U novoj epizodi Loženja razgovaram sa muzičarem Nikolom Stanojevićem, koji stvara pod imenom Nihil. Njegov prvi album Satan Resavski možete poslušati na platformi Spotify.
Da li će “južnjačka strategija” pomoći Trampu i ovoga puta?
Video sa Flojdovim ubistvom je imao efekat šok terapije. I prije se znalo i govorilo o brutalnosti policije, ali ovoga puta to je bilo očito i lako dokazivo. Bez obzira na prisutan rasizam u američkom društvu ogromna većina Amerikanaca podržava multikulturalni karakter njihove zajednice i smatra da je “sredina” najbolja politička opcija. Bez obzira da li su za Bajdena ili ne, oni misle da je Tramp otišao predaleko forsirajući glasače da se opredjeljuju na osnovu rasnog kriterijuma. Pitanje međurasnih odnosa dobija drugačije tumačenje i udaljava se od onog na šta su mogli republikanci da računaju npr. prošle godine. U ovom trenutku raste osjećaj da se nešto mora izmijeniti i da je sa Trampom to nemoguće.
Negiramo genocid i tražimo pomoć
Nacionalistička, delegitimisana, nepouzdana opozicija u Srbiji može da funkcioniše kao demokratska, baš kao i vlast Aleksandra Vučića, jedino pod apsolutnim nadzorom staratelja, eksperta kojima nisu nepoznati najprizemniji ulično-kancelarijski marifetluci.
Hoće li Evropska unija efikasno – ucenom, usloviti svoju pomoć pristajanjem molilaca da promene odnos prema zločinima Srba, uključujući i genocid u Srebrenici, pitanje je koje se zasad ne postavlja. Iako se Izveštaj EK odnosi uglavnom na propuste i jasnu nameru vlasti (zataškavanje), opozicionari, pak, koji pišu u Brisel, svojim su javnim istupima učestvovali u stvaranju klime afirmisanja zlikovaca i nakaznog prekrajanja novije istorije.
Forum Evropa – Srebrenica – 25 godina kasnije
Trećom debatom u okviru projekta Forum Evropa, Hartefakt fond nastavlja program kojim obeležava 25. godišnjicu genocida u Srebrenici. Učesnici će govoriti o poziciji umetnika i kulturnih radnika u odnosu na zločin i njegovu ulogu u javnom diskursu, individualnim naporima
u određivanju zločina u Srebrenici kao genocida, kao i doprinosu kulture i umetnosti prihvatanju jednog novog društvenog narativa i izgradnji kulture sećanja.
Algoritmi – slobodna volja i(li) eksploatacija
Ukoliko vaše ponašanje može biti mapirano uz pomoć prikupljanja vaših odluka, neko bi mogao da otkrije vaš kod po kome ste programirani. Sa tim kodom možete biti u potpunosti eksploatisani. Što više verujete da imate kontrolu nad stvarima, bićete sve ranjiviji i sve osetljiviji na njen uticaj.
12 dana sjećanja – Lične priče: Nura Alispahić
Nura je živjela lijepim i mirnim životom prije rata. Rat ju je dočekao u opkoljenoj Srebrenici. Bilo je gladi krajem ’92, sve do marta ’93. Kasnije, kada su došli plavi šljemovi, bilo je malo lakše za hranu, ali Nurin stariji sin je ranjen, u jednom selu iznad Srebrenice. Prebačen je helikopterom u Tuzlu na liječenje. Kada se malo oporavio, dobio je zaduženje u Tuzli, u policiji. Tužnu vijest Nura je dobila 25. maja 1995., kada se Tuzla suočila sa stradanjem civila na Kapiji. Tada je ubijen Nurin sin Admir.
Fabrika sladoleda
U ovoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Fabrika sladoleda”, Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić razgovaraju o romanu “Momci iz Nikla” dvostrukog dobitnika Pulicerove nagrade za književnost, Kolsona Vajtheda. Roman je zasnovan na istinitim i zastrašujućim događajima iz popravnog doma “Arthur G. Dozier School for Boys” u kojoj je, više od veka, vladalo mučenje, eksploatacija, seksualno zlostavljanje i fizičko kažnjavanje, ali i finansijsko iskorišćavanje generacija dečaka u državi Florida, koji su zatvarani i osuđivani na godine pravog robijanja za minorne prekršaje kao što su – neopravdani izostanci u školi, pisanje grafita ili krađa dve flašice koka-kole.
