Svjedokinja Mirsada Malagić: Ovo je njena priča

RemarkerPrenosimo, Tekst, Vesti

U Hagu 2015. godine je na doživotni zatvor osuđen Zdravko Tolimir – zamjenik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS. Osuđen je za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, zločine protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Umro je u 2016. godine dok je čekao prebacivanje u zemlju gdje je određeno da će izdržavati kaznu. Tokom suđenja veliki broj svjedoka je iznijelo svoje svjedočenje o događajima u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. U nastavku ovog teksta donosimo vam sažetak svjedočenja Mirsade Malagić iz februara 2011. na suđenju Tolimiru.

Principi i ideje: opšte dobro ili lični profit?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Današnji tekst govori o dobrim idejama i izazovima koji im se nameću. Kada sam bio dete, gledao sam crtani o ljudskom telu. U loše animiranom crtanom iz devedesetih, krvne ćelije su ličile na bezoblične Teletabise u večnoj borbi sa virusima. Mozgom je upravljao stariji čovek po imenu Maestro. Bilo je sjajno. Zašto ne bismo uradili isto to sa dobrim idejama? Neka se dobra ideja zove Melvin, a mi ćemo pratiti njegovo probijanje kroz ralje stvarnosti. On mora da se bori sa svojim neprijateljem – lošim idejama. Na svom putu, zavode ga principi, odbačen je iz političkih razloga i prodat je organizacijama koje odbijaju da ga iskoriste. Hoće li Melvin uspeti da raširi svoja krila i uradi nešto dobro za sve nas? Putovanje počinje…

Lingua blablativa – Policija

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Policajac Derek Šovin u Mineapolisu je 25. maja brutalno ubio Džordža Flojda klečeći mu na vratu čitavih osam minuta pre i tri minute nakon njegove smrti. Policijska brutalnost i ubistva pod izgovorom pretnje po njihovu bezbednost američko društvo više ne želi da toleriše. Svakodnevni protesti hiljade Amerikanaca/ki (uprkos karantinu) pokazuju godinama gomilani bes prema policijskom nasilju i otvorenom rasizmu. Rasizam ne samo da nije pobeđen, on je sistemski institucionalizovan u državnom aparatu opresije i nasilja – policiji.

Zarobljena država na aparatima

Adis NadarevićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Prošloga je petka (29/05/2020) Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu upriličila javnu debatu povodom godišnjice Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Debatu je bilo moguće pratiti putem aplikacije Zoom a na njoj se razgovaralo o napretku kojeg je potrebno ostvariti po pitanju 14 ključnih prioriteta u oblastima demokratije, vladavine prava, javne uprave i temeljnih prava.

Spot zbog kojeg ćete se vratiti u Srbiju

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Možda deluje tričavo da se pored afere „Krušik“, veza sa organizovanim kriminalom, Beograda na vodi, kriminalne monopolizacije medija, instrumentalizacije policije i vojske, protivustavnog spajanja predsedničke i premijerske funkcije, zataškavanja slučaja „Helikopter“, tetke iz Kanade, traljave reakcije na pandemiju i svakodnevnu litaniju afera, korupcije i kriminala bilo ko bavi novim predizbornim spotom nelegitimnog predsednika Srbije, Aleksandra Vučića. Međutim, čak i za tradicionalno srozane kriterijume isušene kaljuže domaće politike, povremeno se pojavi grumenčić propagande koji zaudara daleko gore od ostalih.

Ratni zločinci na listama za republičke izbore u Srbiji

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Dve najjače stranke, dakle, imaju kao nosioce liste učesnike u ratovima Srbije protiv suseda, eksponente ratne politike Srbije, a ornamentalni detalji njihovog mirnodopskog nadmetanja, poslužiće i ovoga puta inaćenju i suludom tumačenju tobožnje nevinosti Srba, njihovih žrtava, te epskim momentima odbrane ognjišta i furuna. Onima sa upitnom poslovnom sposobnošću dovoljno za zaokruživanje iza paravana.

