Gospodar i kreator iščašenih situacija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Najrealnija pokazna vežba za Vučićevo prakticiranje vanrednog stanja možda je bila ona tragikomedija u televizijskom studiju, kada je jednom od predanih pripadnika SNS tobože pozlilo, a Vučić naredio da se prekine emisija dok se nesrećniku ne ukaže pomoć. Razlika je u tome što smo istinski ugroženi, a sličnost u tome što gledamo i preživljavamo opskurnu maštovitost jednog čoveka. Da li će i kada prekinuti emisiju.

Neophodnost slepog verovanja

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Volja i otpor u regionu da se suprotstavljaju malignom uticaju stranih faktora i ojačavaju demokratsku političku kulturu se sve više smanjuju i slabe usled pojačanog nezadovoljstva i frustracije sa sporim rezultatima u ispunjavanju zajedničke vizije kako je to definisano u “Deklaraciji samite u Zagrebu”, iz novembra 2000. Dve decenije kasnije, u vreme hrvatskog predsedavanja Savetom Evropske unije, održaće se samit EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, koji predstavlja krucijalni trenutak za oblikovanje koherentnog i jedinstvenog pristupa prema regionu.

Ko su divni gubitnici mirne savesti

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nacionalizam nije nasilan samo prema drugima, i ne samo na jasno prepoznatljive načine: on ne trpi nikakvu vrstu opozicije. Nacionalizam je diktatura ili, u najboljem slučaju, kao što svjedočimo danas, volja za diktaturom. Oni koji se nacionalizmu uistinu suprotstavljaju, koji dovode u pitanje sam njegov smisao, uvijek se, zapravo, suprotstavljaju diktaturi. Ima u takvom odabiru često nečeg tragičnog, u smislu da suprotstavljanje svijetu zatrovanom mržnjom prerasta u sudbinu kojoj se ne može izbjeći – jer je vrlo često osuđeno na neuspjeh. Ali, moralno djelovanje ne može se mjeriti kategorijama uspjeha ili neuspjeha – kad bismo ga tako procjenjivali, račundžijski, svatko bi unaprijed odustao.

Pogled iza zaštitnog stakla

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Napad traje svega osam sekundi.

Na snimku sa sigurnosne kamere vidimo pet osoba pod kapuljačama kako šutiraju izlog beogradskog Prajd info centra pokušavajući da ga razbiju. Na osnovu visine, građe i brzine kojom su napadači napustili junačku bitku sa gej staklom reklo bi se da je reč o srednjoškolcima. Slučajni prolaznici zastaju na trotoaru dok napad traje, a zatim mirno produžavaju svojim putem.

Zakonski besmisao srpskih ratova

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Slava iz ratova koji se nisu mogli dobiti jedina je, bedna nadoknada invalidima i obolelima – nema obeštećenja za žrtve. Mora da se plati. Državna je to obaveza, da prizna nasleđe zločina i kaže da od nje više niko ne treba da strepi. Da neće više, a ne da se igra ratnim pretnjama i latentnom agresijom. Da obešteti žrtve, porodice ubijenih civila, silovane žene i njihove porodice, ranjene, osakaćene, opljačkane.

Državni potpis ispod ubistva nevinih

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Već 27 godina izvesno je da se putnici oteti iz voza broj 671 neće vratiti, da su žrtve države koja je učinila sve da falsifikuje okolnosti njihove smrti. Danas se u Srbiji žrtava države koji su bili njeni građani – državljani s pijetetom sećaju jedino oni koje je proglasila za izdajnike.

“Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar 1993. odustao je od budućnosti”, piše na spomen-obeležju u Prijepolju.

Čije su crkve u Crnoj Gori

Andrej NikolaidisPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Znate već kako idu sve balkanske priče… Ako je nešto – na primjer crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti – usvojeno u decembru 2019, da bi se odredio, kako ovdašnji zaljubljenici u prošlost (oni koji, zapravo, preziru budućnost; oni za koje je ponovljena prošlost jedina budućnost koja ih zanima) vole reći „širi istorijski kontekst“, valja nam se vratiti barem nekoliko vjekova unatrag.

