posmrtni ostaci zrtava ubijenih na koricanskim stijenama foto edin ramulic

ĆUTANJE KAO ALIBI

RemarkerPrenosimo, Tekst, Vesti

Trebala je to biti rutinska likvidacija civila, jedna od mnogih koje je te 1992. godine izveo interventni vod prijedorske policije. Učinio im se pogodan put urezan kroz stijenu na obroncima Vlašića. Litica sa oštrim kamenjem i dubokim smrtonosnim ponorom prosto ih je mamila da baš tu zaustave autobuse u kojima je bilo 200 muškaraca koje su tog 21. augusta 1992. godine izdvojili iz konvoja kojim su vršili progon nesrpskog življa iz Prijedora.

I „Meso“ i „Kosti“ su Banja Luka

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

U BiH se jako malo snima, a u Banja Luci gotovo nikako, s obzirom da se za kulturu i umjetnost po pravilu izdvaja najmanje novca. Koliko prostora za napredak i ostvarenje imaju mladi kulturni radnici, umjetnici poput Saše Hajdukovića, reditelja iz Banja Luke koji je, zajedno sa svojim saradnicima, iz jednog mraka filmske i televizijske produkcije, na svjetlo, pred željnu domaću publiku, uspio“izvući”dva filma i dvije TV serije. Kako? Zašto? Kome? Šta jednom Banjalučaninu znači premijera na SFF-u, na koncu? Saša Hajduković odgovara za Remarker.

Zapadni Balkan između EU, Rusije i Kine: ko ima kontrolu?

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Širenje uticaja Kine u Evropi je relativno novi politički i ekonomski fenomen. U zapadnoj Evropi, Kina koristi svoje poslovne odnose sa evropskim kompanijama koje se bave visokom tehnologijom, istraživanjem i razvojem kako bi izvršila transfer tehnologije i ispunila ciljeve formulisane projektom – Napravljeno u Kini 2025. Iako region ne može mnogo toga da ponudi Pekingu, kako svojom veličinom, tako i svojim tehnološkim resursima, evidentno je da je posljednjih godina Kina višestruko uvećala svoje ekonomsko i političko prisustvo na Zapadnom Balkanu.

Haški tribunal je poštedeo Srbiju

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Dok je Srbija u tranzicijskom periodu optuživala MKSJ da je anitsrpska organizaciju, postranzicijska analiza pokazuje da niti jedna od postjugoslavenskih država nije toliko utjecala na MKSJ u svoju korist kao Srbija. I, ako je suditi samo po MKSJ presudama za genocid, ova strategija Srbije se i te kako isplatila. Jer MKSJ nije utvrdio odgovornosti niti Srbije niti srpskih optuženika za genocid, ali niti bilo koji drugi zločin na području BiH. I sad, ispada da su upravo su Bošnjaci ti koji su od MKSJ najviše očekivali, koji su s MKSJ najviše surađivali, a na kraju je njihova očekivanja Tribnal najviše iznevjerio.

Zatvori – ogledalo društva?

Jacob GesinkNajčitanije, Politika, Tekst, Vesti

Drugi faktor koji ima veliki uticaj na stepen kriminala povezan je sa siromaštvom. O ovome smo govorili u trećem delu serijala. Ako su svi jednako siromašni ili jednako bogati, stepen kriminala bio bio znatno niži. Ako postoji velika razlika između bogatih i siromašnih, određena grupa ljudi će se osetiti kao da je igra nepoštena i preuzeće stvar u svoje ruke da to promeni. Ne biste se začudili ako biste saznali da je ta grupa sačinjena mahom od mlađih muškaraca. To je jedan od razloga zašto je broj zatvorenika u SAD-u toliko visok. U Holandiji, svega 0,06% stanovništva je u zatvoru. U Srbiji ovaj broj iznosi 0,15%, što je skoro tri puta više. U SAD-u je 0,7% populacije u zatvoru. To je sto puta više zatvorenika nego u Holandiji. Nije slučajnost što je SAD takođe zemlja sa jednom od najviših prosečnih stopa siromaštva. Razlika između siromašnih i bogatih je ogromna.

