Vodič kroz izbornu poslušnost

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Naprednjački projekat razaranja svega što nije SNS pokazao se toliko uspešnim da je uoči raspisivanja izbora vlast naprasno shvatila da se nalazi na pragu stopostotne većine sa severnokorejskom aromom. Iako predsednik Srbije o tome fantazira otkako je ušao u politiku, izigravanje evropske demokratske države ipak zahteva i nekakve kulise, a veći deo opozicije ovoga puta nije bio raspoložen da ih izigrava, pa je vladajuća većina bila prinuđena da navrat nanos spušta cenzus sa 5% na 3%. Prisustvo opozicije, makar i čisto formalno, predstavlja neophodan smokvin list da stranim partnerima ne bude suviše neprijatno u prisustvu raskrečenog autoritarizma.

Naukom protiv političkih falsifikata

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Fašizam je veoma prikladno rešenje u kriznim situacijama, a kapitalisti na to računaju. Naravno, sa uvek istim pogrešnim računom da će ga moći kontrolisati. Fašizam uvek dolazi na vlast u koalicijama, obično sa liberalnim strankama. Da, danas nastaje heterogena unija desničarskih profašista, pro-domobrana, pro-ustaša, pro-nedićevca itd.; na sličan način šire se i u EU, a briše se granica između tih pokreta i desnih političkih partija. Šta mogu postići, koliko daleko stići, još je otvoreno pitanje.
Zabrinjavajuće je, da je u nekim zemljama lokalni fašizam na vlasti, da su to članice EU ili negde u okruženju, i da se to toleriše.

Principi i ideje: opšte dobro ili lični profit?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Današnji tekst govori o dobrim idejama i izazovima koji im se nameću. Kada sam bio dete, gledao sam crtani o ljudskom telu. U loše animiranom crtanom iz devedesetih, krvne ćelije su ličile na bezoblične Teletabise u večnoj borbi sa virusima. Mozgom je upravljao stariji čovek po imenu Maestro. Bilo je sjajno. Zašto ne bismo uradili isto to sa dobrim idejama? Neka se dobra ideja zove Melvin, a mi ćemo pratiti njegovo probijanje kroz ralje stvarnosti. On mora da se bori sa svojim neprijateljem – lošim idejama. Na svom putu, zavode ga principi, odbačen je iz političkih razloga i prodat je organizacijama koje odbijaju da ga iskoriste. Hoće li Melvin uspeti da raširi svoja krila i uradi nešto dobro za sve nas? Putovanje počinje…

Zarobljena država na aparatima

Adis NadarevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Prošloga je petka (29/05/2020) Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu upriličila javnu debatu povodom godišnjice Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Debatu je bilo moguće pratiti putem aplikacije Zoom a na njoj se razgovaralo o napretku kojeg je potrebno ostvariti po pitanju 14 ključnih prioriteta u oblastima demokratije, vladavine prava, javne uprave i temeljnih prava.

Spot zbog kojeg ćete se vratiti u Srbiju

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Možda deluje tričavo da se pored afere „Krušik“, veza sa organizovanim kriminalom, Beograda na vodi, kriminalne monopolizacije medija, instrumentalizacije policije i vojske, protivustavnog spajanja predsedničke i premijerske funkcije, zataškavanja slučaja „Helikopter“, tetke iz Kanade, traljave reakcije na pandemiju i svakodnevnu litaniju afera, korupcije i kriminala bilo ko bavi novim predizbornim spotom nelegitimnog predsednika Srbije, Aleksandra Vučića. Međutim, čak i za tradicionalno srozane kriterijume isušene kaljuže domaće politike, povremeno se pojavi grumenčić propagande koji zaudara daleko gore od ostalih.

Ratni zločinci na listama za republičke izbore u Srbiji

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Dve najjače stranke, dakle, imaju kao nosioce liste učesnike u ratovima Srbije protiv suseda, eksponente ratne politike Srbije, a ornamentalni detalji njihovog mirnodopskog nadmetanja, poslužiće i ovoga puta inaćenju i suludom tumačenju tobožnje nevinosti Srba, njihovih žrtava, te epskim momentima odbrane ognjišta i furuna. Onima sa upitnom poslovnom sposobnošću dovoljno za zaokruživanje iza paravana.

Cilj obrazovanja: Još jedna cigla u zidu ili malo više slobode?

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Koliko prosječni Amerikanci znaju o drugima? Malo ili ništa, biće najčešći odgovor ako anketirate građane u drugim djelovima svijeta. Zaista, prosječni Amerikanci ne znaju mnogo o drugima, niti ih to, zapravo, zanima. Oni imaju svoj svijet u kojem se njihov život odvija, kao što ljudi u Kini imaju svoj svijet, ljudi na afričkom kontinentu svoj, kao sto na kraju krajeva, mi imamo naš mali svijet da nas čini srećnim ili nesrećnim – svijet jeftinih reality programa koji dotiču skoro svaki pedalj naše svakodnevnice.

