Karakterologija palanke

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

U uvodnom prizoru predstave Ožalošćena porodica, na iskošenoj sceni ogoljenog ambijenta, vidimo likove koji sede u crnini. Svako od njih donosi emociju delotvorne geste žalovanja, pritom ostajući distanciran od sveopšte i patetične jadikovke. Iz načina scenskog prikazivanja ožalošćenosti, mehaničkih pokreta i uniformisanog izraza, nazire se tragikomičnost koja poetiku predstave usmerava ka ironijskoj distanci. Osavremenjena žalosna porodica ostala je identična Nušićevoj.

Beogradski šapat smrti?

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Šaptač je ovlašćen da, tragizmom deseteračke epike, saopšti kako je Olivera Ivanovića ubio državni vrh Srbije; za to pouzdano zna nekoliko ljudi, umešanih u zločin iz niskih pobuda, iz kojih se i najskuplja reč pretvara tek u upitno pravo na život. Nije tu kraj, jer dokaza nema, a kamarila zlikovaca iz Miloševićevog šinjela iz petnih žila pokušava da kapitalizuje još jedan kosovski izlet predsednika, lupetajući unaokolo o novom ujedinjenju i tobožnjoj rešenosti građana da ne napuštaju Kosovo, u čemu će im država svesrdno pomoći.

Patetičnost i (r)evolucija

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Pitanja identitetske određenosti dobijaju odgovore protivrečnih konotacija. Strogo gledajući identiteti stupaju na polje subjektivnosti tako da čoveku dodeljuju posebno mesto, nasuprot pogrešnoj tendenciji da se identiteti učine što objektivnijim i time nesagledivim i neupitnim. Budući da je identitet uvek tu, ničeanski rečeno prati čoveka kao nezvani gost, njegova svojstva prodiru do egzistencijalne i šire društvene perspektive. Problem nastaje kada se identitetsko određenje prelije u širi društveni kontekst i bespogovorno zauzme monolitan i strogo ideološki stav.

9. januar RS

Marina FratucanPolitika, Tekst, Vesti

Odsek za medijske studije, radionice iz predmeta Desk i redakcije, rubrika – politika. Pre više od 10 godina. Sklapamo nacionalni Dnevnik i delimo zamišljene novinarske zadatke. Između ostalog zbog, tada, važnih događaja u Regionu imamo i dopisnike iz okolnih država, nekada republika bivše SFRJ.

Evropa ne želi zavađena plemena

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Od kraja devedesetih Jukom je reagovao na kršenje ljudskih prava koja su tada bila sistematska, ulazili smo u zatvore, štitili zatvorenike, mahom Albance, podnosili različite dokumente kao da s druge strane imamo pravu državu, kao da će nam neko na to odgovoriti. Međunarodnu zajednicu obaveštavali smo o tome kakva su to sistemska kršenja bila. Nakon petooktobarskih promena radili smo na zakonu o amnestiji dezertera i političkih zatvorenika; moglo se na drugačiji način raditi na zaštiti ljudskih prava.

Ratuju li samo ljudi?

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Pisac uronjen u problem nesavršenosti sveta ima potrebu da potencira svoj pogled na stvarnost i ličnu veliku istinu. Najčešće se govori o tome da je važan pisac onaj koji svojim delom ostane savremen u budućnosti, nakon protoka čuvene vremenske distance. U potrebi za opštim reagovanjem prema nepravdi pisac nastoji da, kako je pisao Ežen Jonesko, misli u pokretu i tako neprestano ispituje. Kritičar, pak, mora ,,prodreti do skrivenih zglobova dela’’ i napraviti digresiju.

U Srbiji su zaboravljeni zločini, ali i otpor

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Nismo ni bile svesne koju su visoku cenu zločina prisilne mobilizacije platili, jer smo se devedesetih bavili muškarcima koji su bili žrtve militarizma. A visoku cenu su platile njihove majke, najbliže srodnice * Postoji matrica koja podrazumeva demonizovanje, represiju nad intimom, izolovanje. Ima za cilj da zastraši ostatak stanovništva koje ne misli kao i režim. Ima kritičan stav, odgovorno se odnosi prema državi u kojoj živi, solidarno postupa. Takve treba osujetiti, sprečiti razvoj kritičkog mišljenja i prakse.