Boško Obradović na barikadama

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Nedavno je u rubrici Lični stav u dnevnom listu Danas predsednik političke partije Dveri, Boško Obradović, citirao nekoliko teoretičara sasvim suprotnih političkih uverenja od njegovih ističući da je važno da svi budemo na “pravoj strani barikade” bez obzira na različite ideologije koje imamo. Zašto jedan desno orijentisan političar citira reči Srećka Horvata, Igora Štiksa ili Mladena Mrdalja i to baš reči koje upućuju ne samo na drugo lice savremene demokratije već i one koje se tiču kritike (neo)liberalizma?

O mrtvima samo realno

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Javnost povlači sa sobom eksplicitno ili implicitno zastupanje određenih stavova, a iza njih stoje vrednosti koje utiču na karakter društva određujući šta je dobro, poželjno, čemu treba stremiti i u šta verovati. Javne ličnosti utiču svojim postupcima na ogroman broj ljudi, i zato su podložnije kritici nego neko iz vašeg komšiluka. Daleko je gore ako je mizogini idiot ili šovinista, recimo, popularni glumac nego ako je reč o komšiji Slaviši – mogućnost trovanja drugih umova je veća.

Zašto smo zaboravili Omarsku

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Etničko čišćenje započeto 1991. i 1992, okončano je 1993, od kada u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini nema Hrvata. Slobodan Milošević upustio se u realizaciju velikosrpskih planova smišljenih u lagumima Srpske akademije nauka i umetnosti i angažovanjem srbijanskog Resora državne bezbednosti, nesputanih besmrtnih ekstremista i bandita, iscrtao nove granice unutar Hrvatske. Bile su to srpske pobunjeničke zajednice, od milja nazvane autonomnim oblastima (Krajina, SAO Zapadna Slavonija i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem), koje su se 1992. ujedinile u Republiku Srpsku Krajinu. U stvaranju ovog mutanta počinjeni su temeljno i sistematično pripremljeni zločini nad hrvatskim stanovništvom.

Cveće komemoracija

Pogled iz Hrvatske – 25 godina od operacije Oluja

Mario MažićPolitika, Prenosimo, Tekst, Vesti

Na današnji dan prije 25 godina, omogućen nam je povratak u Petrinju iz koje smo divljački protjerani 1991. godine i u koju se nismo mogli vratiti ranije zbog postojanja zločinačke tzv. Republike Srpske Krajine. Ovakvu sudbinu dijelile su stotine tisuća Hrvata i drugih, uključujući Srba koji se u tzv. Krajini radikala Martića, Babića i ostalih nisu mogli prepoznati. Uništenje tzv. RSK bilo je zato preduvjet izgradnje mirne, demokratske i tolerantne Republike Hrvatske. I više, uništenje tzv. Krajine bilo je preduvjet mirnog suživota na ovom području. Svi koji su pridonijeli uništenju te zločinačke i nasilne paradržavne tvorevine, zaslužuju poštovanje i zahvalnost građana Republike Hrvatske.

Kalendar za seks

Vladimir CerićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

U novoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“, pod nazivom „Kalendar za seks“ Biljana Srbljanović i Vladimir Cerić, govore o mini-seriji „Little Fires Everywhere“.
Zbog čega vam se sviđa ili ne sviđa ova mini-serija? Ako ste čitali knjigu „Na sve strane mali požari“ i gledali seriju, koji tekst vam je pričinio veće zadovoljstvo? Koji bi alternativni naziv ove epizode podkasta mogao da bude?

Ja budućnost BiH vidim u onoj manjini koja i dalje sanja i radi za pravdu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

“Pustinju koju su stvorili mi treba sada da premostimo…”, napisao je jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih pjesnika, Mak Dizdar. Pustinja je tu, još uvijek, i veća je nego ikad. „Mi“, više ne koračamo kao Mak, već pužemo na rukama pustinjskim pijeskom, ali dostojanstveno gledamo naprijed i ne mislimo odustati. „Mi“ je i Gorčin Dizdar, Makov unuk i sljedbenik puta svoga djeda i poštovalac tragova naših hrabrih i ponosnih predaka. Premostava pustinju koju su stvorili, ostavlja svoje tragove i, sada, govori za Remarker.

