“Let’s talk about sex (baby)” naziv je epizode Zadovoljstva u tekstu, u kojoj Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović pokušavaju da u “Normalnim ljudima” nađu nešto zanimljivo. Mini serija u produkciji BBC-a i Hulu-a, prema besteleru najpopularnije irske milenijalske autorke Sali Runi, pod istim naslovom – “Normal people” ima nešto što mi ne razumemo, na osnovu čega je osvojila i publiku i kritiku širom sveta.
Žilet žica za izbeglice i migrante predstavlja kraj humanitarizma
Kao potpisnici ovog saopštenja, izražavamo duboku zabrinutost zbog postupka sprovođenja javne nabavke koji je objavljen na sajtu Ministarstva odbrane za potrebe pribavljanja žilet žice i drugog materijala za ograđivanje prihvatnih i centara za azil u Srbiji.
Lingua blablativa – COVID-19: Ideologija
Krizne situacije u društvu uvek se pokažu kao izazovne kada je u pitanju ideologija. Kada je celo društvo u problemu kristališe se granica demokratije i na površinu ispliva ideološki institucionalizovana ljudska sebičnost i volja za moći. U krizama se pokazuju „logike“ fašizma, nacionalizma, klasizma, diktature, patrijarhata, kapitalizma i drugih oblika profitiranja na račun „Drugog“ ili pak nekog oblika želje za njegovim brisanjem. Stalno čujemo kako je ova situacija bila/je kao ratno stanje ili je poredimo sa velikim ekonomskim krizama i prirodnim katastrofama, ali šta je to što upravo u ovim situacijama isplivava kao politička slika „društva u krizi“? Šta je globalna pandemija ideološki podstakla?
Od Zagreba do Zagreba: 20 godina stagnacije političkih reformi
Šestog maja, 20 godina nakon prvog sastanka, lideri Evropske Unije i zemalja Zapadnog Balkana, tzv: ‘WB6’, sastali su se na drugom Samitu u Zagrebu, koji je morao biti održan online zbog pandemije. 2000. godine, EU je zemljama Zapadnog Balkana ponudila proces stabilizacije i pridruživanja, koji je obuhvatao sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i pregovore o članstvu kao korake prema punopravnom članstvu. Kada se Hrvatska pridružila 2013. godine, neizrečena ambicija bila je da će se i ostale zemlje Za-padnog Balkana uskoro pridružiti ili se makar čvrsto nalaziti na putu ka članstvu, što je bilo bazirano na o-čekivanjima da je bivšim komunističkim zemljama koje su ušle u EU 2004, za to bilo potrebno oko 15 godi-na.
Izazov neželjenog štrajka
I šta sad, slediti štrajkača glađu šešeljevske provenijencije, koji bi da uvede vojnopolicijsku diktaturu, ili ne, ozbiljno je pitanje. Odgovor još ozbiljniji: učiniti sve da takvi više ni o čemu javnom, državnom, društvenom ne odlučuju.
Priča svjedoka „L“ koji je preživio strijeljanje
Slučaj Radislava Krstića je prvi u kojem je izrečena presuda za genocid pred MKSJ. Tokom suđenja je svjedočilo nekoliko ljudi koji su preživjeli strijeljanje od strane VRS-a i vojne policije tadašnje samoproglašene „Republike Srpske“. Strijeljanja su bila organizovana, planirana i potpomognuta resursima i ljudstvom, izvršena na nekoliko lokacija: Grbavci, Petkovci i druga mjesta.[1] Jedan od preživjelih je bio zaštićeni svjedok „L“.
Žarište iz doba Jure
Nalaženje odgovarajućeg trenutka za „otvaranje“ nakon udarnog talasa COVID-19 pitanje je kojim se u ovom trenutku bave gotovo sve zemlje u svetu. Traži se „Zlatokosina zona“: mere zaštite ne smeju da budu na snazi prekratko, da se pandemija ponovo ne razbukti, ali ne treba ih ostaviti ni duže nego što je neophodno jer trpe poslovi, pljušte otkazi i nestaju radna mesta. Sve što je Zlatokosa trebalo da uradi jeste da proba sve dostupne opcije. Države taj luksuz plaćaju ljudskim životima i padom građana u siromaštvo.