REMARKEROV PREGLED POZORIŠNE 2017 – Lica i naličja prosečnosti

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Nagovor da se osvrnem na pozorišnu godinu iza nas nije mi zvučao primamljivo, ne samo zbog potencijalne vrtoglavice sećanja, koliko zbog straha od uzaludnosti prizivanja prošlog. Intenzivno razmišljajući o sada već prošloj godini ipak mi se jasno ukazala prevladavajuća prosečnost pozorišnih repertoara. Dok čitamo o uzbudljivoj pozorišnoj godini na globalnom nivou – nešto od toga smo videli na proteklom Bitefu koji je obeležila veličanstvena predstava Olimp – uočavamo tendenciju pozorišnog propitivanja zajedništva, izbeglištva i političkih ratova, sa temeljnim pitanjem o granicama i mogućnostima slobode.

Pregled godine 2017

Marina FratucanDruštvo, Tekst, Vesti

U godini koju smo potrošili načela sam poslednjih 12 meseci pete decenije, što bi za posledicu trebalo da ima zrelost u procenjivanju, donošenju odluka, primenu iskustveno proživljenog a pre svega toga možda ipak neiznenađivanje onim što nam se dešava ili onim što nam se servira.

Palanačko uljuljkivanje stereotipa

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Porodični odnosi na pozorišnoj sceni, kao uostalom u realnom životu, najbolje ocrtavaju neuslovljenu potrebu zajedništva u individualnosti. U odnosu prema bližnjem naglašena je briga koja prelazi prag sopstvenog pogleda. Porodični nesporazumi uslovljavaju potrebu za razumevanjem drugačije pozicije, ulaze u perspektivu brižnosti shvatanjem i ujedno prihvatanjem tuđeg pogleda na svet. Briga je, rečima američke filozofkinje i feministkinje Nel Nodings, iskorak iz ličnog viđenja u tuđi pogled.

Podmetačina je da bi narod bio kriv

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Sve te floskule dolaze, zapravo, od onih koji su za nedela odgovorni, kao i njihovi podržavaoci. Nikada u istoriji nismo imali situaciju ovoliko rasvetljenih stvari. A u isto vreme – nikada nismo bili ovoliko spremni da sve te dokaze odbacimo i da odbacimo svaki razgovor o tome. Iza toga se krije činjenica da dokaze prikrivaju sami izvršioci, ali imamo i problem odobravanja zločina. Nekada je negiranje samo zaklon, kaže se “šta su oni nama radili”. Nalazimo se, zapravo u situaciji u kojoj je veliki broj ljudi koji misli da je tako trebalo.

Neiskazivo progonstvo Drugog

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Suočeni sa idejom savremenosti stupamo na sudište. Sledimo li Valtera Benjamina na sudskom procesu protiv sveg Postanja pojavljuju se svedoci, među ostalima, ,,poeta, koji oseća budućnost, likovni umetnik, koji je vidi, zatim muzičar, koji je čuje i filozof, koji je zna’’. Problem nastaje sa nepodudarnim svedočenjima svakog od njih kada se ,,ulažu sve nove i nove pritužbe i pozivaju novi svedoci’’. Viđenje tako postaje fenomen interpretacije i propisa individualne prirode. Utemeljeni u svoju istinu, ređaju se pritužbe i nastaje galama nerazumevanja pozicije Drugog i drugačijeg.

Rat je nastavljen novom kulturom sećanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Na delu je revizija istorije čitavog XX veka, što dodatno stvara haos posebno u glavama mladih. Sagledavanje istorije samo iz pozicije žrtve, onemogućava ozbiljan dijalog o prošlosti. Osim toga potencira se trauma i neguje težnja za osvetom što u regionu trajno održava tenziju. Značajnu ulogu u toj manipulaciju igraju brojke koje se stalno povećavaju. Fokus je posebno na Drugom svetskom ratu.Osim toga, sve novonastale države regiona prolaze kroz važne transformacione procese.

Opozicija u Srbiji

Marina FratucanPolitika, Tekst, Vesti

Poslednjih dana i nedelja mi je više nego ikad drago što mi je prebivalište u ličnoj karti na novosadskoj adresi. Ova nesporna činjenica mi je ostavila mogućnost, bar prema dosadašnjim izjavama prvog čoveka države i svega u njoj, da još neko (nepoznato vreme) maštam da se opozicija u Srbiji može probuditi, dozvati pameti, konsolidovati redove, utvrditi ciljeve, postaviti granice ili jednostavno, nama biračima, pokazati da uprkos svemu, ipak postoji.

