SPC na majskom zasedanju .


























