„Odem ja, recimo imam simptome, u kovid ambulantu, testiram se, imam nalaz pozitivan, imam komplikacije, krenem u Infektivnu kliniku. Kako dobijem nalaz pozitivan upisuju me dakle u laboratoriji u kovid-19 bazu podataka. Krenem dakle na Infektivnu kliniku da me prime i udari me autobus. Poginem. I ja sam naravno preminula u toj bazi podataka. Mislite da treba da se brojim kao da sam preminula od kovid-19? I takvih ima XY slučajeva!“
Optužnice protiv pripadnika OVK: Nevinost bez zaštite razuma
Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti. Bez tih dobrih osobina koje su onda davno bile prisutne na polju Kosovu, rekao je još 1989. godine Slobodan Milošević. U tim neisključenim, zapravo podrazumevajućim oružanim bitkama, počinjeni su zločini. Miloševićevim saučesnicima ne bi smelo da bude lakše zbog optužnog predloga protiv predsednika Kosova. A biće, evo već seire, puni srpske nevinosti.
Vjerujem da će bolja budućnost doći
60. godišnjica Festivala MESS. 25 godina od genocida u Srebrenici. Negdje između, Sarajevo, tuga i sreća. Pandemija. Život. Nihad Kreševljaković govori za Remarker.
Sprečavanje podizanja svesti o korozivnom kapitalu na Zapadnom Balkanu
Dok istraživanja koja se fokusiraju na korozivni kapital postaju sve više mainstream, glavni problem je komuniciranje rezultata istraživanja na Zapadnom Balkanu, regionu koji se sav sastoji od tranzicionih zemalja. Često iskrojene poruke o opasnostima i zamkama korozivnog kapitala za upravljanje i demokratiju se teško prenose vladajućim elitama, ali i široj publici, pogotovo u slučaju kada vladajuća elita nije za to zainteresovana.
Rasni protesti u Americi: Dva lica jedne zemlje
U našem političkom univerzumu formiranom uglavnom na premisama politike iz predgrađanskog društva ne postoji mnogo prostora za moderne političke ideje razvijene u posljednjih dvadeset, trideset godina u svijetu na koji se mi uporno pozivamo. Ne smijem ni da pomislim na političku alternativu poput partije pirata. Partija koja bi pitanje jednakih prava LGBTQ+ građana imala na vrhu ljestvice prioriteta i osvojila pristojan broj glasova na izborima je putovanje u drugi politički univerzum. Ovdje mislim na ono što je u međuvremenu postalo opšteprihvaćeno dobro u zapadnim demokratijama. Da li iko vidi prostor za formiranje ozbiljne partije zelenih u ijednoj državi regiona? Ko ozbiljno zastupa interese ljudi koji bi željeli da održivi razvoj i očuvanje životne sredine bude jedna od okosnica javne debate u društvu? Niko ozbiljan.
Parlamentarni izbori u Srbiji: Završni račun sunovrata
Numerički ishod zaokruživanja ukazuje na činjenicu da su se vlasnici biračkog prava, gotovo s gnušanjem, odrekli evropske orijentacije, pokazavši da – zvuči tako pesimistično, ali ne i iznenađujuće – brižljivo neguju ratnu i nacionalističku sklonost ka flertu sa desnicom, njenim primitivnim i uglađenim pojavnim oblicima. Stranke pobednice, baš kao i država Srbija, nose teret ratne prošlosti, a u odnosu prema susedima (SPAS nije imao tu priliku) nastavljaju rat mirnim sredstvima, suludim naoružavanjem, mržnjom, lažima i uvredama.
Rat drogama – koliko droge koštaju društvo?
U današnjem tekstu govorimo o ratu drogama.
Rat je 1969. godine započeo (američki) predsednik Nikson. Vrlo brzo je usledila nulta tolerancija na droge gde je svaki dolazak u kontakt rezultirao pritvorom. Bila je zabranjena prodaja, korišćenje ili posedovanje droge. „Rat“ nije bio sveden na sopstvene granice već je aktivno sprovođen u zemljama koje su proizvodile drogu. Svi predsednici SAD koji su vodili zemlju posle Ričarda Niksona su ili održavali ili pojačavali politiku nulte tolerancije prema drogama. Tokom Reganove administracije, uvedena je obavezna minimalna kazna za posedovanje i upotrebu narkotika. Stopa pritvaranja uvećala se tri puta od tad. Na godišnjem nivou, zbog droge bude uhapšeno 1,5 miliona Amerikanaca.
