Ko se seća 5. oktobra?

RemarkerPolitika, Region 2020, Tekst, Vesti

Dve decenije u istoriji razvoja jednog društva i države, nije preterano dugo. Za naše lične živote, dvadeset godina je mnogo. Na narednim parlamentarnim izborima 2020. godine glasaće i dvadesetogodišnjaci koji su rođeni 5. oktobra 2000. Oni se tog dana naravno ne sećaju, osim ako su zainteresovani za politiku, politički aktivisti i članovi stranaka, ili su njihovi roditelji bili aktivni učesnici u tim događajima, i teško da su o značaju ovog istorijskog datuma mogli da izgrade jasno mišljenje i informisan stav. Na jednom od subotnjih protesta u januaru ove 2019. godine, stajala sam ispred Filozofskog fakulteta. Okupio se neki svet, mnoge sam poznavala lično, a mi sredovečni bili smo među najmlađim demonstrantima. Samo par metara odatle, na Studentskom trgu, blizu stana u kojem je nekada živeo Zoran Đinđić, restoran brze hrane KFC bio je prepun mladih ljudi potpuno nezainteresovanih za ono što se dešava pred njihovim očima.

Srbija traži odgovor u mitovima

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Početna pretpostavka svakog razgovora o antisemitizmu je to da su Srbi oduvek bili prijateljski nastrojeni prema Jevrejima i da su sa njima delili zajedničku sudbinu. Dakle, antisemitizma u Srbiji zapravo nema. Problem se stoga obično traži među onima koji tvrde da ga ima. Zato smatram da bilo kakva borba protiv antisemitizma podrazumeva da se jasno prepozna da ga u Srbiji ima.

Predizborno iživljavanje

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Pogled unazad podseća nas na suštinu današnjih problema Srbije, odnosno ovdašnjih vlasnika biračkog prava – nacionalizam u različitim pojavnim oblicima. Evo nas, dakle, u 1992, na Vidovdanskom saboru namah ujedinjene opozicije koja, uz podršku nekoliko stotina hiljada ljudi, traži ostavku Slobodana Miloševića, izbore za ustavotvornu skupštinu i vladu nacionalnog jedinstva. Podržavaju ih Arkanov zapovednik Pavle (Gojko Stojčević, zanimanje patrijarh), ”kralj” (Aleksandar Karađorđević), umni Matija Bećković, studentski lider Dragan Đilas, te ostala nacionalistička elita. Među njima i predstavnik građanske Srbije Nebojša Popov koji će predsednika poučiti kako je demokratija i poštovanje manjine.

Opciju za rikverc na kolicima gotovo nikada ne koristim

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Premijerno je na sceni sarajevskog Pozorišta mladih izvedena fizičko-dokumentarna predstava „All Inclusive“ koja se preko problema s kojima se susreću osobe sa invalidietom, bavi tjelesnošću i njenom ulogom u današnjem idealiziranom svijetu. Jedan od protagonista ovoga intrigantnog teatarskog ostvarenje jeste i Jasmin Džemiđić koji je samo nekoliko dana nakon premijere, na festivalu AJB DOC predstavio i dokumentarni film „Sjedi da se ispričamo“, čiji je glavni protagonista i koautor. Negdje između, stigao je i da poruši svoju publiku sa nogu, na sada već poznatim „sit-down“ nastupima i šalama na vlastiti račun.

Lingua blablativa – Greta

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Greta Tanberg je šesnaestogodišnja švedska aktivistkinja protiv klimatskih promena koja dobija sve veću podršku kako mladih koji slede njene metode borbe tako i medija i aktera/ki svetske političke scene. Ovih dana nam svuda iskače njen govor na UN Climate Summit-u u Njujorku, bilo da smo na trajektu za odmor ili samo listamo instagram u krevetu, htele ne htele gledaćemo Gretine izlive emocija na ovom međunarodnom skupu. I njeno medijsko prisustvo traje već jedno godinu dana, nepromenjeno kao i njeni govori.

Autocenzura

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Ne kažem da ne treba pisati tekstove i zauzimati stavove, samo hoću da napišem jedan o tome kako ne postoji ništa što se desilo za ove dve nedelje o čemu mogu da pišem, a da se nekome ne zamerim ili da nekoga ne dovedem u opasnost.