Protest
Proteklih nedelju dana obeležili su kontinuirani svakodnevni protesti na ulicama Beograda. Dok gledamo šta se dešava iz gomile na ulici, na N1 ili na bezbrojnim snimcima i fotkama koje milenijalsi a i genZ kače po društvenim mrežama, svi se pitamo „odakle dolazimo, ko smo i kuda idemo“. Nakon osam dana svedočenja raznim užasima postmoderne u Srba (kojih smo svi deo) pitamo se ko govori u čije ime, šta ko ima za cilj, postoji li minimum slaganja oko zahteva, mogu li prisutni uopšte zajednički da istupe, da li je „pametno“ vreme za protest, koji su metodi borbe i šta je budućnost protesta?
Toto, nismo više na Balkanu (2)
Američka ambasada u Beogradu odaje utisak vrlo zloslutnog zdanja – savršena mermerna kocka sakrivena iza visoke metalne ograde, čuvana naoružanim stražarima. U trenutku kada mi stižemo tamo, petnaestak ljudi već stoji u redu, cvokoće od zime i čeka da bude prozvano kako bi prošlo kroz nebrojene stepene obezbeđenja. U momentima kada smo uspevali da skrenemo misli sa parališućeg osećaja hladnoće, supruga i ja smo se gledali očima ispunjenih strahom i govorili jedno drugom: “To je to, sve ili ništa.”
Prostori slobode – Raša Todosijević
Rođen sam 2. septembra 1945. godine u Beogradu u ulici Narodnog Fronta; ta se ulica pre Drugog svetskog rata zvala ulica kraljice Natalije. Prvo smo – moji čestiti roditelji i ja – stanovali u Rumunskoj ulici, gore na Dedinju. (Kasnije Užička ulica). Posle smo se, ko zna zašto, preselili u Šajkašku ulicu br. 17. To vam je dole kraj železničke stanice Dunav. Kada su gradske vlasti iz neobjašnjivih razloga srušile to lepo zdanje u francuskom stilu preselili smo se u Cvijićevu br. 115, blizu Novog groblja.
Šta smo naučili na protestima?
U nedostatku infrastrukture, pokreta ili nekakve revolucionarne ideje koja bi okupila nezadovoljne, jedini ispravan zajednički imenitelj može da bude bes. Bes zbog toga što smo isključeni, ostavljeni bez glasa i u institucijama i u javnosti, što nam je uskraćena mogućnost da menjamo državu u skladu sa svojim potrebama, i što čak ni kad umiremo zbog ljudske nesposobnosti nema te ultimativne pravde da barem brojevi budu tačni.
Korona carstvo nebesko i zemaljska okrutnost
Režim je pokazao slabost, videlo se, još prilikom promene odluke o izbacivanju studenata iz domova, da je pobuna moguća i učinkovita. Ovo drugo odstupanje Vučića, odustajanje od policijskog časa, jeste odstupanje autokrate koji se vraća u sedlo. A pobuna normalnih, protiv čega god bila, laži, diktature, katastrofalne perspektive za život u Srbiji, nema nikakvih izgleda pored poremećenih ili onih koji imaju jasne zadatke.
12 dana sjećanja – Lične priče: Hasan Nuhanović
Rođen je u Vlasenici 1968. Pred rat, bio je student mašinstva u Sarajevu. U jesen, devedest druge, našao se sa roditeljima u ratnoj Srebrenici. Podnosili su, kao i svi drugi, nevolje gladi i opsade. U općoj oskudici, Hasan je uspio dane prekratiti uz udžbenik engleskog jezika, koji je pronašao u Domu kulture. Kasnije, to krhko poznavanje jezika će mu pomoći da se zaposli kao prevodilac u Kandaskom bataljonu, koji je prvi stigao u opkoljen grad. Poslije su se smjenjivali Plavi šljemovi i iz drugih zemalja. U to vrijeme Hasan je imao 24 godine. Kada je krenuo žestok napad na enklavu, Hasan je rekao mlađem bratu da dođe kod njega u Potočare, u bazu UN-a. Potom su došli i roditelji.
Nikakva pravda neće vratiti moga babu
Zločinci treba da odgovaraju za svoj zločin, da prestanu učestvovati u društvenom životu, obavljati značajne funkcije u društvu, nanoseći mu i dalje nemjerljivu štetu svojim djelovanjem. Na taj način šalje se poruka da se zločin isplati i da je nekažnjiv, a to nam svakako ne donosi bolje sutra za generacije koje treba da žive u miru i blagostanju, a ne da ponovo ratuju.