Ti si mrtav za mene
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Ti si mrtav za mene” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o Netflix-ovoj seriji: „Dead to Me“.
Imamo dva ili tri zla, a dobro je samo jedno
O najavljenoj misi za Bleiburg u Sarajevu, Svjetskom danu slobode medija, aferi „Respiratori“, „Njenom podcastu“, doktoratu čija je tema „Sedma republika“, o mladima, novoj stvarnosti, o tome „šta ćemo svi nakon pandemije“… Mlada novinarka i književnica, Vanja Šunjić aka GospoDŽa Suncokret govori za Remaker, dok se svi ostali bave svađom Svetlane Ražnatović i Čedomira Jovanovića.
Kako je šesnaestogodišnji Enver preživio genocid da bi svoju priču ispričao u Hagu
Drugog decembra 1998. godine Radislav Krstić je uhapšen u Bosni i Hercegovini i nedugo nakon toga je prebačen u Hag na osnovu optužnice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U optužnici se teretio za genocid, saučesništvo u genocidu, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.[1] U mjesecu julu 1995. godine u Srebrenici, 8372 Bošnjaka je sistematski ubijeno, dok je većina žena i djece protjerano s područja koje je bilo „UN sigurna zona“ prema UN rezoluciji 819 u to vrijeme. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Krstić je obnašao funkcije general majora VRS-a i komandanta Drinskog korpusa koji je bio zadužen za područje Srebrenice.[2]
Obezglavljeni ronilac
U prethodnim tekstovima sam dosledno pisala o stanjima u toku samoizolacije, pa da zaokružim ovim:
Šta je bilo? Ništa.
Create New Folder, pa Rename, nazoveš ga „Korona“ i strpaš u njega misli, informacije, sjebane odnose, chat grupe, fotke gajbe i „smele“ selfije bez šminke ili s maskom, strahove, nerad, rad, umetnost inspirisanu samoizolacijom, izgovore, spoznaje, oprez i zaziranje od dodira
Zašto nacije propadaju?
Kada osjetim nostalgiju za mjestima i predjelima odakle dolazim, najčešće posežem za kompozicijom Ibrahim Maalouf-a – Beirut. Sve ono sto čine moja sjećanja na krajeve koji su činili zemlju koja se zvala Jugoslavija ili kraj koji mnogi s ponosom zovu Balkan, a koje ja smatram neodvojim dijelom mog bića, nalazim u slikama videa koji nadopunjuje njegovu muziku.
Može li da odluči Skype heroina
U vreme kad su kolektivno kusali jednom kašikom u bogomoljama, opasnost od zaražavanja bila je najveća. U Srbiji je na vlasti “hibridni režim”, što je sintagma kojom se označava vlast koja sprovodi političku represiju i raspisuje izbore, u kojima su demokratske institucije krhke i postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.
“Baka” Milica je odabrala, bogatija za sto evra, ali i za pravo kretanja, normalni i nisu ciljna grupa.
Da li je politika igra?
Nekoliko meseci pre nego što se desio Bregzit, tokom hladnog i tmurnog novembra, pravio sam seriju fotografija po Britaniji. Koncept tih fotografija bio je jednostavan: kratak dan bih iskoristio da ljude u barovima i na benzinskim pumpama pitam na koja mesta ne bi trebalo da idem noću. Poveo bi se razgovor o tajnim eksperimentima u vojnim bazama ili o delovima Birmingema gde bi vas opljačkali čim kročite.
Šlager za domovinu
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Šlager za domovinu” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o mini-seriji: „Zavera protiv Amerike“ po istoimenom romanu Filipa Rota, kreatora Dejvida Simona i Eda Bernsa.
Lingua blablativa – COVID-19: Rad
Pandemija korona virusa uslovila je mnoge da rade svoj dosadašnji posao od kuće. Iako je možda na prvi pogled ovaj uslov izgledao kao nešto od čega i poslodavci i radnici imaju korist – u smislu produktivnosti i zadovoljnijih radnika/ca, već u prvih nekoliko nedelja su se pokazali prvi negativni aspekti ovog modela. Takođe, situacija u kojoj se polako vraćamo pre-pandemijskom životu na radnom mestu dovela je u pitanje koncept open space-a odnosno mogućnost njegovog funkcionisanja u novim uslovima. Kako je pandemija izmenila radno mesto i naš odnos prema kancelarijskom radu, radu od kuće i open space-u?