Isuse

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Rano ujutru 22.05.2020, na raskrsnici beogradskog bloka 45, na jednom stubu s video nadzorom, bio je razapet Isus. Ova umetnička instalacija poznatog uličnog umetnika, Andreja Josifovskog (Pijaniste), ubrzo je bila skinuta. Stigla je policija s pet automobila, a zatim i komunalna policija. Umetnik kaže da je oko podneva, pored instalacije (koja je u tom trenutku već uveliko ležala na trotoaru) i dalje bila policija u jednom automobilu.

Cilj obrazovanja: Još jedna cigla u zidu ili malo više slobode?

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Koliko prosječni Amerikanci znaju o drugima? Malo ili ništa, biće najčešći odgovor ako anketirate građane u drugim djelovima svijeta. Zaista, prosječni Amerikanci ne znaju mnogo o drugima, niti ih to, zapravo, zanima. Oni imaju svoj svijet u kojem se njihov život odvija, kao što ljudi u Kini imaju svoj svijet, ljudi na afričkom kontinentu svoj, kao sto na kraju krajeva, mi imamo naš mali svijet da nas čini srećnim ili nesrećnim – svijet jeftinih reality programa koji dotiču skoro svaki pedalj naše svakodnevnice.

Jedna mladost, jedan svijet nade

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Srbija bezuspešno, uprkos novcu iz budžeta, ne uspeva da dokaže državnu nevinost tokom rata u Bosni i Hercegovini, pa i sumanuti masakr tuzlanskih civila, a artiljerac osuđen za smrt 71 osobe, prosečne starosti 23 godine, uživa na slobodi u Beogradu. Nakon što je pobegao iz Sarajeva u Beograd, ima, kaže njegova odbrana, psihičkih problema. Nije reč o nemirnoj savesti.

Klimatske promene: Skupi skepticizam zapadnog društva

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Tokom devedesetih, specijalni kompjuterski efekti, CGI je najzad postao prihvatljiv na velikom platnu. Godine koje su prethodile ovoj deceniji, bile su surove prema efektima, čineći neke filmove potpuno negledljivima. Čak i tokom osamdesetih, filmovi koji su koristili lutke, postizali su mnogo bolje rezultate od onih sa animacijama. Posle nekoliko revolucionarnih upotreba efekata u filmovima poput Vilou, Ambis I Park iz doba Jure, krajem devedesetih, filmski studiji su tačno znali gde da primene novootkrivenu tehnologiju: na užasnim filmovima. Bilo je to zlatno doba vulkana, meteora i cunamija.

Lingua blablativa – COVID-19: Ideologija

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Krizne situacije u društvu uvek se pokažu kao izazovne kada je u pitanju ideologija. Kada je celo društvo u problemu kristališe se granica demokratije i na površinu ispliva ideološki institucionalizovana ljudska sebičnost i volja za moći. U krizama se pokazuju „logike“ fašizma, nacionalizma, klasizma, diktature, patrijarhata, kapitalizma i drugih oblika profitiranja na račun „Drugog“ ili pak nekog oblika želje za njegovim brisanjem. Stalno čujemo kako je ova situacija bila/je kao ratno stanje ili je poredimo sa velikim ekonomskim krizama i prirodnim katastrofama, ali šta je to što upravo u ovim situacijama isplivava kao politička slika „društva u krizi“? Šta je globalna pandemija ideološki podstakla?

Od Zagreba do Zagreba: 20 godina stagnacije političkih reformi

Artan ÇollakuPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Šestog maja, 20 godina nakon prvog sastanka, lideri Evropske Unije i zemalja Zapadnog Balkana, tzv: ‘WB6’, sastali su se na drugom Samitu u Zagrebu, koji je morao biti održan online zbog pandemije. 2000. godine, EU je zemljama Zapadnog Balkana ponudila proces stabilizacije i pridruživanja, koji je obuhvatao sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i pregovore o članstvu kao korake prema punopravnom članstvu. Kada se Hrvatska pridružila 2013. godine, neizrečena ambicija bila je da će se i ostale zemlje Za-padnog Balkana uskoro pridružiti ili se makar čvrsto nalaziti na putu ka članstvu, što je bilo bazirano na o-čekivanjima da je bivšim komunističkim zemljama koje su ušle u EU 2004, za to bilo potrebno oko 15 godi-na.

