Korona virus: Čekić i ples

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Jake mere protiv koronavirusa danas trebalo bi da traju samo nekoliko nedelja, ne bi trebalo da dođe do snažnog vrhunca infekcija posle toga, i sve to može biti urađeno po razumnoj ceni za društvo, pritom spašavajući milione života. Ako ne preduzmemo ove mere, desetine miliona će biti zaraženo, mnogi će umreti, uključujući i bilo koga drugog kome će biti potrebna intenzivna nega, zato što će zdravstveni sistem doživeti kolaps.

Vršnjacima zamjeram njihovu želju za komforom u nezdravom društvu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sarađujući sa mladima u BiH, tinejdžerima i studentima, imao sam priliku upoznati se sa njihovim pogledima na svijet, stavovima, razmišljanjima, njihovim nadama, razgovarati sa njima o dobrim filmovima, lošoj muzici i biti oduševljen spoznajom kako veliki broj naprednih, inteligentnih, obrazovanih, talentovanih mladih ljudi živi u BiH. Onda sam vremenom prepoznavao i njihovu drugu stranu, koja je bila obavijena jednim dubokim sivilom vlastitog nezadovoljstva, nesigurnosti i straha od postojanja u društvu kakvo je bosanskohercegovačko. Onda sam razgovarao sa jednim 19-godišnjakom koji nije bio depresivan, ljut, umoran i koji je pucao od samopouzdanja. Zašto i kako? Dino Bešić odgovara za Remarker.

Rat na Kosovu 1998-1999 u udžbenicima istorije u Kosovu i Srbiji

Shkëlzen GashiDruštvo, Suočavanje, Tekst, Vesti

Ovaj tekst se fokusira na pitanje kako su najvažniji događaji tokom rata na Kosovu (1998-1999) obrađeni u udžbenicima istorije za osnovne i srednje škole koji se koriste na Kosovu. Pokušaću da analiziram na koji su način predstavljeni ratni zločini počinjeni sa obe strane. Udžbenici iz Kosova i Srbije, objavljeni od strane Školske knjige (Priština) i Zavoda za udžbenike (Beograd), odobreni od strane ministarstava prosvete, primarni su izvor za ovaj tekst. Pored toga, uzeo sam u obzir i analize međunarodnih stručnjaka, koji su se bavili događajima na Kosovu u ovom periodu.

Gospodar i kreator iščašenih situacija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Najrealnija pokazna vežba za Vučićevo prakticiranje vanrednog stanja možda je bila ona tragikomedija u televizijskom studiju, kada je jednom od predanih pripadnika SNS tobože pozlilo, a Vučić naredio da se prekine emisija dok se nesrećniku ne ukaže pomoć. Razlika je u tome što smo istinski ugroženi, a sličnost u tome što gledamo i preživljavamo opskurnu maštovitost jednog čoveka. Da li će i kada prekinuti emisiju.

Korona virus: Zašto morate reagovati odmah

RemarkerDruštvo, Prenosimo, Tekst, Vesti

Prenosimo prevod teksta Tomasa Pueja od 10. marta 2020. Tomas je IT konsultant iz San Franciska, diplomirani inžinjer mašinstva i organizacionih nauka, sa MBA diplomom Stanford univerziteta. Tekst je sa engleskog preveo Radoš Lazarević. Redakcija Remarkera se zahvaljuje autoru prevoda na odobrenju da isti objavimo. Političari, lideri zajednica, i poslovni lideri: Šta treba da uradite i kada?

Lingua blablativa – PornHub

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

U proteklih nekoliko meseci je najpopularniji sajt porno videa na svetu, PornHub, optužen za slučajeve objave videa čiji su akteri deca ili žrtve trgovine ljudima. Nedavno je žena pod imenom Rose Kalemba podelila sa BBC-jem kako je silovana kada je imala 14 godina, te da je taj video završio na PornHub-u. Povodom ovih slučajeva pokrenute su brojne aktivističke inicijative da se promeni politika kompanije, da se sajt ugasi ili da se kriterijumi za objavu videa pooštre. Peticiju protiv ovakvih postupaka kompanije, koju je pokrenula organizacija Exodus Cry, potpisalo je skoro pola miliona ljudi do sada.