Nije bilo jednom u Holivudu
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Nije bilo jednom u Holivudu” Vladimir Cerić i Vukoman Nemasnage, govore o Netflix-ovoj seriji: „Hollywood“. Rajan Marfi prati živote mladih dramskih umetnika koji nakon II svetskog rata, u Zlatno doba Holivuda, žele da uspeju, kao glumice i glumci, reditelji, scenaristi… Ipak, njegov Holivud je drugačiji od stvarnog. U njegovoj alternativnoj istoriji, ambicije, upornost i istrajnost brzo se isplate i svi postaju zvezde u „fabrici snova“, dok prethodno, na specifičnoj benzinskoj stanici, u Zemlji Snova, deo ove ekipe „preko kreveta“ ubrzava svoj uspon ka vrhu. Na kraju, rodna, rasna ili druga raslojavanja postaju stvar prošlosti, a budućnost je ispunjena tolerancijom i razumevanjem za drugoga i drugost.
Lingua blablativa – Romi i rasizam
Protesti u SAD-u povodom ubistva Džordža Flojda pokrenula su intenzivni javni govor o istoriji i prirodi rasizma, njegovoj ukorenjenosti i strukturalnoj postojanosti. Ubrzo nakon ekspanzije tekstova na tu temu, u regionu se pojavila društvena (auto)kritika lokalnog rasizma – diskriminacije i nasilja nad Romima. Bilo da je paralela opravdana ili ne, debata o tome skreće pažnju na problem lošeg društvenog položaja Roma i nasilja koje nad njima sprovodi ne samo društvo već i država.
Švedski model i štokholmski sindrom
Tako su građani Bosne i Hercegovine došli u situaciju da za svoje ponašanje tokom prvog vala budu pohvaljeni od strane vlasti koje im nisu ostavile nikakvog drugog izbora nego da istraumirani ostanu u svojim domovima i da strahuju kako od pandemije tako i od života poslije nje, znajući da će ekonomski teret krize prije ili kasnije morati podnijeti sami. No, nije da su te pohvale nezaslužene – građani su se stvarno pridržavali mjera i isključivo je njihova zasluga što je prvi val pandemije u BiH prošao relativno dobro, ako je uopšte i prošao.
Prostori slobode – Iva Čukić
U šestoj epizodi serijala Prostori Slobode Mia David razgovara sa Ivom Čukić. Iva je diplomirala i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Jedna je od osnivačica kolektiva Ministarstvo prostora koje se bavi pitanjima razvoja gradova. Osnivačica je i Ulične galerije u Beogradu čijim se programom bavila do 2020. Ko-osnivačica je Platforme za teoriju i praksu društvenih dobara – zajednicko.org.
Vodič kroz izbornu poslušnost
Naprednjački projekat razaranja svega što nije SNS pokazao se toliko uspešnim da je uoči raspisivanja izbora vlast naprasno shvatila da se nalazi na pragu stopostotne većine sa severnokorejskom aromom. Iako predsednik Srbije o tome fantazira otkako je ušao u politiku, izigravanje evropske demokratske države ipak zahteva i nekakve kulise, a veći deo opozicije ovoga puta nije bio raspoložen da ih izigrava, pa je vladajuća većina bila prinuđena da navrat nanos spušta cenzus sa 5% na 3%. Prisustvo opozicije, makar i čisto formalno, predstavlja neophodan smokvin list da stranim partnerima ne bude suviše neprijatno u prisustvu raskrečenog autoritarizma.
Naukom protiv političkih falsifikata
Fašizam je veoma prikladno rešenje u kriznim situacijama, a kapitalisti na to računaju. Naravno, sa uvek istim pogrešnim računom da će ga moći kontrolisati. Fašizam uvek dolazi na vlast u koalicijama, obično sa liberalnim strankama. Da, danas nastaje heterogena unija desničarskih profašista, pro-domobrana, pro-ustaša, pro-nedićevca itd.; na sličan način šire se i u EU, a briše se granica između tih pokreta i desnih političkih partija. Šta mogu postići, koliko daleko stići, još je otvoreno pitanje.
Zabrinjavajuće je, da je u nekim zemljama lokalni fašizam na vlasti, da su to članice EU ili negde u okruženju, i da se to toleriše.
