Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera. Moj sagovornik ove sedmice je novinar Jugoslav Ćosić. Slušajte u sredu 4. avgusta u 12 sati.
Holandska dilema: ko bolje vaspitava decu – institucije ili porodica
Uprkos tome što spadaju među najsrećnije tinejdžere u Evropi, mladi Holanđani takođe prolaze kroz različite problematične faze, a raste i broj dece koja traže pomoć institucija specijalizovanih za zaštitu i pomoć mladima. Prema nedavno objavljenim podacima Centralnog biroa za statistiku, svaki deseti tinejdžer, odnosno njih 428.000 je prošle godine imalo kontakt sa institucijama za pomoć. U poređenju sa podacima od 2015. godine, ukupan broj je porastao za skoro 50.000.
Odrastanje – Mladi u sistemu institucionalne podrške
U Srbiji deca ulaze u sistem socijalne zaštite najčešće u slučajevima kada roditelji nisu u stanju da brinu o njima (rizik od zanemarivanja, napuštanje ili ostavljanje), odnosno zbog sprečenosti roditelja da se o njima staraju. Najčešće te zahteve podnose upravo roditelji ili srodnici deteta, a tek potom nadležne službe, od čega najviše zahteva dolazi zbog prijava zdravstvenih ustanova.
Siroče na grobu institucija
Reč je, dakle, o pranju novca i završnoj fazi oružane pljačke državne imovine koju realizuje grupa razbojnika u mirnodopskoj fazi udruženog zločinačkog poduhvata. Zašto nije, naivno se zapitajmo, objavljeno da je državna imovina na prodaju, već je bahato, razbojnički prodata izabranom kupcu, vlasniku firme sa osnivačkim kapitalom od sto dinara.
Lingua blablativa – Bojkot
Već duže vreme se na srpskoj političkoj govori o bojkotu
predstojećih izbora, a deo opozicionih predstavnika u Parlamentu bojkotuje njegov rad. Pokušaji vlasti i opozicije da uspostave dijalog serijom sastanaka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu nisu doneli plodove već su čini se samo povećali jaz između vladajuće stranke i opozicionih stranaka. Okrugli sto vlasti i opozicije o izbornim uslovima održan je 19. avgusta, rezultirao je zaoštravanjem stava opozicije prema izborima. Proteklih nedelju dana više opozicionih stranaka je potvrdilo svoj zvanični stav i nameru da bojkotuju
buduće izbore.
Algorithms
Oh, you glorious digital playground. The place that knows everything, here we order pizza and provides us with endless cute kitty movies. Oh internet, you are getting smarter day by day. You know what we read, buy and see. I feel we are getting awfully closely aquatinted, you and I.
Ne možemo našu historiju poznavati „otprilike“
Sajra Subašić, dobitnica Specijalnog priznanja žirija na 25. SFF-u, za kratki dokumentarni film „Gomila materijala“. Znate onaj film Der Untergang iz 2004. godine koji oživljava posljednjih 12 dana Hitlerova života i Trećeg Reicha? Sjećam se da smo ga gledali na prijemnom ispitu na Dramaturgiji pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i da mi je zauvijek ostao urezan kadar malog šarenog cvijeta u sivilu betonske ruševine.
Život je tamo gde smo mi – Teofil Pančić
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. Sa Teofilom Pančićem pričala sam o odgovornosti prema izgovorenoj reči, o tome da li se 5. oktobar desio na vreme, o ličnoj i opštoj istoriji, o tome da li smo stari… Pričamo i o diplomama, nagradama, knjigama i pločama, strahu i sletanju na Mesec…
Anatomija nasilničkog morala
Ispostavlja se još jednom da se u Hrvatskoj izbori ne mogu dobiti – ili samo tako misli klika opasnih političkih pretendenata na vlast i državnu kasu – bez šurovanja sa nacionalizmom i njegovim primitivnim pojavnim oblicima, poput kretenoidnih pesmuljaka i skandiranja. Ali, ne može ni bez nasilja. Onako, malo, da se zna ko je gazda.
Tenk u šesnaestercu
Tenku je pred stadionom mesto taman onoliko koliko je i kipu fudbalera mesto pred kasarnom. Mada je to jasno i detetu koje ume da stavi kocku u kockastu rupu a trougao u trouglastu, to nije sprečilo upravu fudbalskog kluba Crvena zvezda da juče, dan uoči odlučujućeg meča za ulazak u Ligu šampiona, pred svoj stadion postavi rashodovani tenk T-55.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Teofil Pančić
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera.
Moj sagovornik ove sedmice je novinar Teofil Pančić.
Slušajte u sredu 28. avgusta u 12 sati.
Propušteni poziv
Juče je završen Međunarodni sajam knjiga u Pekingu, na kome i Srbija ima svoj štand. Ove godine smo već učestvovali na sajmu u Lajpcigu, a u planu su Moskva i Frankfurt. Izdavačka kuća Princip pres, koju je biralo Ministarstvo kulture i informisanja, organizator je ovogodišnjih gostovanja Srbije na međunarodnim sajmovima knjiga.
