Prošlonedeljna odluka Senata države Alabama da se usvoji zakon koji zabranjuje abortus, osim u izuzetno retkim slučajevima ugroženog zdravlja trudnice, doveo je u pitanje slobodu izbora i pravo žene na raspolaganje svojim telom. Ukupno 28 američkih država trenutno razmatra zakone koji će zabraniti abortus na različite načine – zabrana abortusa u bilo kom periodu trudnoće, zabrana u šestoj, 18. ili 20. nedelji, zabrana abortusa zasnovana na fetalnim karakteristikama kao što su pol, rasa ili invaliditet i metode zabrane koje zabranjuju izvođenje određenih vrsta abortusa.
Mural Pjevaču i ljepša strana Sarajeva
I 23 godine nakon rata u BiH, u Sarajevu ćete i dalje naići na fasade prošarane rupama od metaka i gelera, koje preživjele uporno podsjećaju na bolne i neizlječive potkožne rane, ali i oslikavaju sliku jednog društva koje nije u stanju da se odrekne sivih fasada prošlosti i prepusti bojama koje donosi neizvjesna budućnost.
Kako izgubiti strah
Na pamtim kad sam poslednji put pustila muziku na SoundCloud-u, ili na YouTube-u, a da mi se desilo da naiđe neka pesma zbog koje pogledam u ekran da bih zapamtila kako se zove. Osećam da me SoundCloud ne poznaje! Preporučuje mi neke uspavljujuće gluposti. Besna sam što ne radi Spottify kod nas i besna sam na ono “strpi se, baš tvoja zemlja nam je jedna od sledećih na spisku da dobije pristup našoj super kul aplikaciji”, što ti izađe kad pokušaš da napraviš nalog iz Srbije.
Kad mantijaši marširaju
Uprkos ogromnim budžetskim parama izdvojenim navodno za izgradnju bogomolja, predsednik Srbije nije dobio nedvosmislenu podršku Svetog arhijerejskog sabora SPC na majskom zasedanju .
Lingua blablativa – Huškanje
Nabavićemo uniforme Vojske Republike Srpske ove svečane je l’ tako, imaju ove ratne, a više od polovine vojnog stroja biće obučeno u unifome Vojske Republike Srpske, a jedan dio biće obučen u uniforme Trećeg pešadijskog Republika Srpska puka da se vidi kontinuitet, i to, ja mislim da bi mogao da bude problem.
Ajla i Nedžma: Zašto smo odabrale dramaturgiju?
Prvi čas na predmetu Pisanje za teatar na odsjeku za dramaturgiju pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, profesor Almir Imširević pomaže budućim dramaturzima da spoznaju svoju ulogu u ovome izgubljenom svijetu. To čini pokazujući im čuvenu scenu „na balkonu“ u kojoj Cyrano de Bergerac iz mraka došaptava replike svome prijatelju Christianu de Neuvilletteu i tako mu pomaže da osvoji predivnu Roxane.
U zemlji ubica na brdovitom Balkanu
O Danu pobede nad fašizmom i Danu Evrope treba promovisati evropske vrednosti; ima ih u Srbiji, ljudi u nemogućim uslovima uspevaju da se bave svojim poslom i dostižu vrhunske rezultate, ali nisu oni za pokazivanje, ne izazivaju efekat jedinstva, istosti, pripadnosti odabranoj naciji, i nadasve blaženi osećaj saučesništva u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
Lingua blablativa – Kompromis
Reč kompromis toliko puta čujemo u svakodnevnom govoru, najčešće kada je reč o međuljudskim odnosima, preciznije partnerskim, a još preciznije heteronormativnim partnerskim vezama, koliko je čujemo u izveštavanju o spoljnoj politici. Kao i svaka reč previše puta upotrebljena u različitim, često neadekvatnim kontekstima, poput demokratije ili fašizma, i kompromis gubi svoje originalno značenje i postaje floskula javnog ili svakodnevnog govora koja zapravo služi kao zamena za “ostajanje pri svom” ili potpuna “predaja” pred drugim.
Saša Džino: Pisati horore u Sarajevu i pokušati ne poludjeti
Sarajevo, još uvijek nije postalo pakao, iako trenutnoj političkoj situaciji u BiH samo nedostaju vatra i krugovi, upravo jer ćete umjetnika sresti na svakom koraku, iza svakog ugla se pokloniti njihovim djelima, prepoznati se u njihovim svjetovima, spoznati vlastito postojanje. Posebno aktivni u gašenju vatre pakla u Sarajevu, jesu nove generacije umjetnika, mladih ljudi koje kao nigdje na svijetu „ubijaju u pojam“, pokušavaju obezvrijediti, preuzeti njihove bijele buktinje i zavladati tamom u kojoj nepotizam, korupcija, nacionalizam, homofobija nisu podijeljeni u krugove, već podjednako dijele prijestol. Jedan od njih je i mladi pisac horor fantastike (jedini u BiH) i likovni umjetnik, Saša Džino koji govori za Remarker.