Priča svjedoka „L“ koji je preživio strijeljanje

RemarkerPrenosimo, Tekst, Vesti

Slučaj Radislava Krstića je prvi u kojem je izrečena presuda za genocid pred MKSJ. Tokom suđenja je svjedočilo nekoliko ljudi koji su preživjeli strijeljanje od strane VRS-a i vojne policije tadašnje samoproglašene „Republike Srpske“. Strijeljanja su bila organizovana, planirana i potpomognuta resursima i ljudstvom, izvršena na nekoliko lokacija: Grbavci, Petkovci i druga mjesta.[1] Jedan od preživjelih je bio zaštićeni svjedok „L“.

Žarište iz doba Jure

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Nalaženje odgovarajućeg trenutka za „otvaranje“ nakon udarnog talasa COVID-19 pitanje je kojim se u ovom trenutku bave gotovo sve zemlje u svetu. Traži se „Zlatokosina zona“: mere zaštite ne smeju da budu na snazi prekratko, da se pandemija ponovo ne razbukti, ali ne treba ih ostaviti ni duže nego što je neophodno jer trpe poslovi, pljušte otkazi i nestaju radna mesta. Sve što je Zlatokosa trebalo da uradi jeste da proba sve dostupne opcije. Države taj luksuz plaćaju ljudskim životima i padom građana u siromaštvo.

Imamo dva ili tri zla, a dobro je samo jedno

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

O najavljenoj misi za Bleiburg u Sarajevu, Svjetskom danu slobode medija, aferi „Respiratori“, „Njenom podcastu“, doktoratu čija je tema „Sedma republika“, o mladima, novoj stvarnosti, o tome „šta ćemo svi nakon pandemije“… Mlada novinarka i književnica, Vanja Šunjić aka GospoDŽa Suncokret govori za Remaker, dok se svi ostali bave svađom Svetlane Ražnatović i Čedomira Jovanovića.

Kako je šesnaestogodišnji Enver preživio genocid da bi svoju priču ispričao u Hagu

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Drugog decembra 1998. godine Radislav Krstić je uhapšen u Bosni i Hercegovini i nedugo nakon toga je prebačen u Hag na osnovu optužnice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U optužnici se teretio za genocid, saučesništvo u genocidu, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.[1] U mjesecu julu 1995. godine u Srebrenici, 8372 Bošnjaka je sistematski ubijeno, dok je većina žena i djece protjerano s područja koje je bilo „UN sigurna zona“ prema UN rezoluciji 819 u to vrijeme. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Krstić je obnašao funkcije general majora VRS-a i komandanta Drinskog korpusa koji je bio zadužen za područje Srebrenice.[2]

Obezglavljeni ronilac

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

U prethodnim tekstovima sam dosledno pisala o stanjima u toku samoizolacije, pa da zaokružim ovim:
Šta je bilo? Ništa.
Create New Folder, pa Rename, nazoveš ga „Korona“ i strpaš u njega misli, informacije, sjebane odnose, chat grupe, fotke gajbe i „smele“ selfije bez šminke ili s maskom, strahove, nerad, rad, umetnost inspirisanu samoizolacijom, izgovore, spoznaje, oprez i zaziranje od dodira

Zašto nacije propadaju?

Vesko GarčevićPolitika, Tekst, Vesti

Kada osjetim nostalgiju za mjestima i predjelima odakle dolazim, najčešće posežem za kompozicijom Ibrahim Maalouf-a – Beirut. Sve ono sto čine moja sjećanja na krajeve koji su činili zemlju koja se zvala Jugoslavija ili kraj koji mnogi s ponosom zovu Balkan, a koje ja smatram neodvojim dijelom mog bića, nalazim u slikama videa koji nadopunjuje njegovu muziku.