Izazov predatorskog kapitala
Radna eksploatacija radnika može da se vrši na više načina, legalno ili nelegalno. Ipak, najjednostavnije za poslodavca je da ispuni svoju zakonsku obavezu da sa zaposlenim zaključi ugovor o radu, a da kasnije kroz različite mehanizme pritisaka, ucena i korišćenja privilegovanog položaja u odnosu na radnike, relativizuje veći deo radničkih prava.
Na Balkanu živimo u primirju a ne u miru
Povesti celu zemlju u rat, prvo protiv bivših komšija, susednih naroda i ravnopravnih federalnih jedinica, a onda nakon toga i protiv celog zapadnog sveta – to nije tek luda odluka jednog političara – čak ni u mnogo gorim diktaturama nego što je bila Miloševićeva.
Kad žrtve postanu masovne ubice
Rat se vratio kući, i kao tempirana bomba bez satnog mehanizma. Možda će baš noćas negde eksplodirati. Istinski početak je u zaurlavanju stihova “Nije mala, nije mala/triput ratovala”. Koja je “tri puta” izbrojio narodni pevač za ovu je priliku nevažno, jedno su presudna poslednja državna vojevanja, agresija na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i masovni zločini nad civilima na Kosovu. Nesposobni za rad i funkcionisanje u bilo kakvoj ulozi su vlasnici posttraumatskog stresnog sindroma. Putnici u jednom smeru, ka odredištu na kojem nikoga ne opterećuju, posebno ne državni budžet.
Holivud barok
U Zadovoljstvu u tekstu, pod nazivom “Holivud barok”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić razgovaraju o poslednjem filmu Kventina Tarantina “Bilo jednom u Holivudu” i već na početku poteže se nož za limun, koji se zatekao u našem malom studiju. Keller naime smatra da je ovaj film remek delo koje će obeležiti rani dvadeset prvi vek, a Synth na to ima odgovor – “nja”.
Lingua blablativa – Minimalac
Pregovori između sindikata, poslodavaca i države o minimalnoj zaradi za narednu godinu počeli su 18. avgusta, a prema zakonu dogovor bi trebalo da bude postignut do 15. septembra. Prošle godine, na predlog sindikata, koji je prihvatio ministar rada Zoran Đorđević, u naredne tri godine, do 2021, minimalna zarada trebalo bi da dostigne minimalnu potrošačku korpu. Predstavnici sindikata, Ljubisav Orbović, predsednik …
Radio će uvijek imati svoju publiku
Kada je 1938. godine, američki režiser, glumac i pisac Orson Welles emitovao radio dramu „Rat svjetova“ koja je kao dramatizovana invazija Zemlje od strane Marsovaca u svojih 62 minute sadržavala brojne lažne „reportaže s terena“ i razgovore s navodnim pripadnicima vojske, te tako izazvao sveopštu paniku u Americi, prvi put je svijetu prezentovana neograničena moć radija koji je tada bio na samom vrhu medijskog hranindbenog lanca. Danas, 81 godinu poslije jedan mali program, jednog malog radija u jednoj maloj zemlji i dalje neumorno pokušava utjecati na svoje slušatelje, zabaviti ih, ali i obrazovati. Ipak, s jednom malom razlikom, jer dok je Welles svoje sugrađane zamalo protjerao iz zemlje, fokus Omladinskog programa BH Radija 1 jeste da mladima ponudi što više ideja za ostanak u BiH. Mladi urednik ovoga programa, Vedran Prodić, govori za Remarker.
Život je tamo gde smo mi – Natalija Miletić
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. Šta spaja Đinđića, neonaciste, migrante, takozvanog doktora ministra Stefanovica, Jutku, Vučića i DJ Vučićevića. Sve to i mnogo više u razgovoru sa Natalijom Miletić, Mističnom Dojkom. Podeli sa prijateljima FB TW
Da li suočavanje sa prošlošću ima budućnost u Srbiji?
Petooktobarske promene predstavljaju prekretnicu u savremenoj istoriji Srbije, trenutak koji je označavao kraj oružanih sukoba, ekonomskih sankcija, kriminala i odmazde nad političkim neistomišljenicima, ali i početak procesa političke i društvene transformacije iz autoritarnog u demokratski poredak. Potreba da se prevaziđe nasleđe iz 1990. iziskivalo je ne samo diskontinuitet sa nacionalističkom politikom, već i korenite društvene promene: procesuiranje odgovornih za ratne zločine, reformu institucija, simboličke i materijalne reparacije za žrtve i utvrđivanje istine o zločinima koji su počinjeni.
