U drugoj epizodi tetke su razgovarale o kampanji #ŠtaNasŽulja, mršavljenju, Ljupki Stević, ali i velikom izazovu sadašnjice,a to je razdvajanje slobodnog i radnog vremena. Kako koristimo svoje slobodno vreme? Da li poslu dajemo previše prostora i kako se izboriti za kvalitetno slobodno vreme? Tetke imaju odgovor na sve nedoumice i dileme.
Da li postoji potreba da Zapadni Balkan još jednom razmisli o kritikama EU?
Napori da se normalizuju narativi da je Zapadni Balkan previše za EU ili obrnuto mogu se efikasno rešiti samo preispitivanjem naše kritike prema EU. U isto vreme, EU bi trebalo da bude proaktivnija i da zadrži svoje obaveze prema ljudima Zapadnog Balkana. Ovo je od suštinske važnosti za budućnost Zapadnog Balkana u EU i budućnost EU na Zapadnom Balkanu.
Crna Gora – demokratska ili teokratska transformacija?
Posljednje istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava u Crnoj Gori (CEDEM) je potvrdilo da većina građana, njih 61%, želi nezavisnu Crnu Goru integrisanu u evro-atlantske strukture. Da li će moderna muzika ili “vizantijska simfonija” biti na repertoaru u narednom period zavisi od toga hoće li transformacija crnogorskog političkog sistema biti demokratska ili teokratska. Za razliku od “žuči i meda”o kojima govori Njegoš, ove dvije stvari smiješano ne mogu se piti.
Četvrt veka Dejtonskog sporazuma: Anatomija opasnih namera
Konačno, da li je važno to u kojoj prilici za kakvu upotrebu, spoljnopolitičku ili unutrašnju, Vučić podržava Dodika. Svejedno je, kazaće nam preživeli iz Srebrenice, majke žrtava, logoraši iz Keraterma, Sarajke i Sarajlije koji pamte opsadu. Latinka Perović podseća na to da je Radovan Karadžić “osuđen na doživotnu robiju za iste ideje i praksu koje danas zagovara Milorad Dodik, jer to je ta ideja u krajnjoj konsekvenci srpske republike kao posebne srpske države i njenog ujedinjenja sa Srbijom”.
Nešto smrdi
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“, pod nazivom „Nešto smrdi“ Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o mini-seriji „Des“.
Ova mračna kriminalistička drama, zasnovana je na istinitim događajima i knjizi Brajana Mastersa (Džejson Votkins) „Killing for Company“ koja govori o serijskom ubici i nekrofilu Denisu Nilsenu (Dejvid Tenant), za koga se veruje da je, krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog veka, ubio najmanje dvanaest muškaraca u severnom Londonu. Epizode, redom, prikazuju hapšenje, istražni i sudski proces i vešto izostavljaju scene nasilja.
Regulatorna država Zapadnog Balkana
Ako se tome dodaju još pravila uspostavljena inicijativama poput „Berlinskog procesa“, „mini-Šengena“ i stotina bilateralnih sporazuma, postaće suviše složeno da bi se tržište moglo nositi sa tim. Ova sve veća usloženost simptom je opsesije u regionu institucionalnim izomorfizmom koji površno imitira EU. U odsustvu realne procene tržišnih potreba i kapaciteta za reforme, ova opsesija pojačava percepciju građana u regionu da „radimo više“ umesto „radimo bolje“ i savršeno hrani samoispunjujuće proročanstvo da ulazak u EU izgleda kao put bez kraja. A to ima ozbiljne političke implikacije.
Mrzim muškarce
Sredinom prošlog meseca francuska spisateljica i blogerka Pauline Hermange objavila je knjigu “Moi les hommes, je les deteste” (Ja mrzim muškarce) u kojoj navodi “da ima dobre razloge da mrzi muškarce” i da je bes prema muškarcima put emancipacije i oslobađanja ako se ženama dozvoli da ova osećanja izraze. Da li je mizandrija emancipatorna?
Forum Evropa – Šta će biti posle Prajda?
