Srbija: Kultura sećanja kao kultura laži

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Kada je reč o ratovima iz devedesetih godina prošlog veka, kultura sećanja kao kolektivni odnos prema prošlosti i odgovornosti za mnoge zločine počinjene na teritoriji nekadašnje Jugoslavije zasniva se na nacionalističkom narativu koji u potpunosti negira učešće Srbije u ratovima iz devedesetih, a samim tim i njenu odgovornost za zločine koje je činila nacionalistička mašinerija Slobodana Miloševića, saglasnici su sagovornici VOICE-a. Prema njihovim rečima, politizacijom sećanja stvara se iskrivljena slika o prošlosti koja počiva na ideologiji viktimizacije srpskog naroda.

Vjera je u suštini čista, onaj koji je interpretira to nije

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Danas smo se igrali barbika. Imany i ja. Udovoljim joj tako, ovih dana vrlo često, kad joj slobodno vrijeme preraste u dosadu, nakon igrica i filmova. Uloge i likove, pa i scenarij, ona već ima osmišljene u svojoj glavi. Brat, ili seka, ponekad Elsa, ili neki od kućnih ljubimaca, cuko, maca, jednorog, ili mali poni, samo su neki, kojima svakodnevno posuđujem glas, pokret, i privid životnosti.

U ime žrtava? Viktimološki izazovi tranzicione pravde

Terry SavageDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

“Kada posečeš drvo, sekira zaboravi, ali panj ne”. Ova južnoafrička poslovica može da nam pomogne u sagledavanju sa kakvom jednostavnošću počinioci zločina zaboravljaju nedela koja su počinili, dok se žrtve suočavaju sa svakodnevnim košmarima i podsećanjima na ono što im je učinjeno: prazno mesto za stolom u domu iz koga im je neko odveden od strane policije ili vojske; želja za povlačenjem od porodice i prijatelja, pa čak i iz života; izlivi gneva i osećanje iscrpljenosti; i beskonačna pitanja. “Ima li šanse da je moj voljeni još uvek živ i ako nije, šta su učinili sa njim?“ “Šta je nagnalo nekoga da me tako muči?” “Da li im je neko to naredio, i ako jeste, ko je to bio?” “Da li su ljudi koji su zapalili moje selo uopšte razumeli ono za šta su se zalagali i ono što su učinili?”

Osmeh u obliku slova U

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Revizionistički pokušaji izgradnje podobnije istorije teku kao i svaki drugi tranzicijski projekat novih elita: uz mnogo rušenja i stihijsku gradnju sumnjive kakvoće. U tom smislu oni predstavljaju dostojan nastavak ratova koji su sa prostora Jugoslavije zbrisali preko sto trideset hiljada života i raselili još oko četiri miliona. Sistemi koji izrastaju na grobovima tih ljudi prikrivaju svoju eksploatatorsku srž obilatom proizvodnjom nacionalnih mitova. U tom poduhvatu istorija neretko ima ulogu neugodnog svedoka.

Lingua blablativa – COVID-19: Poroci

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Karantin se ograničenjem kretanja, nedostatkom fizičke socijalizacije, zatvaranjem u svom prostoru, uz neizvesnost krizne situacije kao i nemogućnost planiranja života unapred, odrazio na psihu negativno – povećanjem osećaja gubitka kontrole, straha za budućnost, stresa oko promene planova, panike povodom sopstvenih mogućih odluka ili odlaganja odluka, kao i pritiskom nekanalisanih i nagomilanih emocija. Pored drugih ugroženih grupa, osobe sa problemima zavisnosti, sklone preterivanju ili one sa nezdravim odnosom prema „porocima“, izložene su u ovim okolnostima dodatnim izazovima, „iskušenjima“, trigerima i stoga većem riziku da svoj problem prodube. Kako je njima u karantinu i da li nas sve hvata pandemija nezdravih navika i mogućih zavisnosti čak i nakon kraja karantina?

Nedopustiva slobodna prodaja ovog izdanja Hitlerovog “Mein Kampf”

Marijana TomaDruštvo, Tekst, Vesti

Na internet prezentaciji knjižare Vulkan, nalazi se reklama za izdanje knjige Moja borba, autora Adolfa Hitlera, Moja borba, koja se može kupiti uz sa popust od 20%, po ceni od 1.320,00 dinara. U pitanju je izdanje Leo Commerc i BEGEN comerc, za izdavača je spomenut Stevan Marčeta, urednik je Armin Medić a prevodilac Nikola Mijanović. Knjiga je izdata 2019. godine, u tiražu od 1500 komada.