Katastarski državni udar

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Govori lider bosanskih Srba i o pripajanju Republike Srpske Srbiji “kad – tad”, a iz Beograda ga niko ne demantuje; ljubav je dvosmerna, dobija na popularnosti braneći “svojih” 90 tobože otetih hektara, podržavajući litijaše u Crnoj Gori, sprečavajući Mila Đukanovića da poseti Bosnu i Hercegovinu, braneći Kosovo skromnim, ali raspojasanim verbalnim aparatom. U Bosni i Hercegovini, braneći nevoljno ćosićevsku “pobedu”, podseća na haškog osuđenika Radovana Karadžića, ali su njegove ambicije nesumnjivo karikaturalni pokušaj da postane novi Slobodan Milošević, neuspešni promoter ideje da svi Srbi žive u jednoj državi.

EU članstvo – ormar za skrivanje kostura zločinačke prošlosti

Sven MilekićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Tijekom hrvatskog pristupanja i članstva u EU, samo je jedna osoba pravomoćno osuđena za ma-sovne ratne zločine počinjene tijekom operacije Oluja – uz još jednu osobu nepravomoćno osuđe-nu. Iako će neki pravni stručnjaci isticati kako je bilo presuda za teška ubojstva, paljevinu, krađe i slično, ostaje činjenica da takve stvari nisu presuđene kao ratni zločin i imat će bitan utjecaj na per-cepciju sukoba u budućnosti kad netko bude dekontekstualizirano isčitavao te presude.

Ko to tamo gine

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Pokret „Ne davimo Beograd“ objavio je 11. februara da je njegov predstavnik Dobrica Veselinović osuđen na još jednu novčanu kaznu. Ovoga puta povod je bio organizovanje protesta u septembru 2018. godine, kada su dvojica građevinskih radnika poginula u Beogradu na vodi padom sa 17. sprata. Iako je zakonom predviđena mogućnost spontanog okupljanja kao “neposredna reakcija na određeni događaj”, sud je u ovom slučaju odneo odluku da je reč o prekršaju.

Nove epizode sukoba sa razumom

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Kao da niko van ovog prostora ne vidi opasnost (i ovde je ne vide mnogi) od, iskoristimo eufemizam, ozbiljnijih sukoba. I da će Dodik iskoristiti svaki zakonski akt u nameri da se prišljamči Srbiji. Da sve može biti povod za besmisleni obračun, pod izgovorom da se RS brani. Mržnja se, naprosto, čuje: rok, uslov, neprihvatanje, mrtvi, poginuli za RS, uslovljavanje, ili “ne možemo zajedno”, “ako se ne dogovorimo kako mi hoćemo”. Možda niko, u zadatim civilizacijskim okvirima, ne vidi efikasan izlaz.

Proširenje je mrtvo, živelo proširenje

Agon MaliqiPolitika, Region 2020, Tekst

Evropska uniija se trenutno suočava sa toliko mnogo izazova da ne možete da pronađete previše ljudi u Briselu kojima je stalo do proširenja, ili sudbine Zapadnog Balkana. Preostali prijatelji re-giona su ipak odahnuli prošle nedelje kada je novi komesar EU za proširenje Oliver Vàrenhyi predstavio novu metodologiju proširenja.

Osveta podmuklih saučesnika

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Odjednom su se uzdigli naši tihi susedi, oni skrajnuti i marginalizovani, koji odgovornost za vlastiti životni debakl Hrvatima i Bošnjacima pripisuju, sa vaučerima za mržnju svih i obožavanje vođe. I ništa više nije bilo zabranjeno, i sve je bilo čak i poželjno, od zločina i pljačke na ratištima, do kriminala i bahaćenja u civilstvu. U državi koja je teško zaostala, oštećena i opljačkana šmira normalnost, sve zlo koje personifikuje Vojislav Šešelj punih 30 godina suštinski nije slabilo. Samo 96.277 zaokruživača 1990. podržalo je na prvim višestranačkim izborima kandidata grupe građana Vojislava Šešelja, netom izašlog iz zatvora, sa željom da Albance protera u Albaniju, što će samo osam godina kasnije postati državni cilj u sumanutoj operaciji etničkog čišćenja Kosova.