Parole, parole

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Medijski prizori nasilja, patnje i smrti ostavljaju iza sebe tragove beznadežne ravnodušnosti podsredstvom mnoštva slika i na taj način podstiču udobnu beznačajnost zone konfora. Usmereni na totalitet patnje, ostajemo neosetljivi na individualnu patnju. U tom smislu svaka pozorišna predstava utemeljena na specifičnoj estetici i etici odgovornosti, bilo pojedinca ili kolektiva, podrazumeva dublji sloj političnosti sprovedene procedure.

WRIGHT-PATTERSON AFB, OHIO, Nov. 21, 1995 -- President Slobodan Milosevic of the Federal Republic of Yugoslavia, President Alija Izetbegovic of the Republic of Bosnia-Herzegovina, and President Franjo Tudjman of the Republic of Croatia sign the Dayton Peace Accords. The Balkan Proximity Peace Talks were conducted at Wright-Patterson Air Force Base November 1-21, 1995. The talks ended the conflict arising from the breakup of the Republic of Yugoslavia. The Dayton Accords paved the way for the signing of the final “General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina” on December 14 at the Elysee Palace in Paris. (U.S. Air Force/Staff Sgt. Brian Schlumbohm)

Srpski osvajački ratovi i ratna šteta

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ne pitajmo ko je lud, o dijagnozi je reč, ona, u aktuelnoj fazi raspojasanog srpskog nacionalizma, traje duže od dvadeset godina, jedino je izvesno da se žrtve ne mogu oživeti, njihovi potomci obeštetiti. Ko veruje da će doživeti istinsko pokajanje u ime svih raspoloživih nacionalno mobilisanih korpusa, još i da će tome svedočiti u vreme sadašnjeg predsednika Srbije i njegovih hijena, da će prestati kalemegdansko iživljavanje nad bolom pobijenih i početi poštovanje žrtava – neodgovorni je optimista.

Hronika površnosti ili o konzervativnosti post/moderne izvedbe

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Neko neupućen u delo Ive Andriće, nakon što bi odgledao predstave Play Andrić i Anika i njena vremena, ostao bi razočaran površnošću pisca. Obe predstave, izvedene na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu u povodu 125. godina od rođenja nobelovca Ive Andrić, ne tretiraju samo klasični tekst kao predložak na površan način, već i rediteljsko čitanje podvrgavaju uopštenim mestima, banalnoj rekontekstualizaciji i time neminovno – scenskoj destrukciji.

O prisajedinjenju i ostalim obećanjima

Marina FratucanPolitika, Tekst, Vesti

Priznajem, dete sam socijalizma. Tako me je odredila godina rođenja. Iz toga logično proizilazi da su mi mnogo bliže sve moguće ofanzive, nego sva prisajedinjenja i razjedinjenja, pa tako i ono od pre devedeset i devet godina kada su poslanici na Velikoj narodnoj Skupštini u Novom Sadu jednoglasno izglasali da se Bačka, Banat i Baranja prisajedine Kraljevini Srbiji, dok su Sremci to isto učinili dan ranije u Rumi.

Srebrenica kao ključno mesto srpskog identiteta

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ako bi Dodik ili Srbija ozbiljnije krenuli u reviziju postojećeg stanja na Balkanu, brzo bi se pokajali, ali bismo svi mi platili ogromnu cenu. Nadam se da nisu toliko glupi. A opet, iskustvo nas uči, nacionalistička ideologija je iracionalna iznad svega. Ne bih anticipirao * Bilans je jasan, ovo je težak istorijski poraz srpskog nacionalizma, ali je bolno to što je reč o porazu svih nas, čitavog društva, jer nismo umeli da porazimo tu zločinačku hidru. Mnogi u tome nisu učestvovali, ali mu se nisu ni aktivno ili efikasno suprotstavili.

Pakao, to sam ja

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

U knjizi Fluidni život sociolog Zigmund Bauman nastoji da pokaže savremeni život u okrilju neprestane neizvesnosti. Čovek modernog doba nalazi se pred pitanjem nadolazećeg događaja i u takvoj situaciji on ,,ne može stajati u mestu. On se mora modernizovati ili nestati’’. U svetu neizvesnog događaja, koji se iščekuje u sveprisutnom mraku virtuelne stvarnosti, pojedinac (p)ostaje nesvestan svoje ogoljenosti usred nametnute potrebe za stalnom dostupnošću.