U petom podkastu Foruma Evropa govorimo o LGBTIQ+ aktivizmu i životu zajednice u Srbiji, s idejom da sumiramo utiske i iskustva s kojima se poslednjih meseci, ali i inače, ona suočava na lokalnom nivou. Šta otkazivanje ovogodišnje Prajd šetnje znači za zajednicu? Ima li prostora za novo pozicioniranje aktivista i organizacija u Srbiji posle pandemije? Da li je budućnost aktivizma digitalna? Šta će promeniti zakoni koji prepoznaju LGBTIQ+ osobe? Kako će izgledati Prajd u budućnosti?
Direktor protiv direktora
Retko se dešava da u realnom vremenu gledamo državnu instituciju kako se pravda i mic po mic priznaje greške, nagoveštavajući nam koliko bi sve one bile podložnije javnoj kontroli kada državni vrh ne bi revnosno delio indulgencije zaslužnim lakejima.
I zlikovci umiru, zar ne?
Da li će se dokazati uloga Srbije u osmišljavanju i pokretanju rata: “Milošević je bio pokretačka snaga zločinačkog plana, a primenu je poverio Stanišiću i Simatoviću”, rekao je u uvodnoj reči na početku drugog suđenja tužilac Daglas Stringer. Da li će se presuditi presuđeno direktna veza srbijanskog političkog vrha sa potpaljivanjem rata i agresijom na Hrvatsku i Bosnu – nešto godinama jasno svakom žitelju Srbije i svim žrtvama u susedstvu, ostaje da se vidi.
Došli smo do tačke ključanja i mladi će ubrzo preuzeti stvar u svoje ruke
„Hoćemo l’ VIŠE?“ naslov je nove predstave Altteatra, ali i pitanje s kojim treba početi svaki intervju, svaki posao, svaki rad, svaki cilj. „Hoćemo l’ VIŠE?“ izraziti ljutnju, pokazati bunt, započeti revoluciju. „Hoćemo l’ VIŠE?“ započeti promjene. Džejna Hodžić, scenaristkinja i dramaturginja Narodnog pozorišta u Sarajevu te autorica teksta za predstavu „Hoćemo l’ VIŠE?“, odgovara za Remarker… ali se i prisjeća predstave posvećene preminuloj majci, nagrade Evropske filmske akademije, analizira proteklu sezonu u NP-u Sarajevo, pokušava prihvatiti ovo „novo normalno“ pandemijsko stanje…
Tetke – S01E01 – Prajd
U prvoj epizodi Tetke su se po starom običaju raspričale sa namerom da ih bolje upoznate i brže zavolite. Tema epizode je Prajd, pričali smo o tome kako bi on mogao da se poboljša, ali smo i kritikovali kritičare Prajda. Pored toga dotakli smo se novih inkluzivnih mera za dodelu Oskara, Jadranke Barjaktarović,Vesne Pešić, Žejka Mitrovića, Zadruge, ekonomskih problema na domaćoj estradi i sporazuma između Kosova i Srbije.
Region u svijetu velikih sila? Vašingtonski marginalci: Priča o šegrtu i majstoru
O čuvenim pregovorima Srbije i Kosova od prije desetak dana u Vašingtonu pisano je dosta. Pisano je dosta i o, najvjerovatnije, kratko-živućem sporazumu dvije strane. Najviše je ipak ko-mentarisan nesvakidašnji, za mnoge po Srbiju ponižavajući, susret između predsjednika Tram-pa i predsjednika Vučića.
Loženje – Život u Americi sa Višnjom Begović
U ovoj epizodi Loženja razgovaram sa pesnikinjom i pevačicom Višnjom Begović. Osnovne studije pevanja je završila na Berkliju, muzičkom koledžu u Bostonu, a trenutno je na master studijama menadžmenta u kulturi na koledžu Baruh u Njujorku.
Forum Evropa – Politike 4 zida
Četvrtom javnom debatom Foruma Evropa Hartefakt fond otvara drugi po redu Beogradski Prajd pozorišni festival. U prvom od dva razgovora koji čine debatni program festivala, sagovornici govore o posledicama Covid-19 pandemije na LGBTIQ+ populaciju u evropskom kontekstu, izazovima i problemima s kojima se zajednice na lokalu u različitim delovima Evrope susreću, kao i novim aktivističkim praksama, modelima saradnje i umrežavanju. Kako neodržavanje većine Prajdova u Evropi ove godine utiče na slobodu i vidljivost zajednice?
