BH kinematografiji ne treba još dobrih filmova, već onih koji proširuju vokabular

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Može li se film napraviti po instinktu? Može li u njega stati decenija nečijeg života? Može li se stvoriti od privatne video arhive i iPhone klipova? Može li mitsko biće minotaur otkriti šta se nalazi u centru toga labirinta? Može li film promijeniti život autora? Pitanja su koja je sebi postavio mladi bh. režiser Zulfikar Filandra koji je pokrenuo crowdfunding kampanju za svoj prvi dugometražni naslov naslova “Minotaur”, svojevrsni poetski filmski esej, sačinjen od materijala svih filmova koje je do sada snimio, onih koji su ostali nezavršeni, snimaka mobitelom i aparatom, koje je pravio u različitim situacijama i sa različitim ljudima kroz posljednjih desetak godina. Na koncu, riječ je o kolažnoj filmskoj priči o mladosti, protoku vremena, seksu, porodici i prijateljstvu, koja će oživjeti kao bosanskohercegovačko-irska koprodukcija između Experimental Film Societyja i kompanije Kolumbija.

Šta je danas na kompjuterskim ekranima u našim ministarstvima?

Milan AntonijevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Vratiti se u državnu upravu nakon petog oktobra 2000. godine, pokušati da izmenite sistem koji je ratove stvorio i na ratove ćutao, bio je ogroman zadatak DOS-a i svih koji su tada radili na promenama države i društva. Prethodno smo svi učestvovali i u prilično mirnoj odbrani rezultata izbora koje je Milošević pokušao da pokrade, a koji su održani na moj rođendan 24. septembra 2000. godine, da malo i privatizujem ovaj tekst.

Zeitgest sledeće decenije treba da bude međusobno upoznavanje

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Dok pišem ovaj tekst o ispunjavanju očekivanja u našem regionu u prethodnih 20 godina, shvatam da to znači odmeravanje očekivanja koja su manje ili više postavljena pred nas iz vana. To ne znači da su ta očekivanja loša, ili nepoznanica za nas, ili nisu deo naše političke kulture, ali smo toliko postali opterećeni propisanim okvirima, zakonima koje prepisujemo, štikliranjem rubrika, jurenjem agendi, pokušavanjem da dokažemo našu prozapadnu i prodemokratsku orijentaciju, da se čini da se nema vremena da se odrede lokalni kriterijumi na osnovu kojih ćemo moći da merimo kako naša postignuća, tako i naše neuspehe. Došli smo u fazu da se toliko oslanjamo na spoljne faktore i procese, i funkcionišemo unutar instrumenata i okvira koji su postavljeni za nas da su regionalne inicijative veoma retke i često obeshrabrivane. Deo problema je nedostatak političke volje da se preuzme odgovornost i kontrola.

Šredingerova Srbija

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Primera radi, svima nam je, u manjoj ili većoj meri, poznat izraz “Šredingerova mačka”. On potiče od misaonog eksperimenta kojim je 1935. godine austrijski fizičar Ervin Šredinger pokušao da ilustruje primenu ideja kvantne fizike na svakodnevni svet. Maksimalno pojednostavljeno, eksperiment glasi ovako: ako mačku stavimo u kutiju u kojoj postoji 50% šanse da ugine u roku od sat vremena, mačka će u izvesnom smislu biti i mrtva i živa sve dok otvaranjem kutije ne proverimo u kom se stanju ona zaista nalazi. Zbir stanja do trenutka provere zove se superpozicija.

Lingua blablativa – Obljuba

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pre nekoliko dana policajac V.Ž. (43) zaposlen u policijskoj stanici Mionica, uhapšen je i određen mu je pritvor od 30 dana, zbog optužbe da je “obljubio” devojčicu od 13 godina. Kako prenose Večernje Novosti, prijavila ga majka devojčice, kada je pronašla eksplicitne poruke u njenom telefonu. Policijski službenik osumnjičen je da je od marta do hapšenja, koristeći nezrelost devojčice, s njom stupio u kontakt, a potom počinio nedozvoljene polne radnje.