Pobuna protiv režimske prevare
Sami izvršitelji i taj sistem oko njih su za proteklih osam godina polako postali jedan dosta samostalan centar moći, koji više nije samo šraf u sistemu, već polako može da postavlja neke svoje zahteve. Zajedno sa stečajnim upravnicima, notarima, fizičko-tehničkim obezbeđenjem i drugim privatnicima sa javnim ovlašćenjima, oni su jedna sasvim nova kategorija srednje klase u Srbiji, koji stupaju na mesto državnih službenika, ali sa više vlasti i privilegija, a sa manje odgovornosti. I naravno, koliko god nam to donedavno izgledalo nemoguće, ovi privatnici sa šerifskim značkama su više povezani sa kriminalnim strukturama nego što su to bile državne službe. Ne zato što su lošiji ljudi, nego zato što im je to manje zabranjeno. Čitav sistem izvršenja je napravljen na prevari – na obećanju da će raditi za slabije koje maltretiraju jači, a u stvari je još jedan mehanizam jakih da dodatno maltretiraju ljude koji nemaju ni novca ni moći da se zaštite. Mnogi ljudi koje mi branimo su istovremeno i dužnici koje izbacuju na ulicu i poverioci koji svoja potraživanja prema nekom jačem ne mogu da naplate.
Život je tamo gde smo mi – Najava – Natalija Miletić
Život je tamo gde smo mi – novi serijal Remarkera.
Moja sagovornica ove nedelje je novinarka Natalija Miletić aka Mistična dojka.
Čuje se odjek koraka u Šapcu
Sedma epizoda Remarkerovog podkasta “Čuje se odjek koraka” donosi priče građanki i građana Šapca koji mesecima protestuju. Kako Šapčanke i Šapčani gledaju na život u Srbiji u prvoj polovini 2019. godine, koji su razlozi njihovog protesta, zbog čega su nezadovoljni?
Zbogom internete, nikad te nisam volela
Uvek mi je bilo čudno kako su se ljudi lako privikli na novu dimenziju svoga života – online sredinu. Ja sam toliko ostala verna svom čuđenju da mi je i dalje vrhunac komunikacije G-chat, a Facebook mračna strana ljudskih duša. Povrh toga, dugo sam već upletena u teške priče o zaštiti privatnosti i kako smo svi mi u stvari samo krajnji proizvod velikih socijalnih mreža i kompanija čije usluge plaćamo našim podacima, a za uzvrat oni nas “gađaju” reklamama i ostalim trash-om i besmislom.
Ljubav k’o strava
U epizodi Remarkerkovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Ljubav k’o strava“, Vladimir Cerić i Vukoman Nemasnage govore o novoj popularnoj HBO seriji „Euforija“. Američka tinejedžerska drama čiji je kreator Sem Levinson, prikazuje život Ru (Zendaja) i njenih srednjošklskih drugarica Džuls (Hanter Šafer), Medi (Aleksa Demi), Kesi (Kira Adler) i Ket (Džoana Kolon) i kako seks, droga i alkohol oblikuju/odeđuju njihove živote.
Temat – Izbeglice
U poslednjoj, desetoj epizodi Remarkerovog Temata, govorimo o izbeglicama i migrantima. Ko su izbeglice a ko migranti, od čega beže i gde idu? Koja su najvažnija pitanja otvorena Balkanskom rutom 2015, i zbog čega do sada ni mediji ni politika nisu dali adekvatne odgovore?
Izazov operativnih falsifikata
Najvažnije u priči o flagrantnoj zloupotrebi ovlašćenja je svakako to što se predsednik države igra institucijama, ali ima još nešto: neko ozbiljno sluša opoziciju, makar koristeći sofisticiranu tehnologiju, a opozicija smatra da ima šta da sakrije. Da je toliko važna da je tajno sluša predsednik države.
Svijet koji nazivamo kulturom je prepun imaginarnih neprijatelja
Za ovaj intervju ne treba uvod, jednostavno jer za njega nema mjesta niti u sadržajnom niti u
intelektualno-kreativnom smislu. Zato, odmah pređite na čitanje. Mladi doktorant iz historije
književnosti, urednik časopisa „Behar“ i sekretar časopisa „Život“, Matija Bošnjak, govori za
Remarker.
Život je tamo gde smo mi – Tamara Skrozza
Život je tamo gde smo mi kroz razgovor regrutuje ljude za neku novu Arkadiju gde će život biti baš onakav kakvim ga stvaramo. U prvom ciklusu razgovaram sa novinarkama i novinarima koji se sa različitih pozicija unutar profesije bore za vrednosti u koje veruju. Prva sagovornica je Osvajačica slobode, Tamara Skrozza. Pričale smo da li je novinarstvo profesija, dijagnoza ili droga, pričale smo o tome kako je biti majka i novinarka, zašto ima više žena u novinarstvu, šta znači naše pravo na abortus…
Pozdrav iz Venecije
Kad otputujem negde, makar i na par nedelja, mislim da će sve da bude bolje. U smislu – bolje nego ovde, u Srbiji, i u smislu – da ću da se promenim i vratim nova-novcata.
I tako i bude. Nešto u šta inače buljim svaki dan, u inostranstvu gledam iz daleka. Odleži neka ideja, pa je ili bacim ili popravim. Uželim se ulica kojima inače šetam pred spavanje. Nađem novu omiljenu pesmu. Smislim imidž za sezonu jesen/zima 2019. Važne stvari.




