Forum Evropa – 25 godina kasnije – Od negiranja do poricanja
U okviru druge onlajn javne debate projekta Forum Evropa, Hartefakt fond otvara debatu o odnosu političkih elita u Srbiji prema genocidu u Srebrenici, poziciji šire i stručne javnosti u odnosu na zločin, ali i naporima civilnog društva za uspostavljanje nedvosmislenog zvaničnog narativa prema genocidu. O presudama međunarodnih sudova i pravnim regulativama koje se bave ratnim zločinima na prostorima bivše Jugoslavije, prisutnosti medija i uticaju koji imaju na izgradnju opšteg narativa, ali i revizionističkom pristupu u tumačenju i podučavanju o dešavanjima u Srebrenici…
12 dana sjećanja – Lične priče: Ilijaz Pilav
Rođen je u mjestu Gladovići kod Srebrenice. Medicinski fakultet završio je u Sarajevu. Nikad nije mogao pretpostaviti da će se baviti hirurgijom, a kada ga je profesor na ispitu iz Hirurgije pitao da po završetku studija ostane u Sarajevu, na Kliničkom centru, da specijalizira hirurgiju, Ilijaz mu je rekao da mu hirurgija neće nikada trebati tamo gdje se vraća.
12 dana sjećanja – Lične priče: Fatima Dautbašić Klempić
Doktoricu Fatimu Dautbašić Klempić, 11. juli je zatekao u Srebrenici, gdje je nakon bijega iz Bratunca, postala dijelom tima Ratne bolnice. Fatima je jedna od žena koje će preživjeti Marš smrti. Sa nama dijeli sjećanja na pad Srebrenice.
12 dana sjećanja – Lične priče: Dženana Salihović
Rođena je sedmog juna 1995. godine u Srebrenici. Kao jednomjesečna beba, sa svojom porodicom, morala je napustiti dom. Sa majkom i sestrama deportovana je u Kladanj, a otac joj je spas potražio u proboju preko šume. Prema njenim saznanjima, ubijen je u Kravici. Godinama nije znala šta se dešava, čula je priče da se nešto desilo, ali nije mogla da shvatiti šta. Znala je da nema oca, ali nije znala zbog čega. Kao dijete, očekivala je da će se on odnekud pojaviti, da se negdje krije, da će se pojaviti na vratima jednog dana, međutim, dobili su vijest da mu je tijelo pronađeno. Dženanin otac ukopan je u Memorijalnom centru u Potočarima 2006. godine.
Forum Evropa – Izvan granica
U okviru prve onlajn javne debate projekta Forum Evropa, Ognjen Aksentijević sa svojim sagovornicima razgovara o aktuelnim problemima koji se tiču ekonomskih migracija iz Srbije i regiona ka zemljama EU, perspektivama i granicama u Evropi u vreme pandemije, motivaciji mladih za odlazak i zemlje i politici zaustavljanja „odliva mozgova“.
Toto, nismo više na Balkanu (1)
Statistika, koliko god negativna i neobećavajuća, saopštava samo jedan deo mračne priče koja stoji iza pražnjenja balkanskih zemalja. Drugi deo je odgovor na pitanje: Šta je uzrok? Ono što se može identifikovati kao univerzalna karakteristika regiona je potpuno odsustvo vizije budućnosti i strategije za dostizanje viših standarda u svim oblastima života. U uslovima vladavine ekstremno koruptivnih režima čija vlast se bazira na vrlo upitnim demokratskim principima – ako se uopšte više može nazvati demokratijom u pojedinim slučajevima – vrlo je teško stvoriti sliku sebe kao produktivne jedinke.
Loženje – Umetnost Reprodukcije
U ovoj epizodi Loženja razgovaram sa umetnicom Dunjom Karanović čiju izložbu Maternji jezici u Maloj galeriji ULUPUDS-a možete pogledati do 14. jula.
Dunja trenutno pohađa master studije na Akademiji umetnosti Kine što je i inspirisalo njenu seriju radova O ljubavi i patnji u mravinjem pismu za koju je detaljno i temeljno istraživala žensko pismo Nǚshu (女书) koje su koristile žene iz Hunan provincije kao sistem komu-nikacije među prijateljicama i ženskim članovima porodice koji je neretko bio u formi poezije, književnih i umetničkih dela.