Simo Spasic ispred predsednistva

Predstava u kojoj smo poniženi

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Suočeni sa dikcijom i ambicijama Sime Spasića ne snalaze se, zapravo vide svoj identitet, oni koji mrze demokratiju, Evropu, oni koji mrze sve druge i drugačije, imaju svoju istinu o bliskoj istoriji, uglavnom identičnu režimskoj propagandi i simospasićevskim dubokim analizama, oni koji tuku svoje žene i proklinju Tita “što im dade pravo”. Što bi da se osvete, pogotovu “Šiptarima”, što vole rijaliti programe, kakav je bilo suočenje Sime sa bivšom ženom i pravim poligrafom (TV Happy). Dovoljno za fašizam?

Lingua blablativa – Ponos

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Tekst, Vesti

Istorija Parade nam govori mnogo o tome na kakve su otpore i opasnosti aktivistkinje i aktivisti nailazili. Nasilje na prvoj Paradi ponosa održanoj 2001, u organizaciji organizaciji Labrisa i Gaytena (a uz podršku brojnih nevladinih organizacija i aktivistkinja iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Irske i Italije), ultradesničarski orijentisane grupe, predstavnici Crkve, navijačkih klubova, članstvo pojedinih političkih partija, su napale i povredile oko 40 učesnica i učesnika Parade.

Rečima protiv nasilja

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Prihvatajući da predsedava Beogradskim krugom, Radomir Konstantinović rekao je: “Dok se komadaju ljudska tela niko nema pravo da se ponaša kao uvređena gospođica. Mi smo pozvani da na to odgovorimo, i mi ćemo se tom pozivu odazvati”. Prva sesija Beogradskog kruga održana je na početku opsade Sarajeva, 15. aprila 1992. Konstantinović je istakao da smo “do guše u totalitarizmu, a totalitarizam je zaraza nasiljem, težnja ka totalnom nasilju, ka nasilju kao univerzalnoj metodi, prema drugima, ali i prema samom sebi”.

Jedna klasa dramaturgije u borbi za ljubav

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

U Sarajevu je osmog septembra održana prva Parada ponosa pod sloganom „Ima izać“ i povorka od oko 3000 ljudi je prošla bez ijednog incidenta, što je zasigurno jedan od rijetkih događaja ovoga tipa u Evropi koji je okončan na ovaj način. Ipak, ispočetka nije sve išlo tako jednostavno, ali jedna sarajevska klasa Dramaturgije se posebno založila za ljubav, učestvujući u radiodramskom omnibusu „Sve faze ljubavi“. Dvije Emine i jedan Benjamin govore za Remarker.

Pauza!

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Beograd Prajd Pozorišni Festival održava se u okviru Nedelje Ponosa, a predstave se bave problemima LGBTQI+ zajednice. Ali, Beograd Prajd Pozorišni Festival želi da postane – pozorišni festival koji se održava u toku jedne nedelje, na kome će gostovati predstave koje se bave društvenim i političkim problemima koji se tiču svih.

Ko je i kako ućutkao umjetnost

Ljupko MišeljićKultura, Prenosimo, Tekst, Vesti

Koji je domet umjetnosti u dekonstrukciji nepredstavljivih fantoma prošlosti i sadašnjosti? Na koji način to rade institucije kulture i kakvu alternativu nudi umjetnost s margine? Ko su skrajnuti danas?

Holokaust i Beograd na vodi

Bojan TončićDruštvo, Politika, Tekst, Vesti

Neću da kažem da se u Srbiji želi uspostaviti režim kakav je bio režim Milana Nedića, ali, ipak, i u Srbiji, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama, na fašizam se ne gleda više kao na najveće zlo savremene civilizacije. Ne treba zaboraviti ratove devedesetih, tokom kojih je upravo ta nacionalističko-četnička ideologija odigrala jaku važnu ulogu u sprovođenju velikosrpskih planova, i koju danas političke elite u Srbiji i dalje brane i opravdavaju.