Crkva, Željko i teorije zavere

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Ozračeni smo sedenjem pred ekranima i svakodnevnim upijanjem informacija i dezinformacija. Kao 24/7 prisutna onlajn publika, postali smo stručnjaci za sve. Više nije ono „mišljenje je kao dupe, svako ga ima“, sad je „mišljenje je kao ekran uređaja, svako ga ima po više komada i stalno“. Pored nas, kolektivnog onlajn stručnjaka, isplivali su i neki pojedinačni junaci. Neki su jači od korone, a neki su jednostavno usamljeni u svojoj superiornosti.

Morituri te salutant

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ni na Uskrs neki bog otac ne zna gde su novci iz budžeta namenjeni zdravstvu, Srbija analizira svoju knjigu mrtvih, ne znajući šta joj se dogodilo, a evropski poslanici tvrde kako je Vlada želela punu kontrolu nad štampom, kako bi objavljivala samo pročišćene, uglavnom lažne informacije i klevete protiv Evropske unije.

Da bismo postali bolji ljudi, moramo se baviti i tuđim problemima

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Nedavno je okončan prvi dio programa ovogodišnjeg Modula Memorije, koji je zbog trenutne pandemije koronavirusa sproveden online. Dok čekamo na njegov nastavak, a istovremeno držimo fige da 1. oktobra uživo u Narodnom pozorištu, otvorimo 60. jubilarni MESS, razgovarali smo o ratu, teatru pod opsadom, životu, prisjetili se prvog odlaska u pozorište… Hana Bajrović govori za Remarker.

Pismo iz Prijedora

Refik HodžićDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Dvadeset i pet godina nakon što je okončan rat u Bosni i Hercegovini, proces koji zovemo suočavanje sa prošlošću prošao je puni krug. Od prvih post-ratnih godina obilježenih ubistvima povratnika, institucijama krcatim ratnim zločincima koji će kasnije biti otpremljeni na duge zatvorske kazne, „pravilima puta“ potrebnim da bi se spriječila osvetnička hapšenja povratnika, preko perioda velikih nadanja u novom mileniju, osnivanja Suda BiH i državnog Instituta za nestale, zenita Tribunala u Hagu, Komisije za Srebrenicu i proliferacije raznih inicijativa koje su problematizirale i zagovarale prava žrtava, do sunovrata koji je uslijedio nakon propalog pokušaja ustavnih reformi u aprilu 2006., zaokreta u secesionizam Milorada Dodika i povratka u retorike i politike dehumanizacije i „razdvajanja naroda“.

5G groznica

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Nakon što je proglasila pandemiju COVID-19, Svetska zdravstvena organizacija je rešila da proglasi i infodemiju: poplavu informacija, što tačnih što netačnih, koja izuzetno otežava ljudima da razaznaju pouzdane izvore informacija od nepouzdanih. Mada na prvi pogled deluje kao još jedna moderna reč koja zapravo ne znači mnogo, infodemija u kombinaciji sa pandemijom je ozbiljna stvar, zato što direktno može da ugrozi zdravlje i živote ljudi dajući im netačna uputstva, lažne načine da se zaštite ili ih usmeravajući na pogrešne uzroke.

Korona koalicija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Konovsko-Lončarovska dubioza upozorava stanovništvo da se nalazi na prekretnici, te se stoga novinarima uskraćuje mogućnost da direktno pitaju Vladu, predsednika i epidemiologe iz Kriznog štaba. Predsednikova briga o novinarima. Slavko Ćuruvija, urednik i vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina, ubijen je 11. aprila 1999. Srbija olako zaboravlja.

Politička korektnost – Raskorak između očekivanja i realnosti

Jacob GesinkPolitika, Tekst, Vesti

U prvom delu serijala Gole istine, govorićemo o političkoj korektnosti. Ljuštićemo je kao luk, otklanjati sloj po sloj, dok ne dođemo do same srži, iako smo se rasplakali. Pitate se zašto baš Gola istina? Pa, reći ću vam! Kada dvoje političara razgovaraju, njih ne zanima šta druga strana ima da kaže. Oni se jednostavno obraćaju sa ciljem da sebi izbore dobar politički položaj i da ubede ostale da im se pridruže.