Gospodari budućnosti iz prošlosti i promena koja to nije

Gëzim KrasniqiPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Skoro tri decenije nakon početka raspada Jugoslavije, dve decenije od kraja rata na Kosovu i odlaska Slobodana Miloševića sa vlasti u Srbiji, zemlje nastale na teritoriji bivše Jugoslavije prolaze kroz proces višestrukih transformacija. Sedam novih zemalja je nastalo na ruševinama bivše socijalističke federacije, i danas se sve nalaze na različitim nivoima demokratizacije i evropskih integracija. Međutim, istorija bivše Jugoslavije, njen raspad kao i status nekih njenih država naslednica i dalje su predmet razdora. U ovom pogledu, čini se da u regionu bivše Jugoslavije stvari ostaju iste uprkos velikim promenama.

Zašto sam se preselila u Srebrenicu

Mirza SkenderagićDruštvo, Tekst, Vesti

Kada čujemo da je jedan mladi čovjek napustio Bosnu i Hercegovinu, to više nije vijest i predstavlja samo dio jedne stravične statistike. U 2019. godini u BiH, važna vijest bi trebala biti ona u kojoj je neko ostao, uprkos zaista teškoj životnoj situaciji. Šta onda predstavlja informacija u kojoj je jedna mlada osoba, ne samo ostala, već i odlučila da se iz Sarajeva preseli u opustošenu Srebrenicu, te kako kaže, „zaroni u srž onoga što joj smeta u BiH“. To onda predstavlja malo čudo, kao što je i ljudsko čudo sama ona. Lejla Kusturica, nova menadžerica za ekonomsko osnaživanje porodica u Srebrenici, u organizaciji SOS Dječijih sela u BiH, govori za Remarker.

Nedelja

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

To što vi ovo čitate u utorak, ne znači da meni danas nije nedelja. A nedelja nije dan za opuštanje nego dan kad ti se sve skupi. Ovo je takođe i poslednji dan u mesecu. Tako da, što se tiče skupljanja – double trouble.
Ovog meseca sam htela da idem da gledam „Dizni Fantaziju – uživo“ u produkciji Beogradske filharmonije, ali odložena je zbog kiše. Dva puta. Odloženi su i programi u DKSG-u. Poplavljena je i biblioteka DKSG-a. Studentima koji tamo svaki dan uče biće vraćen novac mesečnih članarina – tako piše na vratima. Otkazani su i programi u Kulturnom centru Magacin – na relativno novoj Maloj sceni u podrumu, formirala se bara. Zbog nevremena je prekinuta predstava „Na Drini ćuprija“ Kokana Mladenovića na Viminacium festu.

Borka Pavićević

Borka

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Da nije bilo Beogradskog kruga, ne bi bilo mogućnosti da se izvede nešto što je jedan pisac rekao: jednog dana će se videti da su najveći izdajnici bili najveći patrioti. Ne bi bilo tog traga i primernosti ili kako da kažem, smisla otpora. Ne bi bilo nekih karijera ili života koji su ljudi nastavili da nešto rade pod tim uticajem bilo da su pisali, snimali, govorili. To obeleži ljude i to vidiš posle, u dugom toku vremena. Ja sam sigurna da će postojati generacije koje će govoriti, pisati, veliko je pitanje pisanje te alternativne istorije, ali do njega će doći. Ljudi istražuju, imaš mlade istoričare, imaš ljude koji rade nešto. Da je to postojalo, a to na neki način spašava jednu sredinu, ali dalje nemaš pretenzije toga spasa. To jedna istorijska činjenica koja je važna kao i druge istorijske činjenice. Ja bih se sada setila opet jedne dosta ključne rečenice Radomira Konstantinovića, a ona glasi: ono što je jedanput u istoriji marginalno, ono postaje u jednom času centralni put.