Šta si radio u miru, pradeda

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ko želi da vidi korene hegemonističke politike Srbije, moći će to i bez Tužilaštva Tribunala. Budućnost Srbije je u odgovoru na pitanje ima li ova država minimum spremnosti za suočenje sa jezivom prošlošću u kojoj je okrvavila ruke. Dosad takvu spremnost nije pokazala.

Ko je taj krvavi čovek?

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Jedno od važnijih pitanja savremenog plesa jeste propitivanje granica teorijskog čitanja plesne izvedbe. Andre Levinson ukazuje da ne postoji ništa teže od nastojanja da se estetska pojavnost plesa svede na jezičke formule. Teško je, prema njegovom mišljenju, proučavati neprekidnu strukturu kretanja, zahvatiti dinamiku plesa u svim kompleksnostima nečitljivosti i neiskazivosti.

Fahri Musliu, oklevetani novinar i napadnuti građanin

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Oklevetan kao saradnik više obaveštajnih službi, dugogodišnji beogradski izveštač i komentator proglašen je na gotovo čitavom Balkanu biološkim ocem predsednika Srbije – ne bavi se intrigama i nema razloga da u bilo šta sumnja, neoboriva je istina da mu se iznova pripisuje špijunaža i, u boljem slučaju, “otkrivaju” se razlozi za različite stavove koje iznosi.

Igrokaz praznine

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Režirati na velikoj sceni Pozorišta na Terazijama, sa svim mogućnostima koje nudi tako veliki izvedbeni prostor, emotivno napetu priču prema mjuziklu Fantom iz opere kao zabavu za široke mase i lako štivo prepuno kičastih elemenata, pritom zanemariti slojeve dramskog i scenskog potencijala u ime i jedno u slavu lake zabave prenatrpane ispraznom simbolikom svojevrsni je skandal.

Naslage zla, rubovi s(a)vesti

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Vladimir Nabokov u eseju o Tolstoju insistira na tome da su ruskog pisca primarno zaokupljale dve velike egzistencijalne teme – život i smrt. Za razliku od Dostojevskog koji je pisao sa osećajem sažaljenja prema slabijima Tolstoj je, smatra Nabokov, živeo i pisao u stalnom egzistencijalnom procepu jer je bio “nesposoban da se nagodi sa svojom životinjskom prirodom i surovo je patio kad god bi ta priroda privremeno odnela pobedu nad njegovim boljim ja”.

Čudovišno, romantično mračnjaštvo

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

Mitovi su kroz istoriju bili zahvaćeni simboličkim sistemom znakova da bi u savremenoj perspektivi opstali najčešće u religijskom i identitskom smislu. Klod Levi Stros naglašava uticaj mitova na samozasnivanje čovekovog duha kada mit postavlja u temelje strukturalne antropologije.

Strategijski iskorak srbijanskih oficira

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Dozvoljeno je, čak i poželjno, svirepo likvidirati mete kakve su Amerikanci i taj zločin predstavlja prepreku u uspostavljanju iole normalnih odnosa odnose Srbije sa Amerikom – došlo je do konstatacije da se Srbija “katastrofalno ponela u svakom smislu”.

Ptičice, recitacije i utvare dosade

Nenad ObradovićKultura, Tekst, Vesti

U odgovoru na pitanje šta je vizija poljski slikar i esejista Juzef Čapski piše o sintetizujućem trenutku pogleda na svet. Vizija je iskustvo koje na čoveka pada neočekivano, poput milosti. Svaka vizija u sebe uključuje izvesnu dihotomiju između realnog i onostranog, trzavicu pred metafizičkim pitanjima na koje ne možemo dobiti odgovor.

Kosovski kadar i osuđeni zlikovac za katedrom

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Kada postoji ovakav koloplet zločina, zapravo masovnog herojstva i masovnog saučesništva, logično je da se izvođenje radova proučava i na visokoškolskoj ustanovi koja se nekad zvala Komandno – štabna škola taktike (KŠŠT, Ulica neznanog junaka, Banjica) – poznata je, između ostalog, i po školovanju najboljeg u klasi Ratka Mladića