Uzajamno smanjivanje važnosti u odnosima između Zapadnog Balkana i EU
Iako EU ostaje glavni partner regiona, ekonomska kriza u prethodnim godinama i rastući uticaj ekstremno-desničarske političke struje u mainstream politici, uzmrdanu društvenu i političku koheziju i pukotine u Euro-Atlantskim odnosima, mi vidimo EU koja je fokusira-na na unutrašnju politiku, jer njihovi građani očekuju fokus na rešavanje unutrašnjih problema. Stoga ne čudi da uticaj EU na Zapadnom Balkanu slabi, uprkos tome što je ona i dalje glavnim donator i ekonomski partner regiona – na primer.
Vatra pod tabanima
U ponedeljak popodne, kada ovaj tekst nastaje, još uvek se ne zna da li će tinjajući sukob između antivladinih demonstranata koji već danima lupaju u šerpe u 20:05 i naprednjačkih pirotehničara početi da se pretvara u fizičke sukobe. Imajući u vidu sinoćnju revoltiranu, suznu reakciju Dragana Đilasa na novu dozu maltretiranja koja mu je ovoga puta priređena zvučnicima pod prozorom zgrade u kojoj mu žive deca, i njegovu najavu da ih čeka sutra uveče, sasvim je moguće da je u trenutku dok ovo čitate politička kriza u Srbiji postala gora nego što je bila juče.
Kako se pobeđuje fašizam
O nasilju je reč, ponižavanju ljudi, diskriminaciji, vladavini zla i prljavštine. O mobilizaciji u pretorijansku gardu koja ima zašto da brani režim i njegovu opasnu personifikaciju. Nasilje ne znači da se Vučić odriče svih ostalih pojavnih oblika vlastite afektivne agonije, jer, valja onima što veruju ponoviti kako su opozicionari – što je i dokazano, je li – listom bili za koronu, masovno umiranje, zahtevajući u toj antinarodnoj nakani pomoć evropskih država. Dok Vučić deli grašak i deterdžent, a i po sto evra, da se nađe.
Rekvijem za Domovinu
U epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Rekvijem za Domovinu” Vladimir Cerić i Biljana Keller dele svoje veoma emotivne utiske nakon završetka kultne serije “Homeland”. Umesto da najavimo o čemu smo pričali, nabrojaćemo vam sva pitanja koje nismo stigli ni da pomenemo…
Srbija: Kultura sećanja kao kultura laži
Kada je reč o ratovima iz devedesetih godina prošlog veka, kultura sećanja kao kolektivni odnos prema prošlosti i odgovornosti za mnoge zločine počinjene na teritoriji nekadašnje Jugoslavije zasniva se na nacionalističkom narativu koji u potpunosti negira učešće Srbije u ratovima iz devedesetih, a samim tim i njenu odgovornost za zločine koje je činila nacionalistička mašinerija Slobodana Miloševića, saglasnici su sagovornici VOICE-a. Prema njihovim rečima, politizacijom sećanja stvara se iskrivljena slika o prošlosti koja počiva na ideologiji viktimizacije srpskog naroda.
Vjera je u suštini čista, onaj koji je interpretira to nije
Danas smo se igrali barbika. Imany i ja. Udovoljim joj tako, ovih dana vrlo često, kad joj slobodno vrijeme preraste u dosadu, nakon igrica i filmova. Uloge i likove, pa i scenarij, ona već ima osmišljene u svojoj glavi. Brat, ili seka, ponekad Elsa, ili neki od kućnih ljubimaca, cuko, maca, jednorog, ili mali poni, samo su neki, kojima svakodnevno posuđujem glas, pokret, i privid životnosti.