Lingua blablativa – Otimanje

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Crnogorska Vlada je nedavno usvojila Predlog zakona o slobodi veroispovesti kojim je predviđeno da se svi verski objekti koji su bili imovina države Crne Gore pre gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke verske zajednice, prepoznaju kao državna imovina. Kako je Vlada Crne Gore saopštila “ako neka verska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Tamo gde takvih dokaza nema, već je reč o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore”.

Mene izvan bosanskog jezika nema

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Jedan Gogoljev roman „Mrtve duše“ za ljubav prema književnosti. Jedan talenat za pisanje. Jedna mala kutija i u njoj deset knjiga. Jedan galerijski postament i jedan pano. Jedan sajam i četiri stotine prodanih knjiga. Jedno mjesto ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Jedna crna aktovka i jedan bicikl. Jedna „DJL Elektra mačkica roto press“. Jedan prodavač vlastitih knjiga. Pet napisanih i četiri samostalno objavljene. Jedan konkurs, jedna drama, jedna predstava… Jedna „Mirna Bosna“.

Macron - Foto TANJUG

EU i Zapadni Balkan – Partnerstvo bez žara

Vesko GarčevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Često se dešava da se par sprema za zajednički život, a da zapravo ni jedan ni drugi partner nijesu spremni za to. Ljubav je uvijek bila sporedni glumac u njihovoj vezi; nepovjerenje je prikriveno ali jako; duboko u sebi oboje razmišljaju o nekom “trećem” ili boljem rješenju, ali i dalje javno tvrde kako je sve u redu. Ovo tako podsjeća na sadašnji odnos Evropske Unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana (ZB). Brisel ponavlja da je posvećen ovom dijelu Evrope, a zapravo naš region odavno nije na listi prioriteta. Lideri ovih, problemima opterećenih i za EU sve manje značajnih, zemalja pričaju o reformama, a zapravo se time sve manje bave.

Kad pišem uvijek sam na istom mjestu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Bosna i Hercegovina nije samo Sarajevo. Ona nije samo Begova džamija, Aškenaška sinagoga, Saborna crkva, katedrala Srca Isusova. Ona nije ni samo Zenica, Tuzla, Banja Luka, Mostar. Nije samo Vijećnica, Stari most, Narodno pozorište, stadion Bilino Polje. Sarajevo Film Festival, MESS, Jazz Fest…Nije samo Neretva, Una, Sana… Nije samo uzavreli izbušeni asfalt, stamenite i nepobjedive austrougarske zgrade, nedokučiva brda i planine… Bosna i Hercegovina je i Žepče, njegova sela, drvene napuštene kuće, livade obrasle travom, bijele zavjese na prozorima, prozori bez pogleda, pruge bez cilja… kasna ljeta, posljednje zime… A opet, lijepa, nasmijana, svoja, živa… Bosna i Hercegovina je i Magdalena Blažević, njena književnost, njene junakinje, njen zavičaj.

Ko su nam prijatelji, a ko neprijatelji u regionu?

Milivoj BešlinPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Jedna od ključnih stvari koje danas vidimo u našem društvu kao i jedan od ključnih problema jeste interpretacija ratnih devedesetih godina, tačnije borba za njihovu interpretaciju, zbog toga što su ratovi devedesetih jedno od konstitutivnih mesta identiteta većine postjugoslovenskih naroda u regionu. Rodno mesto novih nacionalnih identiteta ili nacionalističkih ideologija su ratovi 1990. godina i antagonizmi koji su tada započeti traju do danas, tako da zbog toga mi danas svedočimo da u regionu postoji bitka za interpretaciju, zapravo, bitka nacionalizama i njihovih ideoloških narativa.

Draga DECO

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

U toku je polaganje male mature, završnog ispita za učenike osnovne škole. Test iz srpskog jezika polagali su juče, danas iz matematike, a sutra će polagati kombinovani test – hemiju, fiziku, istoriju, geografiju i biologiju.