Živimo u svetu u kome mržnja sve više izlazi na površinu

Christian Axboe NielsenDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Nedavno smo obeležili 30 godina od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma. Nažalost, optimizam koji je pratio kraj Hladnog rata je ubrzo nestao u užasu raspada Jugoslavije, kada se zvanična politika ‘bratstva i jedinstva’ Titovog vremena pretvorila u ‘etničko čišćenje’ i fratricid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, gde sam radio kao analitičar i kasnije svedočio kao svedok-ekspert za Tužilaštvo, istraživao je i procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid. U Bosni i Ruandi tokom 1990., kao i u Siriji danas, mantra “nikad više” je izvrgnuta ruglu.

Parlamentarni izbori u Srbiji 2020: Dribling na praznom terenu

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Politička kriza koja Srbiju drma već godinama konačno je kulminirala odlukom najvećih opozicionih stranaka da ne učestvuju na unapred obesmišljenim izborima. Uz Demokratsku stranku, Narodnu stranku, Stranku slobode i pravde, Pokret slobodnih građana i dverjane, čitav niz manjih stranaka i pokreta rešio je da ovoga puta ne izigrava pinjatu za režimske medije.

Rotkve i geleri sa Markala, trulež sa kioska

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Sve je isprepletano, prvo se pojave nacionalni interesi, prazne glave su njihov rasadnik, potom se umese i stave u medije kao ugroženost i samoodbrana, a u konačnici nacionalni interesi i njihovi zastupnici počine okrutne zločine. Kama – branitelji srpstva gube ratove, dobijaju prezir, te široki prostor da se ratni neuspeh proglasi žrtvovanjem. Do nove prilike koju im pruža naivni svet.

Levici treba ofanzivna strategija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Srbija ima tu jednu nesretnu pojavu koje u Hrvatskoj na sreću nema, ili je prilično nevidljiva – nacionalističku ljevicu. To u Srbiji dijelom proizlazi iz političke strategije Slobodana Miloševića koji se povremeno volio pozivati na nasljeđe SFRJ, a onda i iz bombardovanja 1999. U Hrvatskoj je, kao što sam rekao, nacionalizam cijelo vrijeme prijelomno političko pitanje i razdjelnica. Tako u Srbiji, da dam banalan primjer, lako možete čuti deklarirane ljevičare koji Albance nazivaju „Šiptarima”. U Hrvatskoj su ljevičari koji mrze Srbe ipak rijetki. S druge strane u srpskoj je javnosti diskusija o Jugoslaviji dosta relaksiranija, a u Hrvatskoj je svaki spomen zajedničke države osim u negativnom kontekstu priličan tabu.

Crvene linije

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Ministarstvo kulture i informisanja najavilo je prošle nedelje da će podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv nedeljnika „Vreme“ zbog toga što je „učinio prepoznatljivim maloletnika u informaciji koja može povrediti njegovo pravo i interes“. Optužba bi imala smisla da ime, prezime i fotografiju maloletnice o kojoj je reč nismo danima gledali sa naslovnih strana bezmalo svih dnevnih novina, i da se tekst „Vremena“ nije bavio upravo njihovim senzacionalizmom i voajerštinom.

Mirnodopski zločini protiv čovečnosti

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nema pobeđenog nacionalizma, nijedan san za nacionalistu nije neostvariv, a broj mrtvih i unesrećenih daje im za pravo. Pokušaju, zapale, izazovu stradanje neslućenih razmera, izgube bitke i pravo da im se pripisuje ljudskost, potom glume žrtvu do sledeće prilike.

Mini Šengen – šta nam je još neophodno osim brisanja granica

Goran MiletićNajčitanije, Politika, Region 2020, Tekst, Vesti

Kada živite balkansku stvarnost punu iracionalne mržnje koja je dovodila do najdrastičnijih povreda ljudskih prava (bez pravde za žrtve), onda ne možete jednostavno odbaciti ideju koja nam je predstav-ljena kao ‘mini-Šengen’. Ne možete biti protiv toga da Srbija i Albanija, koje su komunicirale samo onda kada su baš morale, sada uspostave jedinstveno tržište radne snage, drastično lakši protok roba i kretanje samo sa ličnom kartom.

Dopis iz enklave uma

Ljupko MišeljićPolitika, Tekst, Vesti

Prethodno kolo Velikog regionalnog bratoubilačkog kupa proteklo je gotovo neprimjetno. Takmičenje osmišljeno da skrene pažnju s neriješenih unutrašnjih pitanja doživjelo je težak krah. Početak 2020. godine daje nadu da još uvijek nije sve propalo.