Protočni bojler za pranje budžetskog novca

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Državna agencija tvrdi da fudbalski šampion nema novca, predsednik Kluba da je zaradio (Klub) za udžbenike, Zvezda dobija otpis dugova od deset miliona evra i kupuje fudbalere za šest i po. Nekad se pevalo “Zvezda, Zvezda, to je srpski tim/Slobodan Milošević ponosi se njim”.

Holandska dilema: ko bolje vaspitava decu – institucije ili porodica

Tanja MatićDruštvo, Tekst, Vesti

Uprkos tome što spadaju među najsrećnije tinejdžere u Evropi, mladi Holanđani takođe prolaze kroz različite problematične faze, a raste i broj dece koja traže pomoć institucija specijalizovanih za zaštitu i pomoć mladima. Prema nedavno objavljenim podacima Centralnog biroa za statistiku, svaki deseti tinejdžer, odnosno njih 428.000 je prošle godine imalo kontakt sa institucijama za pomoć. U poređenju sa podacima od 2015. godine, ukupan broj je porastao za skoro 50.000.

Odrastanje – Mladi u sistemu institucionalne podrške

RemarkerDruštvo, Tekst, Vesti

U Srbiji deca ulaze u sistem socijalne zaštite najčešće u slučajevima kada roditelji nisu u stanju da brinu o njima (rizik od zanemarivanja, napuštanje ili ostavljanje), odnosno zbog sprečenosti roditelja da se o njima staraju. Najčešće te zahteve podnose upravo roditelji ili srodnici deteta, a tek potom nadležne službe, od čega najviše zahteva dolazi zbog prijava zdravstvenih ustanova.

Siroče na grobu institucija

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Reč je, dakle, o pranju novca i završnoj fazi oružane pljačke državne imovine koju realizuje grupa razbojnika u mirnodopskoj fazi udruženog zločinačkog poduhvata. Zašto nije, naivno se zapitajmo, objavljeno da je državna imovina na prodaju, već je bahato, razbojnički prodata izabranom kupcu, vlasniku firme sa osnivačkim kapitalom od sto dinara.

Lingua blablativa – Bojkot

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Politika, Tekst, Vesti

Već duže vreme se na srpskoj političkoj govori o bojkotu
predstojećih izbora, a deo opozicionih predstavnika u Parlamentu bojkotuje njegov rad. Pokušaji vlasti i opozicije da uspostave dijalog serijom sastanaka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu nisu doneli plodove već su čini se samo povećali jaz između vladajuće stranke i opozicionih stranaka. Okrugli sto vlasti i opozicije o izbornim uslovima održan je 19. avgusta, rezultirao je zaoštravanjem stava opozicije prema izborima. Proteklih nedelju dana više opozicionih stranaka je potvrdilo svoj zvanični stav i nameru da bojkotuju
buduće izbore.

Ne možemo našu historiju poznavati „otprilike“

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Sajra Subašić, dobitnica Specijalnog priznanja žirija na 25. SFF-u, za kratki dokumentarni film „Gomila materijala“. Znate onaj film Der Untergang iz 2004. godine koji oživljava posljednjih 12 dana Hitlerova života i Trećeg Reicha? Sjećam se da smo ga gledali na prijemnom ispitu na Dramaturgiji pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i da mi je zauvijek ostao urezan kadar malog šarenog cvijeta u sivilu betonske ruševine.

Anatomija nasilničkog morala

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Ispostavlja se još jednom da se u Hrvatskoj izbori ne mogu dobiti – ili samo tako misli klika opasnih političkih pretendenata na vlast i državnu kasu – bez šurovanja sa nacionalizmom i njegovim primitivnim pojavnim oblicima, poput kretenoidnih pesmuljaka i skandiranja. Ali, ne može ni bez nasilja. Onako, malo, da se zna ko je gazda.

Tenk u šesnaestercu

Dario HajrićPolitika, Tekst, Vesti

Tenku je pred stadionom mesto taman onoliko koliko je i kipu fudbalera mesto pred kasarnom. Mada je to jasno i detetu koje ume da stavi kocku u kockastu rupu a trougao u trouglastu, to nije sprečilo upravu fudbalskog kluba Crvena zvezda da juče, dan uoči odlučujućeg meča za ulazak u Ligu šampiona, pred svoj stadion postavi rashodovani tenk T-55.