Problem koji nema ime
U ovoj epizodi Zadovoljstva u tekstu, pod nazivom “Problem koji nema ime”, Biljana Srbljanović, Vladimir Cerić i Vukoman Stranjančević razgovaraju o seriji “Mrs. America”. Pričom o ratifikaciji amandmana o jednakim pravima, serija istražuje kako je istorija jedne političke borbe uticala na promenu američkog društva sedamdesetih godina. Suprotstavljanjem lika u najmanju ruku konzervativne Filis Šlafli (Cate Blanchett), ikonama drugog talasa feminizma Beti Fridan (Ari Graynonr) i Gloriji Stejnem (Rose Byrne), autorka serije Davi Voler (Dahvi Waller) prikazuje kompleksnost razvoja drugog talasa američkog feminizma. Slušajte novu epizodu i saznajte zbog čega se Biljani ne sviđa, a Vladimiru i Vukomanu sviđa “Mrs. America“, koji je to problem koji nema ime u ovoj seriji, šta se krije iza osmeha Kejt Blančet i ko je najbolja glumica na svetu (osim Kejt Blančet).
Ako su političari žohari, umjetnici su dugoživci koji mogu u vakuumu preživjeti
O povratku na scenu, o adrenalinu koji škakilja iznutra, o freelanceu kao odgađanju nezaposlenosti… o pozorištu, radiju, glumi… o slobodi… političarima žoharima i umjetnicima dugoživcima… Šta?
Jeste se desilo: Rat u Srbiji
Nakon što je lansiran portal Rat u Srbiji, nacionalistička javnost je zauzela napadačku formaciju, na čelu sa Miloševićevim naslednikom Ivicom Dačićem i najdugovečnijim pamfletom Velike Srbije – Večernjim Novostima.
Neobično voće – priča o rasizmu u Americi
Drveće na jugu neobično voće krasi
Krv njihovo lišće i korijen kvasi
Povjetarac juga crna tijela njiše
Neobični plodovi na topoli vise
Srednjoškolski pogled na svet – Strahovi i mržnja, dileme i zablude
Kakav poklon za Srbiju koja ih nije zaslužila, nesnosno su bolji od nje. Uostalom, videsmo li negde to da velikih 38 procenata poslovno sposobnih osoba tvrdi kako je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. U kom to segmentu ovog razbucanog društva, partiji, zboru stanara, debatnom klubu.
Svjedokinja Mirsada Malagić: Ovo je njena priča
U Hagu 2015. godine je na doživotni zatvor osuđen Zdravko Tolimir – zamjenik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS. Osuđen je za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, zločine protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Umro je u 2016. godine dok je čekao prebacivanje u zemlju gdje je određeno da će izdržavati kaznu. Tokom suđenja veliki broj svjedoka je iznijelo svoje svjedočenje o događajima u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. U nastavku ovog teksta donosimo vam sažetak svjedočenja Mirsade Malagić iz februara 2011. na suđenju Tolimiru.
Principi i ideje: opšte dobro ili lični profit?
Današnji tekst govori o dobrim idejama i izazovima koji im se nameću. Kada sam bio dete, gledao sam crtani o ljudskom telu. U loše animiranom crtanom iz devedesetih, krvne ćelije su ličile na bezoblične Teletabise u večnoj borbi sa virusima. Mozgom je upravljao stariji čovek po imenu Maestro. Bilo je sjajno. Zašto ne bismo uradili isto to sa dobrim idejama? Neka se dobra ideja zove Melvin, a mi ćemo pratiti njegovo probijanje kroz ralje stvarnosti. On mora da se bori sa svojim neprijateljem – lošim idejama. Na svom putu, zavode ga principi, odbačen je iz političkih razloga i prodat je organizacijama koje odbijaju da ga iskoriste. Hoće li Melvin uspeti da raširi svoja krila i uradi nešto dobro za sve nas? Putovanje počinje…
Lingua blablativa – Policija
Policajac Derek Šovin u Mineapolisu je 25. maja brutalno ubio Džordža Flojda klečeći mu na vratu čitavih osam minuta pre i tri minute nakon njegove smrti. Policijska brutalnost i ubistva pod izgovorom pretnje po njihovu bezbednost američko društvo više ne želi da toleriše. Svakodnevni protesti hiljade Amerikanaca/ki (uprkos karantinu) pokazuju godinama gomilani bes prema policijskom nasilju i otvorenom rasizmu. Rasizam ne samo da nije pobeđen, on je sistemski institucionalizovan u državnom aparatu opresije i nasilja – policiji.
Zarobljena država na aparatima
Prošloga je petka (29/05/2020) Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu upriličila javnu debatu povodom godišnjice Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Debatu je bilo moguće pratiti putem aplikacije Zoom a na njoj se razgovaralo o napretku kojeg je potrebno ostvariti po pitanju 14 ključnih prioriteta u oblastima demokratije, vladavine prava, javne uprave i temeljnih prava.