Sada je vrijeme za naše filmske priče

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

„Bosna loša u fudbalu, ali dobra u filmovima“, izjavila je jednom prilikom bosanskohercegovačka režiserka i dobitnica berlinskog Zlatnog medvjeda, Jasmila Žbanić. Iako je u četvrtom kolu Kvalifikacija za Evropsko nogometno prvenstvo, Fudbalska reprezentacija BiH odigrala jako dobru utakmicu protiv selekcije Italije, trebat će puno dobrih utakmica, postignutih golova, osvojenih bodova, da bi se sustiglo ono što je ova zemlja postigla u filmu.

Ima li ovde institucija?

Boban StojanovićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Nakon pada Slobodana Miloševića i početka demokratizacije Srbije, svi smo očekivali da će sistem i život u Srbiji konačno postati deo jednog normalnog, demokratskog, razvijenog, evropskog sveta. Međutim, skoro dvadeset godina kasnije, teško da možemo reći da smo iole bliži uređenom sistemu. Iako okrenuti demokratizaciji i putu ka Evropskoj uniji, makar formalno – Srbija je miljama daleko od demokratske države. U nekim periodima za ove dve decenije je demokratizacija išla brže i Srbija je bila izborna demokratija. Ipak poslednji reverzibilni talas nas je vratio u hibridni tip režima, takmičarski autoritarizam, režim sličan onakvom kakav je postojao za vreme Slobodana Miloševića.

Novi serijal Remarkera – Region 2020

RemarkerPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Novi serijal Remarkera “2020” ima za cilj da otvori kritičku debatu o tome gde se Zapadni Balkan nalazi danas, pred obeležavanje 20 godina od demokratskih promena u Srbiji. Petog oktobra 2000. godine, tadašnji predsednik Savezne Republike Jugoslavije, glavni pokretač međunarodnih oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, vojne intervencije NATO na Kosovu i bivši optuženik Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju za zločine počinjenje nad hiljadama civila BiH, Hrvatske i Kosova, Slobodan Milošević je svrgnut sa vlasti nakon pobede opozicije na saveznim i predsedničkim izborima u septembru 2000. godine.

Helem Nejse - Foto by: ARNEJ MISIRLIĆ

“Helem Nejse” i kako ne prespavati do “pola jedan”

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

„Ovo je Bosnia, ovo je Bosnia. Nikada nije bila ljepša i ponosnija. Dis iz Bosnia, Bosnia. Ju mast lav jor femili end bi najs tu komšija“, tekst je pjesme „Bosnia“ koja je obilježila debitanski album sarajevskog benda „Helem Nejse“ ili kako za sebe kažu, „konglomerata čija je sfera poslovanja jako široka“. Ove godine su objavili novih 14 pjesama i objedinili ih pod naslov „Pola čovjek, pola jedan“, namijenjen novim generacijama u BiH i regionu, koje ne rade ništa i spavaju do „pola jedan“.

Lingua blablativa – Ljudi iz šume

RemarkerLingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Uprkos upornom međusobnom pozivanju na kompromis, saradnju i dijalog, Vlade Kosova i Srbije se, sudeći po javnim izjavama svojih predstavnika i zvaničnika, kreću u pravcu sve većeg udaljavanja od rešenja i održavanju statusa quo do besmisla, budući da njegove posledice idu svima na štetu – Srbiji koja sebe koči na Evropskom putu, narodu Kosova koje trpi posledice odluka svoje Vlade i srpskom narodu na severu Kosova koji trpi posledice odluka obe Vlade.

Kratka istorija seks-štrajkova

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

411. godina pre nove ere, antička Grčka – glavna junakinja Aristofanove komedije Lizistrata, poziva žene svih zaraćenih polisa da uskrate muževima seks dok se ne pomire i ne okončaju Peloponeski rat, koji je trajao dvadeset sedam godina. Aristofan opisuje muke obe strane da istraju u ovom suzdržavanju. Mirovna akcija uspeva, Peloponeski rat je okončan i na kraju komedije su i muškarci i žene srećni i zadovoljni.