U ime žrtava? Viktimološki izazovi tranzicione pravde
“Kada posečeš drvo, sekira zaboravi, ali panj ne”. Ova južnoafrička poslovica može da nam pomogne u sagledavanju sa kakvom jednostavnošću počinioci zločina zaboravljaju nedela koja su počinili, dok se žrtve suočavaju sa svakodnevnim košmarima i podsećanjima na ono što im je učinjeno: prazno mesto za stolom u domu iz koga im je neko odveden od strane policije ili vojske; želja za povlačenjem od porodice i prijatelja, pa čak i iz života; izlivi gneva i osećanje iscrpljenosti; i beskonačna pitanja. “Ima li šanse da je moj voljeni još uvek živ i ako nije, šta su učinili sa njim?“ “Šta je nagnalo nekoga da me tako muči?” “Da li im je neko to naredio, i ako jeste, ko je to bio?” “Da li su ljudi koji su zapalili moje selo uopšte razumeli ono za šta su se zalagali i ono što su učinili?”
Prostori slobode – Tanja Milovanović
U petoj emisiji serijala Prostori slobode, Mia David razgovara sa arhitektom Tanjom Milovanović. Tanja je završila Fakultet primenjenih umetnosti i bavila se između ostalog i dizajnom enterijera, u Srbiji i inostranstvu. Poslednjih nekoliko godina, angažovana je kao konsultant u oblasti istraživanja i promišljanja odnosa prostora i korisnika kroz arhitekturu, kulturu i umetnost. Radovi su joj objavljivani u svim domaćim relevantnim časopisima koji se bave arhitekturom, dizajnom i životnim stilom.
Da li je sloboda „besplatna”? O ljudskim pravima tokom vanrednog stanja
Da li je ugroženost javnog zdravlja dovoljno opravdanje državama da suspenduju neka izborena ljudska prava, a kompanijama da nastave da ignosrišu ekonomska i socijalna prava ljudi?
Osmeh u obliku slova U
Revizionistički pokušaji izgradnje podobnije istorije teku kao i svaki drugi tranzicijski projekat novih elita: uz mnogo rušenja i stihijsku gradnju sumnjive kakvoće. U tom smislu oni predstavljaju dostojan nastavak ratova koji su sa prostora Jugoslavije zbrisali preko sto trideset hiljada života i raselili još oko četiri miliona. Sistemi koji izrastaju na grobovima tih ljudi prikrivaju svoju eksploatatorsku srž obilatom proizvodnjom nacionalnih mitova. U tom poduhvatu istorija neretko ima ulogu neugodnog svedoka.
Stručnjaci u mimohodu
Duboko smo u postepidemijskoj fazi, obznanjenoj prolupavanjem kao svojevrsnim vidom trijumfa nad mrskim agresorom; javlja se univerzalni ekspertski tim, da se ne izneveri tradicija.
Tribalizam – Društveni konstrukti, pripadnost i opstanak
Dobrodošli u Golu istinu, Remarkerov desetodelni serijal. Bavićemo se različitim političkim temama koje potresaju svet danas.
Ovaj deo je posvećen tribalizmu i analiziraćemo ga osvrćući se na tri tačke:
– Nasleđe i DNK
– Neizbežna tema smrti i uništenja
– Položaj pojedinca
Lajanje na ašov
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu”, pod nazivom „Lajanje na ašov” Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o tri filma Alfreda Hičkoka: „Prozor u dvorište“, „Vrtoglavica“ i „Ptice“.
Lingua blablativa – COVID-19: Poroci
Karantin se ograničenjem kretanja, nedostatkom fizičke socijalizacije, zatvaranjem u svom prostoru, uz neizvesnost krizne situacije kao i nemogućnost planiranja života unapred, odrazio na psihu negativno – povećanjem osećaja gubitka kontrole, straha za budućnost, stresa oko promene planova, panike povodom sopstvenih mogućih odluka ili odlaganja odluka, kao i pritiskom nekanalisanih i nagomilanih emocija. Pored drugih ugroženih grupa, osobe sa problemima zavisnosti, sklone preterivanju ili one sa nezdravim odnosom prema „porocima“, izložene su u ovim okolnostima dodatnim izazovima, „iskušenjima“, trigerima i stoga većem riziku da svoj problem prodube. Kako je njima u karantinu i da li nas sve hvata pandemija nezdravih navika i mogućih zavisnosti čak i nakon kraja karantina?




