Propušteni poziv

Mina ĆirićFOMO, Tekst, Vesti

Juče je završen Međunarodni sajam knjiga u Pekingu, na kome i Srbija ima svoj štand. Ove godine smo već učestvovali na sajmu u Lajpcigu, a u planu su Moskva i Frankfurt. Izdavačka kuća Princip pres, koju je biralo Ministarstvo kulture i informisanja, organizator je ovogodišnjih gostovanja Srbije na međunarodnim sajmovima knjiga.

Izazov predatorskog kapitala

Bojan TončićPolitika, Tekst, Vesti

Radna eksploatacija radnika može da se vrši na više načina, legalno ili nelegalno. Ipak, najjednostavnije za poslodavca je da ispuni svoju zakonsku obavezu da sa zaposlenim zaključi ugovor o radu, a da kasnije kroz različite mehanizme pritisaka, ucena i korišćenja privilegovanog položaja u odnosu na radnike, relativizuje veći deo radničkih prava.

Kad žrtve postanu masovne ubice

Bojan TončićDruštvo, Tekst, Vesti

Rat se vratio kući, i kao tempirana bomba bez satnog mehanizma. Možda će baš noćas negde eksplodirati. Istinski početak je u zaurlavanju stihova “Nije mala, nije mala/triput ratovala”. Koja je “tri puta” izbrojio narodni pevač za ovu je priliku nevažno, jedno su presudna poslednja državna vojevanja, agresija na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i masovni zločini nad civilima na Kosovu. Nesposobni za rad i funkcionisanje u bilo kakvoj ulozi su vlasnici posttraumatskog stresnog sindroma. Putnici u jednom smeru, ka odredištu na kojem nikoga ne opterećuju, posebno ne državni budžet.

Lingua blablativa – Minimalac

Ana Simona ZelenovićLingua blablativa, Tekst, Vesti

Pregovori između sindikata, poslodavaca i države o minimalnoj zaradi za narednu godinu počeli su 18. avgusta, a prema zakonu dogovor bi trebalo da bude postignut do 15. septembra. Prošle godine, na predlog sindikata, koji je prihvatio ministar rada Zoran Đorđević, u naredne tri godine, do 2021, minimalna zarada trebalo bi da dostigne minimalnu potrošačku korpu. Predstavnici sindikata, Ljubisav Orbović, predsednik …

Radio će uvijek imati svoju publiku

Mirza SkenderagićKultura, Tekst, Vesti

Kada je 1938. godine, američki režiser, glumac i pisac Orson Welles emitovao radio dramu „Rat svjetova“ koja je kao dramatizovana invazija Zemlje od strane Marsovaca u svojih 62 minute sadržavala brojne lažne „reportaže s terena“ i razgovore s navodnim pripadnicima vojske, te tako izazvao sveopštu paniku u Americi, prvi put je svijetu prezentovana neograničena moć radija koji je tada bio na samom vrhu medijskog hranindbenog lanca. Danas, 81 godinu poslije jedan mali program, jednog malog radija u jednoj maloj zemlji i dalje neumorno pokušava utjecati na svoje slušatelje, zabaviti ih, ali i obrazovati. Ipak, s jednom malom razlikom, jer dok je Welles svoje sugrađane zamalo protjerao iz zemlje, fokus Omladinskog programa BH Radija 1 jeste da mladima ponudi što više ideja za ostanak u BiH. Mladi urednik ovoga programa, Vedran Prodić, govori za Remarker.

Da li suočavanje sa prošlošću ima budućnost u Srbiji?

Stefan MilosavljevićPolitika, Tekst, Vesti

Petooktobarske promene predstavljaju prekretnicu u savremenoj istoriji Srbije, trenutak koji je označavao kraj oružanih sukoba, ekonomskih sankcija, kriminala i odmazde nad političkim neistomišljenicima, ali i početak procesa političke i društvene transformacije iz autoritarnog u demokratski poredak. Potreba da se prevaziđe nasleđe iz 1990. iziskivalo je ne samo diskontinuitet sa nacionalističkom politikom, već i korenite društvene promene: procesuiranje odgovornih za ratne zločine, reformu institucija, simboličke i materijalne reparacije za žrtve i utvrđivanje istine o zločinima koji su počinjeni.