Jedna mladost, jedan svijet nade

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Srbija bezuspešno, uprkos novcu iz budžeta, ne uspeva da dokaže državnu nevinost tokom rata u Bosni i Hercegovini, pa i sumanuti masakr tuzlanskih civila, a artiljerac osuđen za smrt 71 osobe, prosečne starosti 23 godine, uživa na slobodi u Beogradu. Nakon što je pobegao iz Sarajeva u Beograd, ima, kaže njegova odbrana, psihičkih problema. Nije reč o nemirnoj savesti.

Klimatske promene: Skupi skepticizam zapadnog društva

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Tokom devedesetih, specijalni kompjuterski efekti, CGI je najzad postao prihvatljiv na velikom platnu. Godine koje su prethodile ovoj deceniji, bile su surove prema efektima, čineći neke filmove potpuno negledljivima. Čak i tokom osamdesetih, filmovi koji su koristili lutke, postizali su mnogo bolje rezultate od onih sa animacijama. Posle nekoliko revolucionarnih upotreba efekata u filmovima poput Vilou, Ambis I Park iz doba Jure, krajem devedesetih, filmski studiji su tačno znali gde da primene novootkrivenu tehnologiju: na užasnim filmovima. Bilo je to zlatno doba vulkana, meteora i cunamija.

Od Zagreba do Zagreba: 20 godina stagnacije političkih reformi

Artan ÇollakuPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Šestog maja, 20 godina nakon prvog sastanka, lideri Evropske Unije i zemalja Zapadnog Balkana, tzv: ‘WB6’, sastali su se na drugom Samitu u Zagrebu, koji je morao biti održan online zbog pandemije. 2000. godine, EU je zemljama Zapadnog Balkana ponudila proces stabilizacije i pridruživanja, koji je obuhvatao sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i pregovore o članstvu kao korake prema punopravnom članstvu. Kada se Hrvatska pridružila 2013. godine, neizrečena ambicija bila je da će se i ostale zemlje Za-padnog Balkana uskoro pridružiti ili se makar čvrsto nalaziti na putu ka članstvu, što je bilo bazirano na o-čekivanjima da je bivšim komunističkim zemljama koje su ušle u EU 2004, za to bilo potrebno oko 15 godi-na.

Zašto nacije propadaju?

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Kada osjetim nostalgiju za mjestima i predjelima odakle dolazim, najčešće posežem za kompozicijom Ibrahim Maalouf-a – Beirut. Sve ono sto čine moja sjećanja na krajeve koji su činili zemlju koja se zvala Jugoslavija ili kraj koji mnogi s ponosom zovu Balkan, a koje ja smatram neodvojim dijelom mog bića, nalazim u slikama videa koji nadopunjuje njegovu muziku.

Može li da odluči Skype heroina

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

U vreme kad su kolektivno kusali jednom kašikom u bogomoljama, opasnost od zaražavanja bila je najveća. U Srbiji je na vlasti “hibridni režim”, što je sintagma kojom se označava vlast koja sprovodi političku represiju i raspisuje izbore, u kojima su demokratske institucije krhke i postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.
“Baka” Milica je odabrala, bogatija za sto evra, ali i za pravo kretanja, normalni i nisu ciljna grupa.

Da li je politika igra?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Nekoliko meseci pre nego što se desio Bregzit, tokom hladnog i tmurnog novembra, pravio sam seriju fotografija po Britaniji. Koncept tih fotografija bio je jednostavan: kratak dan bih iskoristio da ljude u barovima i na benzinskim pumpama pitam na koja mesta ne bi trebalo da idem noću. Poveo bi se razgovor o tajnim eksperimentima u vojnim bazama ili o delovima Birmingema gde bi vas opljačkali čim kročite.

Uzajamno smanjivanje važnosti u odnosima između Zapadnog Balkana i EU

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Iako EU ostaje glavni partner regiona, ekonomska kriza u prethodnim godinama i rastući uticaj ekstremno-desničarske političke struje u mainstream politici, uzmrdanu društvenu i političku koheziju i pukotine u Euro-Atlantskim odnosima, mi vidimo EU koja je fokusira-na na unutrašnju politiku, jer njihovi građani očekuju fokus na rešavanje unutrašnjih problema. Stoga ne čudi da uticaj EU na Zapadnom Balkanu slabi, uprkos tome što je ona i dalje glavnim donator i ekonomski partner regiona – na primer.

Kako se pobeđuje fašizam

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

O nasilju je reč, ponižavanju ljudi, diskriminaciji, vladavini zla i prljavštine. O mobilizaciji u pretorijansku gardu koja ima zašto da brani režim i njegovu opasnu personifikaciju. Nasilje ne znači da se Vučić odriče svih ostalih pojavnih oblika vlastite afektivne agonije, jer, valja onima što veruju ponoviti kako su opozicionari – što je i dokazano, je li – listom bili za koronu, masovno umiranje, zahtevajući u toj antinarodnoj nakani pomoć evropskih država. Dok Vučić deli grašak i deterdžent, a i po sto evra, da se nađe.