Spot zbog kojeg ćete se vratiti u Srbiju
Možda deluje tričavo da se pored afere „Krušik“, veza sa organizovanim kriminalom, Beograda na vodi, kriminalne monopolizacije medija, instrumentalizacije policije i vojske, protivustavnog spajanja predsedničke i premijerske funkcije, zataškavanja slučaja „Helikopter“, tetke iz Kanade, traljave reakcije na pandemiju i svakodnevnu litaniju afera, korupcije i kriminala bilo ko bavi novim predizbornim spotom nelegitimnog predsednika Srbije, Aleksandra Vučića. Međutim, čak i za tradicionalno srozane kriterijume isušene kaljuže domaće politike, povremeno se pojavi grumenčić propagande koji zaudara daleko gore od ostalih.
Ratni zločinci na listama za republičke izbore u Srbiji
Dve najjače stranke, dakle, imaju kao nosioce liste učesnike u ratovima Srbije protiv suseda, eksponente ratne politike Srbije, a ornamentalni detalji njihovog mirnodopskog nadmetanja, poslužiće i ovoga puta inaćenju i suludom tumačenju tobožnje nevinosti Srba, njihovih žrtava, te epskim momentima odbrane ognjišta i furuna. Onima sa upitnom poslovnom sposobnošću dovoljno za zaokruživanje iza paravana.
Ne razumeš ti to druže sudija
U epizodi Zadovoljstva u tekstu pod nazivom “Ne razumeŠ ti to druže sudija”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić pričaju više o sociološkim fenomenima nego o Netflixovoj dokumentarnoj seriji “Trial by Media”, producenta Džordža Klunija. Seriju verovatno niko ne bi ni primetio da nije producent Kluni. Hvala porodici Čoban na preporuci.
Umjetnost ne mogu izbrisati ni novac ni pandemija
19. festival bh. drame Zenica 2020. Online. Prvi u regionu. Konkurs za najbolji dramski tekst. Javna čitanja kao snimci. Šest drama. Mladi autori. Prateći program. 70 godina. Šta će korona? Lajla Kaikčija odgovara za Remarker.
Isuse
Rano ujutru 22.05.2020, na raskrsnici beogradskog bloka 45, na jednom stubu s video nadzorom, bio je razapet Isus. Ova umetnička instalacija poznatog uličnog umetnika, Andreja Josifovskog (Pijaniste), ubrzo je bila skinuta. Stigla je policija s pet automobila, a zatim i komunalna policija. Umetnik kaže da je oko podneva, pored instalacije (koja je u tom trenutku već uveliko ležala na trotoaru) i dalje bila policija u jednom automobilu.
Cilj obrazovanja: Još jedna cigla u zidu ili malo više slobode?
Koliko prosječni Amerikanci znaju o drugima? Malo ili ništa, biće najčešći odgovor ako anketirate građane u drugim djelovima svijeta. Zaista, prosječni Amerikanci ne znaju mnogo o drugima, niti ih to, zapravo, zanima. Oni imaju svoj svijet u kojem se njihov život odvija, kao što ljudi u Kini imaju svoj svijet, ljudi na afričkom kontinentu svoj, kao sto na kraju krajeva, mi imamo naš mali svijet da nas čini srećnim ili nesrećnim – svijet jeftinih reality programa koji dotiču skoro svaki pedalj naše svakodnevnice.
Jedna mladost, jedan svijet nade
Srbija bezuspešno, uprkos novcu iz budžeta, ne uspeva da dokaže državnu nevinost tokom rata u Bosni i Hercegovini, pa i sumanuti masakr tuzlanskih civila, a artiljerac osuđen za smrt 71 osobe, prosečne starosti 23 godine, uživa na slobodi u Beogradu. Nakon što je pobegao iz Sarajeva u Beograd, ima, kaže njegova odbrana, psihičkih problema. Nije reč o nemirnoj savesti.
Klimatske promene: Skupi skepticizam zapadnog društva
Tokom devedesetih, specijalni kompjuterski efekti, CGI je najzad postao prihvatljiv na velikom platnu. Godine koje su prethodile ovoj deceniji, bile su surove prema efektima, čineći neke filmove potpuno negledljivima. Čak i tokom osamdesetih, filmovi koji su koristili lutke, postizali su mnogo bolje rezultate od onih sa animacijama. Posle nekoliko revolucionarnih upotreba efekata u filmovima poput Vilou, Ambis I Park iz doba Jure, krajem devedesetih, filmski studiji su tačno znali gde da primene novootkrivenu tehnologiju: na užasnim filmovima. Bilo je to zlatno doba vulkana, meteora i cunamija.






