Između hrvatskog čekića i srbijanskog nakovnja

Nikola VukobratovićPolitika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Srbi u Hrvatskoj sada imaju nezahvalni zadatak da se izbore s dvije državne politike sjećanja. Ona hrvatska nudi im mogućnost za normalniju budućnost, ali im oduzima dobar dio prava na historijsku istinu njihovog iskustva iz 1990-ih. Ona srbijanska nudi im pregršt plakanja nad vlastitom sudbinom i vječnu viktimizaciju uz negiranje tuđih žrtava, ali im svime time u osnovi oduzima pravo na budućnost.

Loženje – Kolektivno nesvesno sa Ognjenkom Lakićević – Autopark

Hristina MitićAudio, Kultura, Loženje, Vesti

Ono što je Olji jako zanimljivo je način na koji ljudi komuniciraju online, pogotovo u novonastaloj situaciji koju shvata izuzetno ozbiljno. Razgovaramo o mim kulturi i o tome kako može da sklizne iz smešnog u opasno, na koje to teme ne obraćamo pažnju dovoljno, zašto ljudi u poslednje vreme umanjuju probleme koji se tiču mentalnog zdravlja i zašto je bitno da se time bavimo kroz introspekciju i psihoterapiju.

EU i Zapadni Balkan: Priča o nezainteresovanim učenicima i nemotivisanim profesorima

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Kada učenik ne napreduje uprkos godinama (nekakvog) truda, to ne govori samo o kvalitetu učenika, već i o strategiji/pristupu profesora. Odnosi između Zapadnog Balkana i EU podsjećaju na priču o nezainteresovanim učenicima i nemotivisanim profesorima. Učenici obećavaju da će biti bolji, ali ništa ne čine da se to stvarno desi, a profesori i nijesu mnogo zainteresovani da se situacija popravi. Zapravo, njima u ovom trenutku odgovara da školovanje traje što duže, da ne kažem neograničeno.

Sarajevska: Ulica zaboravljenog stida

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Menjaju se nazivi, što ide u komadu sa vandalizmom i korupcijom skrnavljenjem toponima, ljubavi, uzdaha. Života. Za Vesića je “mazohizam” ono do čega se nije dokotrljao, što nije dosegao, što je ignorisao. Ubiti Jugoslaviju u nazivima ulica krajnji je domet tako opasnog defekta, kompleksa nesrećnika išutiranog sa štrafte (sažaljevamo), pomešanog sa bahatošću, opasnog odmetnika od civilizacije.

Niče za debile

Biljana SrbljanovićAudio, Kultura, Vesti, Zadovoljstvo u tekstu

“Zadovoljsto u tekstu” ove nedelje malo kasni, iz razloga glupog interneta, ali zato u epizodi “Niče za debile” nadoknađuje propušteno vreme i predstavlja vam raspravu o seriji “The Sinner” (Grešnik/ca) Biljane Srbljanović i Vladimira Cerića u kojoj Synth brutalno pobedi Keller, potuče je do kolena i konačno ostavi bez reči.

Automatizacija – Preuzimaju li mašine svet?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Naše društvo predstavlja vid takmičenja. Nije loše što neki ljudi dobijaju mnogo više od drugih, ali ukoliko određena grupa ljudi uopšte ne dobija priliku da pobedi, to je dobar put ka propasti. Od svih socijalnih nepravdi u svetu, najveću cenu plaćaju neobrazovani. Nama je potpuno normalno što ljudi koji obavljaju poslove za koje nije potrebno usavršavanje jedva preživljavaju.

Prostori slobode – Milan Marić

Mia DavidKultura, Vesti, Video

Milan Marić rođen je u Beogradu 1990. godine. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u klasi Biljane Mašić. Ostvario je niz zapaženih uloga u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, Ateljeu 212, Bitef teatru, Kruševačkom pozorištu i Kulturnom centru Beograd, igrajući u predstavama: „Zoran Đinđić”, „Gospođica”, „Mali mi je ovaj grob”, „Zmajeubice”, „Hinkeman: šta mora neka bude”, „Dnevnik o Čarnojeviću”, „Tartif”, „Mletački trgovac”, „Glad”, „Aveti”, „Kako je poludeo gospodin R”, „Lorencačo”…

Saopštenje: Civilno društvo i mediji neće odustati od borbe za demokratsku i slobodnu Srbiju