Srećno kopanje
Ja sa najmlađim sinom u autobusu. Mesto predviđeno za žene sa malom decom. Na tom mestu sedi razmažena devojčura koja jede kao stoka, i kuka kako je bolesna. Odnosno, nije bolesna već ima mučninu navodno ako ne sedi.
Anatomija dozvoljenog nasilja
Ne može tako, pojavi se gomila bitangi i normalan čovek mora da se izvinjava što je Albanac. I da bude “Đura”. Nije Mon Đuraj Đura, iako pristaje na to posrbljivanje (možda prećutno), ne treba da pominje da njegova deca idu u vrtić, da donira užinu za siromašnije osnovce. Niti bi pomenuo. Da nije raspojasanih izaslanika iz skupine “Levijatan”, jednog narodnog poslanika, te onih koji su se prepoznali u njihovim frustracijama.
Rob Miller: War crimes trial as the lesson on humanity
When Rob Miller and Henry Singer decided to make a film on Ratko Mladić trial in 2012, they did not anticipate to spend hours and hours in the next five years interviewing prosecutors, defenders, and witnesses after they leave the ICTY’s courtroom. More than a thousand hours of recorded material was used to prepare a documentary film – The Trial of Ratko Mladic
Koliko Srbiju koštaju ratovi?
Srbija jeste bila u ratu, ali, kada treba isplatiti veterane, omogućiti im da i u miru prežive, institucije, suštinski, posežu za Miloševićevom spasonosnom floskulom koja čuva državnu kasu. Iza svega stoje apsolutno negiranje krivice za rat i tragedije, uprkos preziru savremenog sveta, gnušanju nad prvi put ponovljenom genocidu posle Drugog svetskog rata na teritoriji Evrope, nad logorima kao državnim projektom koji ide uz projekat zaokruženja zapadnih granica nove države.
Vrata za zločine ostaju širom otvorena
Mnogo pre atentata na njega i njegovu porodicu bilo je izvesno to da mnogima smeta pisanje kojim je razobličavao novi srpski patriotizam – ubijenih civila, uništenih gradova i sela, progona i deportacija nesrba. Novo crtanje granica tenkovima. Udario je na temelje režima, na kontinuitet sa ratnom politikom, nije imao iluzije da će pobediti ali je dokazao da veruje kako jedino suprotstavljanjem može da sačuva svoje dostojanstvo i ugled profesije. Većina je nepokolebljivo ćutala.
Banjalučka represija psihijatrijskog pacijenta
Danas se konstruiše jedna nova srpska istorija 90-ih s obje strane Drine, koja treba da relativizuje sve ono što se tada dešavalo i Srbe prikažu kao najveće žrtve. To je istorija pravljena za Srbe i koja nema mnogo dodirnih tačaka sa onom istorijom koja je dominantna u svijetu.
Lingua blablativa – Šamar
Još uvek je u medijima aktuelna polemika oko incidenta koji se desio osamnaestog aprila u Sedmoj beogradskoj gimnaziji. Profesor fizike, Z. O., udario je šamar učenici nakon rasprave oko kontrolnog zadatka. Kako prenosi Blic, profesor je na času učenicima/cama podelio rezultate kontrolnog koji su imali prošle nedelje, posle čega je usledila njihova pobuna zbog “nepravednog ocenjivanja”
Žene su žrtve patrijarhata i nasilja
Slučaj iz Brusa samo je najmarkantniji primer zloupotrebe moći i korišćenja tipičnih mehanizama kojima se negira nasilje i odgovornost učinioca, prebacivanjem odgovornosti na žrtvu. Ona se omalovažava, degradira, dehumanizuje, zastrašuje, samo da bi odustala. Na taj način se pažnja javnosti pomera sa vinovnika na žrtvu, ona se optužuje kako bi se sprečila empatija za žrtvu. Problem je to što nadležne institucije ne čine ništa da je zaštite, odnosno ne reaguju na nasilje koje se dešava pred njima
Olako obećani oproštaj
Mirjana Marković nije bila optužena ni za kakav zločin, njena stranka Jugoslovenska udružena levica bila je koaliciono-parlamentarna, imala je ministre u vladama, namireno i zadovoljno članstvo; ličila je na igračku poklonjenu uplakanoj devojčici koja se vrlo brzo istinski zaigrala tuđim životima, pokazujući autentični talenat za nasilje, laž, pokvarenjaštvo, podmetanje, iživljavanje nad slabijima.
Lingua blablativa – Štrajk glađu
U četvrtak, 11. aprila ministar odbrane Aleksandar Vulin najavio je da će u petak u 11.55 otpočeti štrajk glađu, zbog kako je naglasio “nasilja koje nad Srbijom spovode Boško Obradović, Dragan Đilas i Vuk Jeremić”.