Lingua blablativa – COVID-19: Intimnost

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Pandemija korona virusa uticala je na promenu svih aspekata međuljudskih odnosa, pa su tako i seksualni odnosi i dejting promenili oblike i načine upražnjavanja u svakodnevnoj praksi. Socijalno distaniranje uticalo je na to da dejting pređe sa live-a na online, da ljudi počnu masovnije da koriste aplikacije za dejting iako ne izlaze iz kuće, da masturbacija mnogima postaje glavni i jedini oblik seksualnog zadovoljstva, da parovi koji žive sami imaju povećane seksualne potrebe ili se odlučuju da ne koriste kontracepciju.

Spomenar izolacije

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Dvadeset prvi dan izolacije. Svi smo videli svačije gaće i nenašminkane face preko društvenih mreža, svi izlazimo do prodavnice u isflekanim trenerkama, svi smo u istom ili sličnom ludilu. Valjda nam je toliko muka od sedenja u četiri zida da smo nesvesno razvili trend „overshare-ovanja“ intime preko društvenih mreža. Što možda i nije loše, donekle je oslobađajuće.

Hronika masovnog ubijanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ljudi iz Srbije u razgovoru izbegavaju opsadu Sarajeva, ne bi da govore o njoj; obično skreću temu na intervenciju NATO u SRJ. Svakako i na to koliko im je bilo teško zbog bombardovanja Sarajeva. Nema mesta poređenju licemernosti tobožnjeg bola finansijera opsade Sarajeva i odsustva empatije za žrtve progona na Kosovu, praćenog ubijanjem i spaljivanjem kuća, silovanjem, pljačkom. Etničkim čišćenjem kao državnim poslom.

Moja generacija se ugradila u sjećanja naših roditelja

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Kako ne pričati o koroni, ali opet pričati? Kako ne smarati dodatno svijet, ali opet reći barem nešto: nosite maske!, skinite maske!, ostanite kući! Kako razgovarati o nečemu drugome, a da nije korona? Recimo o književnosti? Recimo o zbirci kratkih priča naslova „Ljetne himne“? Kako spomenuti rat, onaj naš sa oružjem, na koji i sada pomislimo dok skidamo medicinske rukavice? Kako najaviti nečiju novu zbirku „Pivske priče“, koja nastaje upravo sada, u Belgiji, u Leuvenu, dok svijet bjesomučno broji svoje umrle? O koroni, o Mostaru, o zbirkama, o ratu, o prošlosti, o Stranama, o sebi… Srđan Gavrilović, govori za Remarker.

Suočavanje sa prošlošću na Kosovu i Srpska Pravoslavna Crkva: Refleksije iz manastira Dečani

Dr Julianne FunkDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Prisutnost nasilja i patnje poslednjih decenija na Kosovu čini prošlost jednom od najvažnijih tema. Strukturalno, fizičko, kulturno i psihološko nasilje prisutno je na Kosovu u različitim oblicima od 1980. godina do danas. Zbog toga sam bila iznenađena da ne čujem više o nepravdama iz prošlosti dok sam radila istraživanje na Kosovu krajem 2019. godine. Uzevši u obzir moje iskustvo iz Bosne i Hercegovine, gde su zločini iz prošlosti i pokušaji da se pronađe pravda još uvek zajedničke teme, ovaj jasan nedostatak suočavanja sa prošlošću mi je bio zapanjujući.

Pričest vanrednog stanja

Ljupko MišeljićPolitika, Tekst, Vesti

Ili je Carstvo Božije veoma blizu, nikad bliže, stoga pričešće i ispovijed ne mogu da čekaju, ili nema potrebe za brodom spasenja i specijalnim režimom plovidbe. U borbi protiv istine saopštene s tog nivoa anonimnog autoriteta, pogotovo u vanrednom stanju,  nemoćni su čak i Noah i njegova arka.