Kad bi 4. jul mogao malo da zakasni ove godine
Kao da ovogodišnji 4. jul potvrđuje ova predviđanja Amerikanaca. Kao da je Dan nezavisnosti došao u pogrešno vrijeme. Bilo bi bolje da je sačekao malo. Umjesto vatrometa, uznemirujuće vijesti o porastu oboljelih od COVID-19 na jugu i zapadu. Protesti protiv rasizma ne jenjavaju. Brojke o ekonomskoj situaciji su uznemirujuće. Vrijeme je iskušenja za predsjednika Trampa koji bi isto tako volio da ga predsjednički izbori preskoče ove godine.
12 dana sjećanja – Lične priče: Emir Bektić
Emir je imao sretno djetinjstvo, sretnu porodicu. Živio je sa majkom, ocem i sestrom u školskom stanu. Otac mu je bio prosvjetni radnik. Imao je sve što jedno dijete može poželjeti. Imao je svu pažnju, svu ljubav. Išao je u školu. Bio je šesti razred. Bilo mu je veoma teško prihvatiti činjenicu da samim početkom rata neće moći nastaviti dalje školovanje.
12 dana sjećanja – Lične priče: Saliha Osmanović
Rođena je u selu Zalužje. U svojoj drugoj godini ostala je bez oca, a njena majka se brinula za nju i još četvoro djece. Život joj je bio težak. Udala se u selo Dobrak. Sa mužem Ramom stekla je dva sina, Nermina i Edina. Sagradili su lijepu kuću u kojoj su živjeli sretno, sve do početka rata. Njeno selo, Dobrak, napadnuto je iz Srbije, ali i od okolnih srpskih sela u Bosni. Saliha je izbjegla u Srebrenicu, gdje je provela još tri i pol godine sa svojom porodicom bez hrane, odjeće, obuće, adekvatnog smješataja i sigurnosti.
Četvrt veka genocida
U Hagu je osuđen vojno-politički vrh Republike Srpske; u Srbiji, državi saučesnici, odgovaraju optuženi za neposredno izvršenje zločina. Niko u Srbiji ne odgovara za celokupnu logistiku genocida, pruženu, uostalom, i za sve ratne operacije Srba u Bosni i Hercegovini.
Logoraši iz ulice mog djetinjstva
Žrtve iz naselja Aerodrom nisu dobile javnu, niti pravnu satisfakciju, jer za počinjene zločine do današnjeg dana niko nije odgovarao.
Propaganda – umetnost, manipulacija i provera stvarnosti
Počnimo naše putovanje sa apsolutno centralnom ličnošću propagande – Jozefom Gebelsom. On je bio ministar propagande u nacističkom režimu tokom Drugog svetskog rata. Nakon Hitlerovog samoubistva, unapređen je u Saveznog kancelara Nemačke. To nije potrajalo. Dan kasnije, on i njegova žena su svoju decu otrovali, a sebe su, u dvorištu kuće, upucali.
Black Lives Matter
U ovoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Black lives matter”, Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović analiziraju novi Netflixov film “Da 5 bloods” reditelja Spajka Lija i opet se malo svađaju. Priča o grupi crnih veterana vijetnamskog rata, koji se, posle pedeset godina vraćaju na poprište borbe u koju su silom bili uvučeni, u potrazi za posmrtnim ostacima palog druga, ali i skrivenim blagom koje im (metaforički) pripada, otvara nikad zaceljene rane američkog društva u odnosima prema svojim ne-belim građanima, koji su oduvek bili dovoljno “dobri” da život daju za domovinu, ali uvek nedovoljno “dobri” da budu jednaki sa ostalim sunarodnicima, ako prežive.
Lingua blablativa – LGBTQ borba
Prajd mesec je prošao obeležen i ove godine, uprkos pandemiji, raznim online sadržajima, a Pride day (28. jun) svake godine predstavlja povod kako zajednici tako i široj javnosti, da preispita položaj LGBTQ osoba, ali i metode i ciljeve borbe ove zajednice. Za šta se borimo pola veka nakon Stounvola, kojim sredstvima i koji problemi i dalje muče LGBTQ zajednicu?
Prostori slobode – Radina Vučetić
Radina Vučetić je vanredna profesorka i upravnica Centra za američke studije Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. U fokusu njenih istraživanja su Amerika u 20. veku, Hladni rat, istorija Jugoslavije. Autorka je knjiga Koka-kola socijalizam. Amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka, koja je prevedena i na engleski (Coca-Cola Socialism: Americanization of Yugoslav Culture in the Sixties).
Mia: “Radina živi u istoriji. I taj život je sasvim dobar.”






