Može li da odluči Skype heroina

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

U vreme kad su kolektivno kusali jednom kašikom u bogomoljama, opasnost od zaražavanja bila je najveća. U Srbiji je na vlasti “hibridni režim”, što je sintagma kojom se označava vlast koja sprovodi političku represiju i raspisuje izbore, u kojima su demokratske institucije krhke i postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.
“Baka” Milica je odabrala, bogatija za sto evra, ali i za pravo kretanja, normalni i nisu ciljna grupa.

Da li je politika igra?

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

Nekoliko meseci pre nego što se desio Bregzit, tokom hladnog i tmurnog novembra, pravio sam seriju fotografija po Britaniji. Koncept tih fotografija bio je jednostavan: kratak dan bih iskoristio da ljude u barovima i na benzinskim pumpama pitam na koja mesta ne bi trebalo da idem noću. Poveo bi se razgovor o tajnim eksperimentima u vojnim bazama ili o delovima Birmingema gde bi vas opljačkali čim kročite.

Lingua blablativa – COVID-19: Rad

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pandemija korona virusa uslovila je mnoge da rade svoj dosadašnji posao od kuće. Iako je možda na prvi pogled ovaj uslov izgledao kao nešto od čega i poslodavci i radnici imaju korist – u smislu produktivnosti i zadovoljnijih radnika/ca, već u prvih nekoliko nedelja su se pokazali prvi negativni aspekti ovog modela. Takođe, situacija u kojoj se polako vraćamo pre-pandemijskom životu na radnom mestu dovela je u pitanje koncept open space-a odnosno mogućnost njegovog funkcionisanja u novim uslovima. Kako je pandemija izmenila radno mesto i naš odnos prema kancelarijskom radu, radu od kuće i open space-u?

Uzajamno smanjivanje važnosti u odnosima između Zapadnog Balkana i EU

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Iako EU ostaje glavni partner regiona, ekonomska kriza u prethodnim godinama i rastući uticaj ekstremno-desničarske političke struje u mainstream politici, uzmrdanu društvenu i političku koheziju i pukotine u Euro-Atlantskim odnosima, mi vidimo EU koja je fokusira-na na unutrašnju politiku, jer njihovi građani očekuju fokus na rešavanje unutrašnjih problema. Stoga ne čudi da uticaj EU na Zapadnom Balkanu slabi, uprkos tome što je ona i dalje glavnim donator i ekonomski partner regiona – na primer.

Vatra pod tabanima

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

U ponedeljak popodne, kada ovaj tekst nastaje, još uvek se ne zna da li će tinjajući sukob između antivladinih demonstranata koji već danima lupaju u šerpe u 20:05 i naprednjačkih pirotehničara početi da se pretvara u fizičke sukobe. Imajući u vidu sinoćnju revoltiranu, suznu reakciju Dragana Đilasa na novu dozu maltretiranja koja mu je ovoga puta priređena zvučnicima pod prozorom zgrade u kojoj mu žive deca, i njegovu najavu da ih čeka sutra uveče, sasvim je moguće da je u trenutku dok ovo čitate politička kriza u Srbiji postala gora nego što je bila juče.

Kako se pobeđuje fašizam

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

O nasilju je reč, ponižavanju ljudi, diskriminaciji, vladavini zla i prljavštine. O mobilizaciji u pretorijansku gardu koja ima zašto da brani režim i njegovu opasnu personifikaciju. Nasilje ne znači da se Vučić odriče svih ostalih pojavnih oblika vlastite afektivne agonije, jer, valja onima što veruju ponoviti kako su opozicionari – što je i dokazano, je li – listom bili za koronu, masovno umiranje, zahtevajući u toj antinarodnoj nakani pomoć evropskih država. Dok Vučić deli grašak i deterdžent, a i po sto evra, da se nađe.