Neophodnost slepog verovanja

Ramadan IlaziPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Volja i otpor u regionu da se suprotstavljaju malignom uticaju stranih faktora i ojačavaju demokratsku političku kulturu se sve više smanjuju i slabe usled pojačanog nezadovoljstva i frustracije sa sporim rezultatima u ispunjavanju zajedničke vizije kako je to definisano u “Deklaraciji samite u Zagrebu”, iz novembra 2000. Dve decenije kasnije, u vreme hrvatskog predsedavanja Savetom Evropske unije, održaće se samit EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, koji predstavlja krucijalni trenutak za oblikovanje koherentnog i jedinstvenog pristupa prema regionu.

Hvala, i vama takođe

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

„Lepo je ženi uputiti lepu reč, taj manir se ceni“, kaže jedna žena u komentaru ispod videa na Instagram profilu SNS-a. U ovom novom spotu liste „Aleksandar Vučić – za našu decu“, mlade nade SNS-a čestitaju Osmi mart. Mladići se zahvaljuju ženama na tome što su bake i majke. Priznaju da jedan dan nije dovoljan da nabroje sve što čine – za njih. Žene su, kako kažu ovi mladi momci, i podrška i stub društva i svašta rade za svet i pružaju zagrljaje i poljupce. Jedan od mladića kaže da je Osmi mart dan kada se sećamo „vaše borbe za ravnopravnost“. Novi spot počinje izjavom „Osmi mart predstavlja dan kada svaka žena treba biti srećna.“

Saopštenje povodom antimigrantskog skupa u Beogradu

RemarkerPrenosimo, Tekst, Vesti

Prenosimo saopštenje udruženja građana Info Park povodom održavanja ekstremističkog skupa usmerenog protiv migranata 8.marta u Beogradu.
Udruženje građana Info Park izražava najoštriji protest protiv odluke Ministarstva unutrašnjih poslova da dozvoli održavanje antimigrantskog skupa u Beogradu 8. marta 2020. godine, uprkos tome što je poziv organizatora sadržao elemente ozbiljnih krivičnih dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije.

Ko su divni gubitnici mirne savesti

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Nacionalizam nije nasilan samo prema drugima, i ne samo na jasno prepoznatljive načine: on ne trpi nikakvu vrstu opozicije. Nacionalizam je diktatura ili, u najboljem slučaju, kao što svjedočimo danas, volja za diktaturom. Oni koji se nacionalizmu uistinu suprotstavljaju, koji dovode u pitanje sam njegov smisao, uvijek se, zapravo, suprotstavljaju diktaturi. Ima u takvom odabiru često nečeg tragičnog, u smislu da suprotstavljanje svijetu zatrovanom mržnjom prerasta u sudbinu kojoj se ne može izbjeći – jer je vrlo često osuđeno na neuspjeh. Ali, moralno djelovanje ne može se mjeriti kategorijama uspjeha ili neuspjeha – kad bismo ga tako procjenjivali, račundžijski, svatko bi unaprijed odustao.

U našem društvu ja ne vidim da je iko sretan

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Nikad svoj život u Sarajevu nisam propitivala kao ovih dana. Sve mi dođe da nešto napišem, kažem, pa se onda presaberem i odustanem. Sve ove dana (iako mi govore da to ne radim) čitam šta mnogi u ovom gradu misle o nama: da nas treba na kolac, metak u čelo, da smo neljudi, nakaze, spominju se neki volovi, a koliko vidim u opticaju je i neka kvazi mozgalica sa šarafima i maticama. Da mi je sve potpuno neočekivano, nije. Ali opet kad čitaš, kad to ljudi napišu i izgovore, logično da se počneš pitati: šta ja više radim ovdje?

Pogled iza zaštitnog stakla

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Napad traje svega osam sekundi.

Na snimku sa sigurnosne kamere vidimo pet osoba pod kapuljačama kako šutiraju izlog beogradskog Prajd info centra pokušavajući da ga razbiju. Na osnovu visine, građe i brzine kojom su napadači napustili junačku bitku sa gej staklom reklo bi se da je reč o srednjoškolcima. Slučajni prolaznici zastaju na trotoaru dok napad traje, a zatim mirno produžavaju svojim putem.

Zakonski besmisao srpskih ratova

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Slava iz ratova koji se nisu mogli dobiti jedina je, bedna nadoknada invalidima i obolelima – nema obeštećenja za žrtve. Mora da se plati. Državna je to obaveza, da prizna nasleđe zločina i kaže da od nje više niko ne treba da strepi. Da neće više, a ne da se igra ratnim pretnjama i latentnom agresijom. Da obešteti žrtve, porodice ubijenih civila, silovane žene i njihove porodice, ranjene, osakaćene, opljačkane.