Morituri te salutant

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ni na Uskrs neki bog otac ne zna gde su novci iz budžeta namenjeni zdravstvu, Srbija analizira svoju knjigu mrtvih, ne znajući šta joj se dogodilo, a evropski poslanici tvrde kako je Vlada želela punu kontrolu nad štampom, kako bi objavljivala samo pročišćene, uglavnom lažne informacije i klevete protiv Evropske unije.

Korona koalicija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Konovsko-Lončarovska dubioza upozorava stanovništvo da se nalazi na prekretnici, te se stoga novinarima uskraćuje mogućnost da direktno pitaju Vladu, predsednika i epidemiologe iz Kriznog štaba. Predsednikova briga o novinarima. Slavko Ćuruvija, urednik i vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina, ubijen je 11. aprila 1999. Srbija olako zaboravlja.

Politička korektnost – Raskorak između očekivanja i realnosti

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

U prvom delu serijala Gole istine, govorićemo o političkoj korektnosti. Ljuštićemo je kao luk, otklanjati sloj po sloj, dok ne dođemo do same srži, iako smo se rasplakali. Pitate se zašto baš Gola istina? Pa, reći ću vam! Kada dvoje političara razgovaraju, njih ne zanima šta druga strana ima da kaže. Oni se jednostavno obraćaju sa ciljem da sebi izbore dobar politički položaj i da ubede ostale da im se pridruže.

Hronika masovnog ubijanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ljudi iz Srbije u razgovoru izbegavaju opsadu Sarajeva, ne bi da govore o njoj; obično skreću temu na intervenciju NATO u SRJ. Svakako i na to koliko im je bilo teško zbog bombardovanja Sarajeva. Nema mesta poređenju licemernosti tobožnjeg bola finansijera opsade Sarajeva i odsustva empatije za žrtve progona na Kosovu, praćenog ubijanjem i spaljivanjem kuća, silovanjem, pljačkom. Etničkim čišćenjem kao državnim poslom.

Pričest vanrednog stanja

Ljupko MišeljićPolitika, Tekst, Vesti

Ili je Carstvo Božije veoma blizu, nikad bliže, stoga pričešće i ispovijed ne mogu da čekaju, ili nema potrebe za brodom spasenja i specijalnim režimom plovidbe. U borbi protiv istine saopštene s tog nivoa anonimnog autoriteta, pogotovo u vanrednom stanju,  nemoćni su čak i Noah i njegova arka.

Hronika prestoničkog groblja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Neki penzioneri i ostatak sveta, ni dosad nisu videli ništa sporno u Vučićevim patološkim istupima, u plakanju i naplakivanju, u pretnjama, izrečenim neprimereno visokim tonovima, u predstavljanju sebe samog kao sveopšteg spasioca koji zna sve o kapacitetima bolnica, kliničkim slikama preminulih “baka i deka”, stanju državnih rezervi, kupovini respiratora na crno… Kasa je kod njega, kupiće dobar komad zaborava.

Šta si radio posle rata, tata?

Miloš ĆirićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Gubimo važnu bitku, bitku za mlade, posebno one generacije koje u javnom govoru klasifikujemo kao ljude koje „politika ne zanima, a ratova se ne sećaju“. Ove godine obeležava se 20 godina od pada režima Slobodana Miloševića. Ljudi rođeni te 2000. godine uveliko su deo društvenog i političkog života, i od svoje najranije mladosti izloženi su stravičnoj kampanji falsifikovanja i negiranja naše nedavne istorije, kroz popularnu kulturu, formalni sistem obrazovanja i pogotovo, kroz medije.

Sedmica opasnog preživljavanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

U vreme ratnog stanja, nakon jednog novinskog, presuditeljskog napisa, ubijen je novinar Slavko Ćuruvija. Opozicija i njeni prvaci, dikcija je primitivnih propagandnih napisa Kurira, Informera, Alo, ili su se sklonili od zajedničke opasnosti, ili pripremaju puč, sve krckajući milione otete od naroda. Dodajmo ovom roto primitivizmu i patriotizam Večernjih novosti, koje su zadužene da, vođene rukom iskusnog propagandiste Milorada Vučelića, dozirano pljuju gastarbajtere koji su se, evo, dovukli kad su nam najmanje potrebni, neki od njih svesni da su zaraženi, potom dokazano bogate fudbalere (po smernici premijerke Ane Brnabić koja im je spočitnula višemilionske ugovore i povratak u Srbiju), ali i da hvalospevima afirmišu zdravstveno osoblje, apotekarice, kasirke.