I genocid može biti naučna fantastika
Bio sam zapanjen, zatečen i neprijatno iznenađen, ‘kvalitetom i kvantitetom’ izljeva velikosrpskog nacionalizma, brojnošću ljudi koji su spremni da stanu iza takve političke opcije. Čak su i kolege sa kojima sam bio, a iz Crne Gore su, bile začuđene tom brojnošću, nisu tako nešto očekivale. Da postoji toliko građana Crne Gore koji baštine viziju utapanja Crne Gore u viziju velike Srbije. Najgori četnici nisu u Bosni i Hercegovini – uverio sam se u Crnoj Gori.
Frogs end grendmadrs
U ovoj epizodi “Zadovoljstva u tekstu” pod nazivom “Frogs end grendmadrs” Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović pričaju o novom romanu Vuka Draškovića “I grob i rob”. Ova knjiga je direktan nastavak prethodnog Draškovićevog romana “Aleksandar od Jugoslavije” o kom smo, dosta veselo, već pričali u epizodi “Banalnost zla i kako je Vuk Drašković autovao Miku Alasa” i sada smo mnogo manje raspoloženi.
Osvetnička pornografija
U utorak je psihoterapeutkinja Sanja Perković objavila na svom Facebook profilu da je osoba sa kojom je imala seksualne odnose odlučila da taj snimak objavi i pošalje njoj važnim ljudima. Hrabra terapeutkinja odlučila je da o tome ne ćuti i zamolila sve ako do snimka dođu da joj proslede ne bi li imala dokaze za sudski proces. Sanja je među malobrojnim ženama koje su odlučile da javno govore o osvetničkoj pornografiji čije su žrtva. Kako se žene nose sa nasiljem, nepravdom i stigmom, zašto je ovu vrstu nasilja teško zaustaviti, sankcionisati i čime je ona motivisana?
A sad nešto potpuno drugačije
Odugovlačenje priznanja u toku narednih nekoliko godina, dok Kosovo nastavlja sebi da puca u nogu unutrašnjim podelama i populizmom je idealan scenario za Vučića. On želi i verovatno će uspeti da na pitanju Kosova provede makar još jedan mandat, osiguravši prednost u odnosu na zahteve međunarodne zajednice za demokratizaciju, dok će Kosovo ostati izolovano i bez transatlantske perspektive, zrelo za izazivanje ozbiljne krize kakvu region nije video godinama.
Dobili smo hemijsku olovku
Čim se malo odmaknemo o isprazne formulacije iz naslova dokumenta i pokušamo da svojim rečima objasnimo šta je tačno potpisano u Vašingtonu, ko je potpisao s kime i šta je zaista sadržaj, vrlo brzo nam postaje jasno do koje mere je čitav događaj bio bizaran. Kao što je već postalo karakteristično za Trampovu administraciju, niko se nije zamarao protokolima, ustavnim ovlašćenjima i sličnim tričarijama rezervisanim za ozbiljne države.
Kako je Srbija osvojila Podgoricu i Vašington
Bilo bi dobro da je ovo tek prolazna hipnoza ili kolektivna terapija pod nadzorom stručnjaka, priča od koje, ako nema koristi, nema ni štete. Ali, mozak srpskog nacionaliste neizlečivo je opsednut idejom velike države, opasan je za svog vlasnika i ljude oko njega, redovno ispostavlja tragične račune. Zar i nakon rezultata crnogorskih izbora još ima optimista koji pitaju ko će ovde da ratuje i čime.
Poruka u boci
U ovoj epizodi Remarkerovog podkasta „Zadovoljstvo u tekstu“, pod nazivom „Poruka u boci“ Biljana Keller i Vladimir Cerić, govore o mini-seriji „Trovanja u Solsberiju“ zasnovane na događajima iz 2018. godine.
Bivši ruski tajni agent Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija, nađeni su u teškom zdravstvenom stanju na klupi u parku u engleskom gradu Solsberiju. Ovaj događaj pokrenuo je policijsku istragu, ali i uzbunio zdravstvene vlasti okruga Viltšir i čitave Engleske zbog mogućeg trovanja velikog broja ljudi. Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi saveznici za pokušaj ubistva okrivili su vlasti Ruske Federacije.