Lingua blablativa – Cancel culture

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Cancel culture ili Call-out culture (još nazvane i outrage kultura) je oblik javnog, najčešće online ponižavanja, osuđivanja i posramljivanja na društvenim mrežama, čiji je cilj da pojedince/ke ili grupe optuže za njihove iznete uvredljive stavove. Odnosi se takođe i na bojkot osobe, najčešće selebritija, kompanije ili brenda, zbog javnog šerovanja određenog stava bilo u njihovoj prošlosti ili sadašnjosti. Cancel kultura ima svoje pobornike/ce najčešće među milenijalsima i gen-Z, dok se protivnici nalaze u starijim generacijama, među politički konzervativnijim ili desničarskim strujama, ali i među selebritijima koji su snosili posledice ove kulture, zasluženo ili ne.

Državni potpis ispod ubistva nevinih

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Već 27 godina izvesno je da se putnici oteti iz voza broj 671 neće vratiti, da su žrtve države koja je učinila sve da falsifikuje okolnosti njihove smrti. Danas se u Srbiji žrtava države koji su bili njeni građani – državljani s pijetetom sećaju jedino oni koje je proglasila za izdajnike.

“Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar 1993. odustao je od budućnosti”, piše na spomen-obeležju u Prijepolju.

Čije su crkve u Crnoj Gori

Andrej NikolaidisPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Znate već kako idu sve balkanske priče… Ako je nešto – na primjer crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti – usvojeno u decembru 2019, da bi se odredio, kako ovdašnji zaljubljenici u prošlost (oni koji, zapravo, preziru budućnost; oni za koje je ponovljena prošlost jedina budućnost koja ih zanima) vole reći „širi istorijski kontekst“, valja nam se vratiti barem nekoliko vjekova unatrag.

O ljudima, bubama i mišljenjima

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Kad sam bila mala, tata mi je na nekoj izložbi, neću da kažem kojoj a i davno je bilo šapnuo: „vidiš, mi se sada divimo ovim crtežima zato što je ispod potpisan ******** ****. A ja sve zamišljam ********* ****** kako sedi sa strane i smeje se jer je on to nažvrljao za tri sekunde na klozet-papiru i poslao nama da se mislimo i grčimo i plaćamo da buljimo da bismo posle imali mišljenje, kao o svemu, tako i o žvrljotinama ********* ******!

Katastarski državni udar

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Govori lider bosanskih Srba i o pripajanju Republike Srpske Srbiji “kad – tad”, a iz Beograda ga niko ne demantuje; ljubav je dvosmerna, dobija na popularnosti braneći “svojih” 90 tobože otetih hektara, podržavajući litijaše u Crnoj Gori, sprečavajući Mila Đukanovića da poseti Bosnu i Hercegovinu, braneći Kosovo skromnim, ali raspojasanim verbalnim aparatom. U Bosni i Hercegovini, braneći nevoljno ćosićevsku “pobedu”, podseća na haškog osuđenika Radovana Karadžića, ali su njegove ambicije nesumnjivo karikaturalni pokušaj da postane novi Slobodan Milošević, neuspešni promoter ideje da svi Srbi žive u jednoj državi.

Sve koji negiraju genocid, pozivam da dođu u Srebrenicu

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Koračajući tri uzavrela ljetna dana hrabro i ponosno kroz guste šume i teško prohodne planinske krajeve na putu Nezuk – Srebrenica, dužem od stotinu kilometara, šest hiljada učesnika iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta odavalo je počast žrtvama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Dok su jedni ponosno koračali u ime ubijenih Srebreničana, drugi su hodali po vlastitim stopama koje su ostavili prije dvadeset dvije godine gazeći u suprotnom smjeru, zajedno štiteći žrtve od zaborava, pretvarajući “put smrti”u “put života”.

EU članstvo – ormar za skrivanje kostura zločinačke prošlosti

Sven MilekićDruštvo, Politika, Suočavanje, Tekst, Vesti

Tijekom hrvatskog pristupanja i članstva u EU, samo je jedna osoba pravomoćno osuđena za ma-sovne ratne zločine počinjene tijekom operacije Oluja – uz još jednu osobu nepravomoćno osuđe-nu. Iako će neki pravni stručnjaci isticati kako je bilo presuda za teška ubojstva, paljevinu, krađe i slično, ostaje činjenica da takve stvari nisu presuđene kao ratni zločin i imat će bitan utjecaj na per-cepciju sukoba u budućnosti kad netko bude dekontekstualizirano isčitavao te presude.