Rat svih protiv sviju

Dario HajrićDruštvo, Tekst, Vesti

Grmi se na gastarbajtere, ljude koji su kupili previše asepsola, šetače, ljude koji su kupili premalo asepsola, zagovornike oštrih mera, kompulzivne kolekcionare toalet-papira, one koji neće na sajam ako se razbole, one koji hoće da se testiraju jer su kinuli brišući prašinu, penzionere, one koji samo pišu o virusu, one koji više neće da čitaju ništa o virusu, na najednom izuzetno živahne penzionere, epidemiologe na TV-u i germofobe među ukućanima.

Hronika prestoničkog groblja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Neki penzioneri i ostatak sveta, ni dosad nisu videli ništa sporno u Vučićevim patološkim istupima, u plakanju i naplakivanju, u pretnjama, izrečenim neprimereno visokim tonovima, u predstavljanju sebe samog kao sveopšteg spasioca koji zna sve o kapacitetima bolnica, kliničkim slikama preminulih “baka i deka”, stanju državnih rezervi, kupovini respiratora na crno… Kasa je kod njega, kupiće dobar komad zaborava.

„Srpska majka“ i rehabilitacija kvislinga u Srbiji

Milivoj BešlinDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Povodom kontroverznog predavanja nastavnika istorije pred kamerama RTS-a, za đake osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, u kojem je data izrazito revizionistička slika Milana Nedića i kolaboracije u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, prenosimo rad istoričara dr Milivoja Bešlina. Članak koji u fokusu ima društvenu i istorijsku rehabilitaciju najpoznatijeg srpskog kvislinga je objavljen u časopisu Limes plus i neznatno je skraćen i prilagođen za ovu priliku. Oprema teksta je redakcijska.

Lingua blablativa – Pričešće

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U nedelju smo svedočili situaciji da su u Kraljevu dvorišta crkvi u vreme vladinih mera zabrane okupljanja ipak bila ispunjena ljudima. U Novom Sadu je u nedelju pričešćivanje ispred crvke takođe izazvalo burne reakcije u javnosti. Iako broj ljudi u crkvenim dvorištima nije premašivao pedeset, već se kretao uglavnom između 15 i 30, većina prisutnih vernika i vernica se nije pridržavala propisanih mera i saveta vlade i stručnjaka o nošenju maski, rukavica i držanju distance od dva metra između ljudi, a jedan broj njih se pričestio. U medijima i na društvenim mrežama je u nedelju i u danima koji su usledili ova tema podelila kako one unutar zajednice tako je i zaoštrila odnose između „verujućih“ i „neverujućih“.

Šta si radio posle rata, tata?

Miloš ĆirićPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Gubimo važnu bitku, bitku za mlade, posebno one generacije koje u javnom govoru klasifikujemo kao ljude koje „politika ne zanima, a ratova se ne sećaju“. Ove godine obeležava se 20 godina od pada režima Slobodana Miloševića. Ljudi rođeni te 2000. godine uveliko su deo društvenog i političkog života, i od svoje najranije mladosti izloženi su stravičnoj kampanji falsifikovanja i negiranja naše nedavne istorije, kroz popularnu kulturu, formalni sistem obrazovanja i pogotovo, kroz medije.

Izolacija – isečci

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Neko je postovao komentar koji otprilike glasi: „Tvoji preci su se borili u Drugom svetskom ratu, sve što ti sad treba da uradiš je da jebeno ostaneš na kauču.“ Naravno, post je namenjen onima koji su odlučili da su ipak pametniji od Majke Prirode i da je super kul da sede u kafićima i sline jedni drugima u pića. I slične super kul stvari.

Sedmica opasnog preživljavanja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

U vreme ratnog stanja, nakon jednog novinskog, presuditeljskog napisa, ubijen je novinar Slavko Ćuruvija. Opozicija i njeni prvaci, dikcija je primitivnih propagandnih napisa Kurira, Informera, Alo, ili su se sklonili od zajedničke opasnosti, ili pripremaju puč, sve krckajući milione otete od naroda. Dodajmo ovom roto primitivizmu i patriotizam Večernjih novosti, koje su zadužene da, vođene rukom iskusnog propagandiste Milorada Vučelića, dozirano pljuju gastarbajtere koji su se, evo, dovukli kad su nam najmanje potrebni, neki od njih svesni da su zaraženi, potom dokazano bogate fudbalere (po smernici premijerke Ane Brnabić koja im je spočitnula višemilionske ugovore i povratak u Srbiju), ali i da hvalospevima afirmišu zdravstveno osoblje, apotekarice, kasirke.