U balkanskoj jednačini, demokratija je najčešće nepoznata
Na našim prostorima se malo što promijenilo posljednjih decenija, iako su možda došli neki drugi ljudi da se bave politikom. Oni su zapravo avatari, glasnici istih ideja, iste retorike, istovjetne ikonografije koja nas je bacila na koljena početkom devedesetih i gurnula, kao što je to Ante Marković zlokobno prognozirao 1990. godine, u zapećak Evrope – tj. u vječnu čekaonicu.
Loženje – Kraj leta sa Mihajlom Đorovićem
U ovoj epizodi Loženja razgovaram sa Mihajlom Đorovićem poznatijim pod imenom Summer Deaths. On je muzičar, audio inženjer, kompozitor, snimatelj i dizajner zvuka, jedan od idejnih tvoraca Zicer Inc. kolektiva i član benda Technicolor Lies.
Protiv kolektivne nevinosti zlikovaca
U svoje ime, ne nalazeći opravdanje ni za druge, ispisuje stihovano priznanje – kako to katarzično zvuči, sa onim mračnim gitarskim backgroundom – duboko humanistički dobacuje uže čitavom jednom društvu, da ga spasi i zadrži u civilizacijskom okruženju… Ispisuje stihove bolne istine, tek nekoliko reči koje milionima nisu bile potrebne; bilo je odveć teško priznati: “Mi smo dozvolili da stvari odu predaleko/Ova je borba bila ispod časti/Protiv razuma.”
Basara je najveći srpski živi pisac i ko se ne slaže, može odmah da izađe iz sobe
“Zadovoljstvo u tekstu” u epizodi pod nazivom “Basara je najveći srpski živi pisac i ko se ne slaže, može odmah da izađe iz sobe” u podnaslovu “Kontraefedrin” govori o novom romanu Svetislava Basare, koji se pred publikom pojavio tek pre nekoliko dana. Vladimir Cerić i Biljana Srbljanović sa oduševljenjem pričaju o ovoj knjizi, koja samo naizgled nema precizan narativni tok, a zapravo je tok roman sam, koji stvara obrise nepostojanog naratora razlomljenog u likovima više nepouzdanih pripovedača, da bi sve na kraju bilo pouzdanije od istine same.
Srpska Pravoslavna Crkva
Nakon bezuspešno okončanih pregovora Vlade Crne Gore i Srpske Pravoslavne Crkve 21. jula o promeni zakona o veroispovesti, a uoči predstojećih izbora u Crnoj Gori, sukobi između SPC-a, srpskog establišmenta (i prosrpski orijentisanih crnogoraca/ki) i Vlade Crne Gore se zaoštravaju. Šta je osnovno političko i ideološko razilaženje, koju retoriku koriste zaraćene strane i kako sukob utiče na politička previranja u Crnoj Gori?
Dezinfekcija umnog bespuća
S ciljem unapređenja čistoće ruku, pristupite implementaciji dezinfekcije. U tom maniru, zakomplikovan je i pristup i ovoj kriznoj situaciji. Strah od širenja zaraznog virusa postao je tek jedan od strahova vanredne situacije, čijim je kreiranjem nivelisan.
Fjaka
Pomalo paradoksalno, udruženim delovanjem globalne pandemije koja je do sada odnela preko 815000 života i letnjeg zamora došli smo do toga da kolektivno spustimo loptu i barem nakratko se ne bavimo ničim većim od sopstvenih života, biranja najslađe lubenice i one pratovske želje da se bude beskoristan. Potrošeni samoizolacijom, strahom od virusa ili gubitka posla, umrtvljeni vrućinom, na trenutak smo dobacili do tog kopernikanskog obrta i sada ne znamo šta s njim, svesni toga da neće trajati još dugo.
Avanture umišljenog raspikuće
Šta bi sahranjena 43 miliona evra (Hram) značila za srbijanski zdravstveni sistem u poslednje tri i po godine, posebno u vreme pandemije, ili, šta bi pretpostavljenih 200 miliona evra (stadion) značilo za obrazovanje i kulturu u Srbiji, ne želi da zna Aleksandar Vučić. Zato što brine, zvuči kao opšte mesto, jedino o opstanku kamarile koja ga podupire, a to košta. Zato je njegovo trošenje budžetskog novca za Srbiju pojavni oblik suicida iz kojeg, duboko anestezirana i zakržljala, ne želi da izađe.






