Ko to tamo gine

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Pokret „Ne davimo Beograd“ objavio je 11. februara da je njegov predstavnik Dobrica Veselinović osuđen na još jednu novčanu kaznu. Ovoga puta povod je bio organizovanje protesta u septembru 2018. godine, kada su dvojica građevinskih radnika poginula u Beogradu na vodi padom sa 17. sprata. Iako je zakonom predviđena mogućnost spontanog okupljanja kao “neposredna reakcija na određeni događaj”, sud je u ovom slučaju odneo odluku da je reč o prekršaju.

Nove epizode sukoba sa razumom

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Kao da niko van ovog prostora ne vidi opasnost (i ovde je ne vide mnogi) od, iskoristimo eufemizam, ozbiljnijih sukoba. I da će Dodik iskoristiti svaki zakonski akt u nameri da se prišljamči Srbiji. Da sve može biti povod za besmisleni obračun, pod izgovorom da se RS brani. Mržnja se, naprosto, čuje: rok, uslov, neprihvatanje, mrtvi, poginuli za RS, uslovljavanje, ili “ne možemo zajedno”, “ako se ne dogovorimo kako mi hoćemo”. Možda niko, u zadatim civilizacijskim okvirima, ne vidi efikasan izlaz.

Lingua blablativa – Desno

Ana Simona ZelenovićDruštvo, Lingua blablativa, Tekst, Vesti

Prošle nedelje nekadašnji vođa zaranjene desničarske organizacije Nacionalni Stroj, Goran Davidović, poznat pod nadimkom Firer, vratio se u Srbiju i to kao građanin oslobođen presude za rasnu, versku i nacionalnu mržnju. Nova godina je za desnicu počela obećavajuće – Vojislav Šešelj je u Opštini Stari grad održao je promociju svoje knjige koja genocid u Srebrenici negira, predsednik Srpske Desnice, Miša Vacić, najavio je učešće na izborima, kao i predsednik pokreta Leviatan, Pavle Bihalji.

Proširenje je mrtvo, živelo proširenje

Agon MaliqiPolitika, Region 2020, Tekst

Evropska uniija se trenutno suočava sa toliko mnogo izazova da ne možete da pronađete previše ljudi u Briselu kojima je stalo do proširenja, ili sudbine Zapadnog Balkana. Preostali prijatelji re-giona su ipak odahnuli prošle nedelje kada je novi komesar EU za proširenje Oliver Vàrenhyi predstavio novu metodologiju proširenja.

Pod jednim plaštom

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Na ovogodišnjoj dodeli Oskara, Natali Portman se na crvenom tepihu pojavila s jednim posebnim modnim detaljem: elegantnim crnim plaštom. Sad zvučim kao oni tabloidi što pričaju o tome šta je glumica nosila, a ne o njenom radu i zaslugama, ali – na Dior plaštu su sitnim slovima bila izvezena imena rediteljki koje ove godine nisu nominovane za Oskara. E tako, sad pričam o feminističkom stavu Natali Portman. Ovim gestom, rešila je da bar na neki način ispravi nepravdu. Imena rediteljki izvezena su zlatnim slovima, kao ukras na vrednoj modnoj kreaciji. S ukusom, diskretno. Ni malo agresivno, ni malo pretenciozno. Zna se da će svako ko se prihvati teme Oskara, crvenog tepiha, ili modnih kreacija s ovogodišnje dodele (što je većina svetskih medija) i ko ima makar malo mozga, navesti koja su imena bila u

Osveta podmuklih saučesnika

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Odjednom su se uzdigli naši tihi susedi, oni skrajnuti i marginalizovani, koji odgovornost za vlastiti životni debakl Hrvatima i Bošnjacima pripisuju, sa vaučerima za mržnju svih i obožavanje vođe. I ništa više nije bilo zabranjeno, i sve je bilo čak i poželjno, od zločina i pljačke na ratištima, do kriminala i bahaćenja u civilstvu. U državi koja je teško zaostala, oštećena i opljačkana šmira normalnost, sve zlo koje personifikuje Vojislav Šešelj punih 30 godina suštinski nije slabilo. Samo 96.277 zaokruživača 1990. podržalo je na prvim višestranačkim izborima kandidata grupe građana Vojislava Šešelja, netom izašlog iz zatvora, sa željom da Albance protera u Albaniju, što će samo osam godina kasnije postati državni cilj u sumanutoj operaciji etničkog čišćenja Kosova.