RemarkerPolitika, Prenosimo, Tekst, Vesti

Mediji i organizacije civilnog društva zahtevaju od Ministarstva finansija i Uprave za sprečavanje pranja novca da bez odlaganja predoče osnove sumnje zbog kojih su naložili vanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima od strane poslovnih banaka. Član zakona na koji se pozvao direktor Uprave za sprečavanje pranja novca nalaže da se ovakva provera vrši isključivo za organizacije za koje postoje osnovi sumnje da su umešane u finansiranje terorizma. Pošto su na spisku brojne organizacije i pojedinci koji se bave istraživačkim novinarstvom, zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, filmskom produkcijom, razvojem demokratije, vladavine prava i dobročinstva nameće se zaključak da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg urušavanja vladavine prava u Srbiji.

Neformiranje vlade – još jedna demonstracija sile

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Bez obzira na to što smo svi u većoj ili manjoj meri toga uveliko svesni, ta vrsta izmeštanja težišta odlučivanja pravi sve dalekosežniju štetu zato što nas navikava da procesi odlučivanja u ovoj državi nisu u rukama njenih građana i da ih se u krajnjoj liniji zapravo i ne tiču. Bez da nam to eksplicitno kaže, politička klasa nam indirektno poručuje: ne samo da niste bitni vi, nisu suštinski bitne ni ove poluge vlasti koje držimo.

Hegemonistička bajka: epizoda Trebinje

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Vređanje, ponižavanje, pretnje Bošnjacima, teritorijalne pretenzije i prizemne, providne laži obeležavaju odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini. Zvanični Beograd remeti krhotine balkanskog primirja – Srbija nije respektabilni partner, nego sused koji će uvek učiniti jedino što može, da smeta okruženju i isijava gubitničke frustracije koje ne treba potcenjivati.

Nemoj da se raspravljamo o Nihilovom novom albumu, nije preporučljivo

Hristina MitićKultura, Tekst, Vesti

Kao neko ko većinu svog života živi sa specifičnim muzičkim ukusom koji ima sopstveni identitet, podeljenu ličnost unutar koje se bore sa jedne strane industrijski rok, alternativni rok, gotik rok, kraut-rok i progresivni metal sa domaćim trepom i turbo folkom sa druge, rad Zicer Inc. kolektiva je za mene pomirenje dva sveta, kojem se vraćam nakon svakog svog muzičkog izleta u nepoznato. Za razliku od opštepoznatih površnih tekstova (o ribama, zlatnim kajlama, brzim kolima i markiranoj odeći), često pisanih samo da popune jedan te isti bit, momci okupljeni u Zicer Inc. kolektivu obrću tu premisu naopačke i svoje pesme obogaćuju tekstovima sa dubljim značenjem i stvaraju svet za sebe.

Nama ne treba pravi đavo, dovoljni smo sami sebi

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sarajevski ratni teatar ovu tzv. korona sezonu je okončao dugoočekivanom predstavom “Nije to to”, reditelja Tomija Janežiča i dramatičarke Simone Semenič, koja je nastala u koprodukcikciji Sarajevskog ratog teatra, Kraljevskog pozorišta Zetski Dom sa Cetinja, Beogradskog dramskog pozorišta i Festivala MESS. Jedan od centralnih aktera u ovoj jedinstvenoj predstavi je mladi student dramaturgije na ASU u Sarajevu, Benjamin Konjicija. O ovome iskustvu, saradnji sa Tomijem, ali i teatru, Faustu, mladima, pandemiji, autorskoj „predstavi na livadi u Fojnici“, sebi, Konjicija govori za Remarker.

Kriminalni Grand Slam Fikreta Abdića

Adis NadarevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Prošlog je mjeseca pod sumnjom na visoku korupciju i zloupotrebu položaja uhapšen načelnik bosanskohercegovačke opštine Velika Kladuša Fikret Abdić, zajedno sa još nekoliko saradnika. Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine je saopštilo kako su Abdić i njegovi saradnici osumnjičeni za malverzacije pri javnim nabavkama, protivzakonito zapošljavanje, unapređivanje i nagrađivanje opštinskih službenika, zloupotrebu budžetskih sredstava, malverzacije sa građevinskim zemljištem i dodjelom dozvola za gradnju.