Bez jednakijih: trudnoća i porođaj na holandski način
Kako izgleda odrastanje u jednoj zapadno-evropskoj zemlji, a kakvo je ono u bivšoj Jugoslaviji? Kakva su iskustva detinjstva u zemlji o kojoj se danas govori sa nostalgijom, i da li je detinjstvo bitno drugačije u zemljama u kojima, kako tvrde mnogi u Srbiji, ‘nema duše’. Kroz razgovore sa ljudima koji žive u Holandiji, pokušaću odgovorim na ova pitanja, počevši od trudnoće do osamostaljivanja dece od roditelja.
Odrastanje
Članstvo u Evropskoj uniji je jedan od glavnih spoljno-političkih ciljeva Srbije. Nakon hapšenja i predaje poslednjih optuženika za ratne zločine 2011. godine, Srbija se nalazi u procesu evropskih integracija. I dok se u Srbiji najčešće govori o političkim reformama koje je neophodno preduzeti radi ulaska u EU, retko se ili nimalo ne govori o promenama koje sa sobom donosi punopravno članstvo – promenama u pogledu usvajanja vrednosti, menjanja društvene klime, i promenama koje će članstvo doneti na nivou svakodnevnog života.
Dan jedne balerine
Ponekad se setim jednog predavanja na kome nas je profesor pitao da li, kad čujemo vest da je u nekoj prirodnoj nepogodi poginulo, na primer, 28987 ljudi, pomislimo “zaštonisu zaokružili na 30000?”
Zaustavite Srbiju i Hrvatsku, da ne bude novog rata u Bosni
Senad Pećanin je danas sarajevski advokat i politički analitičar. Osnivač je, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik nedeljnika Dani, magazina koji je tokom rata u BiH, pod teškim i opasnim pritiscima, sačuvao dostojanstvo i čast novinarske profesije. Razgovor za Remarker obavili smo u vreme obeležavanja još jedne godišnjice početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, zapravo početka opsade Sarajeva.
Lingua blablativa – Fašizam
Jedna od reči koje u poslednje vreme toliko često čujemo u javnom govoru, bilo političkom, bilo svakodnevnom, a o politici je bez sumnje – fašizam. Upotreba ove reči je gotovo uvek neadekvatna, proizvoljna i neretko je u vezi sa optužbama u svrhu diskreditovanja političkih odnosno ideoloških protivnika/ca.
Dugačka sjenka Bijeljinskog aprila: O tome se malo govori, a mnogo ćuti
Prenosimo tekst “Dugačka sjenka Bijeljinskog aprila: O tome se malo govori, a mnogo ćuti” autora Vojislava Durmanovića, gimnazijalca iz Bijeljine
Kome i koliko nedostaje glas Srđana Šušnice
Daleko od Bosne i Hercegovine Srđan Šušnica i njegova porodica provode emigrantske dane. Javno izgovorena bespoštedna kritika banjalučkog režima bila bi lekovita.
Sećaš li se aprila u Sarajevu
Da li je slučajno da grad čija je ratna prošlost ustvari živa svjetska sadašnjost i budućnost nema prostorno mjesto svog kolektivnog sjećanja kao iskustvo koje moramo prenijeti čovječanstvu i da svi konačno shvatimo kako mi tada nismo bili žrtve nego pobjednici? Ovim zavjetom je briljantna Suada Kapić sa FAMA kolekcijom stvarala “Banku živog znanja”, sa nadom da će to jednom biti muzej u Sarajevu, ali nije mogla protiv ‘svilenog gajtana’…
Lingua blablativa – Invalid
U sredu, 3. aprila, dogodio se incident u kome su dvojica muškaraca pretukla oca devojčice sa Daunovim sindromom na parkingu u Beogradu jer im je skrenuo pažnju da se preparkiraju i oslobode mu mesto na koje ostvaruje pravo, predviđeno za „invalide“ .
Srbija i Sarajevo: Obračun sa neželjenom istorijom
Još jedan april podseća nas na faktografiju smrti i živote žrtvovane za velikosrpsku ideju nove, etnički čiste države, na suštinski, beskompromisni i okrutni obračun jednog naroda sa realnošću.
Lingua blablativa – Ljubim ruke
Poljubac koji je u onom „idealnom” obliku, u kojem ga, po pretpostavci, većina ljudi shvata, zamišljen je da bude čin privrženosti i jednakog učešća u njoj, dok forma poljupca u ruku ili prsten samo potvrđuje da naša (Zapadna ali i šire, mnoge bliskoistočne) kultura, u srži ideje o iskazivanju ljubavi i privrženosti, ima utkane ideje o potčinjavanju.






