Vlastimir Djordjevic

Dve decenije američkog nestrpljenja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Mimo elementarne pravde i uprkos tome što je, prema vladanju prevremeno oslobođenih, izvesno da u dosadašnjim slučajevima uglavnom nije postignuta svrha kažnjavanja, prevremeno oslobađanje osuđenih ratnih zločinaca postalo je praksa Haškog tribunala. Prvi čovek srbijanske javne bezbednosti u vreme rata na Kosovu osuđen je za progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, ubistvo, deportacije i prisilno premeštanje. Za ubistvo braće Bitići nije odgovarao.

Lingua blablativa – Femicid

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

U poslednjih nedelju dana u Srbiji su ubijene dve žene. Oba ubistva desila su se u porodičnim kućama i oba su izvršena od strane muškog partnera ubijene žene. U Novom Sadu su 24. maja pronađena tri mrtva tela, dve žene i jednog muškarca, a kako navodi MUP, sve troje B.P. (1962), N.P. (1962) i M.J. (1987) pronađeni su s povredama glave “što ukazuje na to da je reč o trostrukom ubistvu”.

Nova Dolly Bell za novo Sarajevo

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sjećaš li se Dolly Bell? nije samo film. To nije samo niti predstava. „Dolly Bell“ je neizostavni dio identiteta Sarajeva, njegove kulture i života u njemu. Ono što je osamdesetih godina prošlog stoljeća predstavljao film režisera Emira Kusturice i scenariste Abdulaha Sidrana, danas se vratilo u obliku predstave Kokana Mladenovića, koja će u koferu sjećanja i na sceni Kamernog teatra nastaviti čuvati iskonski duh Sarajeva. Sa novim glumcima i za novo vrijeme.

Brod u boci sudije Miodraga Majića

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ovakva se briga za decu i nemoćne javlja u atmosferi rastućeg siromaštva, podivljale korupcije i opasne autoritarnosti. Žrtve su naglašeno pravoverni presuditelji i izvršioci kazni. Pojednostavljeno, samo još da vratimo smrtnu kaznu i – probudićemo se dobrostojeći, bezbrižni. Ili, pokažite da ste ispravni, normalni, pametni, lojalni, time što ćete se najviše zgražavati nad zločinom. I biti časniji, bolji. To je ritam poremećenog društva i razvaljenog sistema vrednosti, u kojem nema mesta za vrhunske stručnjake.

Obrazovanje na holandski način: poštovanje, a ne strahopoštovanje

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Krajem 2019. godine, očekuju se rezultati PISA testiranja, najvećeg međunarodnog istraživanja obrazovanja, koje je održano u aprilu 2018. godine i na kome su učenici iz Srbije učestvovali prvi put posle 2012. godine, kada su se našli na 43. mestu u konkurenciji od 65 zemalja. Na PISA testiranju 2015. godine, učenici iz Holandije su se našli na 17. mestu, iza učenika iz Estonije, Finske, Slovenije, Velike Britanije, i Nemačke, od evropskih zemalja. Na PISA testu se rešavaju zadaci iz čitalačke, matematičke, naučne i finansijske oblasti, a test ocenjuje stepen funkcionalnosti obrazovanja, stepen primenjivosti usvojenog znanja u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u svakodnevnom životu i na taj način omogućava uvid u efikasnost obrazovnog sistema jednog društva.

Koje su razlike između Srbije i Holandije u oblasti obrazovanja? Na koji način se razlikuje sistem ocenjivanja u školama u Srbiji i Holandiji? O ovim i nekim drugim pitanjima, Remarker predstavlja drugi tekst autorke Tanje Matić iz serijala Odrastanje.