Politika sećanja na Operaciju Oluja i devedesete u Srbiji

Jelena ĐureinovićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Državne komemoracije događaja iz ratova devedesetih godina na području bivše Jugoslavije počele su u Srbiji tek nakon dolaska na vlast Srpske napredne stranke, posebno od 2014. godine kada je Aleksandar Vučić postao premijer. Promena političke konstelacije podrazumevala je i menjanje fokusa državne politike sećanja sa antikomunizma na etnifikaciju prošlosti, dve najdominantnije prizme interpretacije prošlosti u službenoj politici sećanja Srbije od početka devedesetih godina.

Sa okusom mora, sa okusom krvi

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Niko se neće ubiti između dva stroja mobilisanih oslobađača srpskih svetinja i zaštitnika ognjišta, poput Miroslava Milenkovića na pijaci u Šidu, niko neće dovesti transporter pred Skupštinu, kao što je to učinio rezervista Vladimir Živković, pozivari će dolaziti na adrese sa kojih su odavno negde daleko odselili potencijalni dezerteri, nesuđeni vlasnici PTSP. Od urlatora sa ulica izdvojiće se desperadosi spremni da za nekim novim Arkanom krenu u pljačkaško-koljački pohod, ko zna kada će valjati režimu. Na platou ispred zgrade u kojoj stoluje predsednik Srbije, ostaće aktivistkinje Žena u crnom, a aktivisti će razviti sačuvani transparent na kojem piše “Za sve poginule u ratu”. Napašće ih novi (ili stari) Dragoslav Bokan (ne bi mu bilo prvi put), možda će debitovati Boško Obradović, Vuk Jeremić i slični.

2019

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Niste jedini kome se 2019. učinila dužom od 365 dana. Većina ljudi u Srbiji ima utisak kao da je u njoj bilo dovoljno dešavanja za barem dve godine, između ostalog i zbog toga što se spisak afera naprednjačke vlasti otegao kao red pred jedinim otvorenim šalterom u pošti.

Strategija nacionalne agresije

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Sve je ovih dana bilo naizgled bajkovito, onako, veselo, tradicionalno kafansko prednovogodišnje slavlje, osvetljeni gradovi i spot Aleksandra Vučića; ministar policije, nakon gomile laži i bedastoća saopštava i jednu istinu (nakon deset dana traganja pronađena je oteta devojčica); Narodna skupština donosi Strategiju odbrane i Strategiju nacionalne bezbednosti Srbije, a u skupštinskoj sali nove epizode postšešeljizacije, tuča niskog intenziteta, ali sa skromnim epilogom (nijedan poslanik nije iznet iz sale). Sve je, dakle, bilo normalno, kao što to u Srbiji biva, spremno za sporovozni pogled na proteklu godinu, makar i samo na neke izjave (o tome nešto kasnije) koje su je obeležile, kada se začula pucnjava iz Podgorice, da nas malo podseti na 1991, ili 1992.

Bez suočavanja s prošlošću nema izgradnje budućnosti

Dženana Karup DruškoPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Dok Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, javno promovira ideju tzv. Malog šengena u regionu, zajedno sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, u kome bi prije svega bila omogućena sloboda kretanja ljudi, roba i usluga (po uzoru na Evropsku uniju), mediji objavljuju spiskove (navodno osumnjičenih ratnih zločinaca) napravljene u Banja Luci i Beogradu na kojima je oko 3.500 pripadnika Armije Republike BiH i HVO-a. Na spiskovima su najviši politički, policijski i vojni dužnosnici nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine koji su učestvovali u odbrani zemlje od 1992. do 1995. godine. Zemlje koja je, kako je dokazano u Haškom tribunalu bila napadnuta od strane Srbije i Hrvatske.

Vi nama pare – mi vama ordenje

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ključne odrednice srbijanskog društva u poimanju bliske prošlosti su potiskivanje ili poricanje zločina iz devedesetih, uz slabo vidljivu, u široj javnosti nedovoljno prezentovanu, kritiku koja, po pravilu, dolazi iz miljea civilnog društva, ali i od pojedinih intelektualaca, umetnika, javnih ličnosti. I dok su vredni projekti suočavanja s prošlošću slabo vidljivi u široj javnosti, osuđeni ratni zločinci u Srbiji mogu računati na publicitet, na dobro posećene, promovisane tribine i objavljene knjige, pa i čitava sabrana dela.